U Hrvatskoj je s Novom godinom stupio na snagu i novi Zakon o trošarinama i oporezivanju na alkohol i alkoholna pića kojeg su mali privatni proizvodjači već nazvali 'danak u rakiji' i gušenjem tradicije jer će, osim trošarine na kotao, morati ubuduće plaćati i porez na svu rakiju iznad 40 litara godIšinje.
Država tvrdi da se samo uskladjuje s europskim pravilima i uvodi reda na 'sivom tržištu', no u seoskim domaćinstvima, osobito u Slavoniji, su ogorčeni, pojašnjavaju da im za vlastite potrebe i običaje nije dosta ni 300 litara godišnje i da ne žele sami od sebe kupovati vlastitu rakiju.
„Ma, što je jednom slavonskom osrednjem domaćinstvu, uz sve kirbaje, goste i svadbe 40 litara rakije godišnje?", ogorčeno pita zakonodavce Grga Perković iz Podvinja kraj Slavonskog Broda:
„Imate, recimo, dva sina i trebaju se ženiti, a znate kakvi su šokački svatovi, imate po 300-400 ljudi i 40 litara rakije nije dosta ni za jednu svadbu. To znači da bi čovjek morao skupljati po 3 ili 4 godine ,samo da skupi za svadbu.“
Perković smatra da hrvatski političari previše samo 'prepisuju' iz Europe, a zanemaruju vlastitu tradicijui običaje:
„Pazite, nije sad problem platiti 200 kuna za porez na kazan, ali su problem svi ostali nameti. Samo 40 litara rakije ćete smjeti imati u domaćinstvu, a sve ono što ispečete više platit ćete 23 kune poreza po litri (3 EUR), a u Slavoniji imate domaćinstava koja, recimo, ispeku i po 500 ili 600 litara rakije! Zamislite vi sada da taj domaćin na taj 'višak' od 460 litara plati porez 23 kune po litri?! Pa ,i ono šljivika što ima, odmah će ga posjeći. To je isto kao i sa svinjokoljom – gašenje narodnih običaja. Stvarno ne znam što misle s tim napraviti. Natjerat će ljude da budu lopovi i da se sakrivaju dok peku vlastitu rakiju.“
SUZBIJANJE SIVE EKONOMIJE
Darko Juzbašić iz Bošnjaka, kraj Županje:
„Generalno mislim da kod nas velik dio birokratskog aparata koji piše zakone uopće nema osjećaja za ono što je na terenu. Oni su otišli u Europu i jednostavno prepisuju što oni imaju tamo, a ne uzimaju u obzir da mi ipak nismo isti maentalitet niti potrošači niti imamo istu tradiciju. Gledajte, kod nas, tradicionalno, u jednoj bogatijoj, gazdinskoj, šokačkoj kući, bez 500 litara rakije nema 'godišnjeg poslovanja '. I, sad i takva domaćinstva moraju prijaviti i platiti porez na tu rakiju, a ona im nije za prodaju nego isključivo za vlastitu potrošnju, kad se ženi, gradi, slavi, tuguje. Temeljem čega su dokučili da mi trebamo, za vlastitu potrošnju, samo 20l čistog alkohola, oko 40-50 litara rakije. Da su taj limit samo digli na, recimo,100l apsolutnog alkohola, to bi bilo oko 250 litara rakije i to bi već bilo dobro, jer toliko, otprilike, mora imati svaka peta ili imalo bolja kuća u Slavoniji.“
Budimir Eror iz Bunića kraj Korenice u Lici dugogodišnji je profesionalni proizvodjač vrsne rakije. Smatra da su nove zakonske odredbe dobre i u funkciji suzbijanja sive ekonomije, jer vjeruje da malo tko, osim iznimaka u Slavoniji, može baš potrošiti nekoliko stotina litara rakije za vlastite potrebe:
„U Hrvatskoj otprilike ima oko 100.000 ljudi koji se bave proizvodnjom rakije, ja sam čisti profesionalac i mislim da je ovo država dobro uredila, samo mi sve što je napredno dočekamo 'na nož', a ono primitivno balkansko – podržavamo. Ako hoćemo u Europu moramo podržati i ovakav zakon, ne možda 100 posto, ali u najvećem dijelu. I, u principu mislim da ovaj zakon i mislim da i meni i svima koji se profesionalno bave proizvodnjom rakije ide na ruku i suzbija 'sivu ekonomiju'."
Grga Perković ponavlja kako nije riječ o profesionalnoj proizvodnji već udaru na kotlove i litre u privatnim domaćinstvima, a u konačnici i na poznatu slavonsku šljivovicu:
A slavonska bi šljivovica kaže Perković, trebala postati pravi hrvatski brend jer je kvalitetna, jačina joj je od 15-18 gradi, oko 42 stupnja.
"Sve ostale u Hrvatskoj, a i susjednoj Bosni i Srbiji su slabije. Tu preko, u Bosanskoj Posavini, peku, kako mi kažemo, 'dva grada jaču od vode', to je jako slaba rakija, a i u Srbiji, recimo, dvojica popiju litru rakije samo onako, da se 'zagrijavaju', a onaj tko popije dva decilitra slavonske rakije taj, 'mora mački reći gospoja.'"
Država tvrdi da se samo uskladjuje s europskim pravilima i uvodi reda na 'sivom tržištu', no u seoskim domaćinstvima, osobito u Slavoniji, su ogorčeni, pojašnjavaju da im za vlastite potrebe i običaje nije dosta ni 300 litara godišnje i da ne žele sami od sebe kupovati vlastitu rakiju.
„Ma, što je jednom slavonskom osrednjem domaćinstvu, uz sve kirbaje, goste i svadbe 40 litara rakije godišnje?", ogorčeno pita zakonodavce Grga Perković iz Podvinja kraj Slavonskog Broda:
„Imate, recimo, dva sina i trebaju se ženiti, a znate kakvi su šokački svatovi, imate po 300-400 ljudi i 40 litara rakije nije dosta ni za jednu svadbu. To znači da bi čovjek morao skupljati po 3 ili 4 godine ,samo da skupi za svadbu.“
Perković smatra da hrvatski političari previše samo 'prepisuju' iz Europe, a zanemaruju vlastitu tradiciju
Natjerat će ljude da budu lopovi i da se sakrivaju dok peku vlastitu rakiju.
„Pazite, nije sad problem platiti 200 kuna za porez na kazan, ali su problem svi ostali nameti. Samo 40 litara rakije ćete smjeti imati u domaćinstvu, a sve ono što ispečete više platit ćete 23 kune poreza po litri (3 EUR), a u Slavoniji imate domaćinstava koja, recimo, ispeku i po 500 ili 600 litara rakije! Zamislite vi sada da taj domaćin na taj 'višak' od 460 litara plati porez 23 kune po litri?! Pa ,i ono šljivika što ima, odmah će ga posjeći. To je isto kao i sa svinjokoljom – gašenje narodnih običaja. Stvarno ne znam što misle s tim napraviti. Natjerat će ljude da budu lopovi i da se sakrivaju dok peku vlastitu rakiju.“
SUZBIJANJE SIVE EKONOMIJE
Darko Juzbašić iz Bošnjaka, kraj Županje:
„Generalno mislim da kod nas velik dio birokratskog aparata koji piše zakone uopće nema osjećaja za ono što je na terenu. Oni su otišli u Europu i jednostavno prepisuju što oni imaju tamo, a ne uzimaju u obzir da mi ipak nismo isti maentalitet niti potrošači niti imamo istu tradiciju. Gledajte, kod nas, tradicionalno, u jednoj bogatijoj, gazdinskoj, šokačkoj kući, bez 500 litara rakije nema 'godišnjeg poslovanja '. I, sad i takva domaćinstva moraju prijaviti i platiti porez na tu rakiju, a ona im nije za prodaju nego isključivo za vlastitu potrošnju, kad se ženi, gradi, slavi, tuguje. Temeljem čega su dokučili da mi trebamo, za vlastitu potrošnju, samo 20l čistog alkohola, oko 40-50 litara rakije. Da su taj limit samo digli na, recimo,100l apsolutnog alkohola, to bi bilo oko 250 litara rakije i to bi već bilo dobro, jer toliko, otprilike, mora imati svaka peta ili imalo bolja kuća u Slavoniji.“
Budimir Eror iz Bunića kraj Korenice u Lici dugogodišnji je profesionalni proizvodjač vrsne rakije. Smatra da su nove zakonske odredbe dobre i u funkciji suzbijanja sive ekonomije, jer vjeruje da malo tko, osim iznimaka u Slavoniji, može baš potrošiti nekoliko stotina litara rakije za vlastite potrebe:
„U Hrvatskoj otprilike ima oko 100.000 ljudi koji se bave proizvodnjom rakije, ja sam čisti profesionalac i mislim da je ovo država dobro uredila, samo mi sve što je napredno dočekamo 'na nož', a ono primitivno balkansko – podržavamo. Ako hoćemo u Europu moramo podržati i ovakav zakon, ne možda 100 posto, ali u najvećem dijelu. I, u principu mislim da ovaj zakon i mislim da i meni i svima koji se profesionalno bave proizvodnjom rakije ide na ruku i suzbija 'sivu ekonomiju'."
Grga Perković ponavlja kako nije riječ o profesionalnoj proizvodnji već udaru na kotlove i litre u privatnim domaćinstvima, a u konačnici i na poznatu slavonsku šljivovicu:
A slavonska bi šljivovica kaže Perković, trebala postati pravi hrvatski brend jer je kvalitetna, jačina joj je od 15-18 gradi, oko 42 stupnja.
"Sve ostale u Hrvatskoj, a i susjednoj Bosni i Srbiji su slabije. Tu preko, u Bosanskoj Posavini, peku, kako mi kažemo, 'dva grada jaču od vode', to je jako slaba rakija, a i u Srbiji, recimo, dvojica popiju litru rakije samo onako, da se 'zagrijavaju', a onaj tko popije dva decilitra slavonske rakije taj, 'mora mački reći gospoja.'"
