Hrvatska napreduje u zaštiti manjina, osobito u zakonodavnoj regulativi, zatim na području obrazovanja i sudjelovanju manjina u političkom životu zemlje – ističe se u Trećem vladinom izvješću o provodjenju Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina u RH, koje je predstavljno danas u Zagrebu.
No, predstavnici manjina upozoravaju da se, unatoč dobrim zakonima,u praksi i dalje susreću s brojnim problemima.
Saborski zastupnik i predstavnik najveće, srpske nacionalne manjine Ratko Gajica:
“Ne postoji atmosfera, a ne postoji čak ni politička volja da se Srbima povratnicima pomogne da u mjestima gdje se hoće vratiti dobiju ono što se zove 'održivi ostanak', održivi razvoj. Vi njima obnovite kuću, al' onda kad otežete s priključkom struje, kad otežete s obnovom vodovoda, kad nema zapošljavanja, onda vi u stvari šaljete poruku 'ne možete tu biti'."
Osman Muratović, predstavnik jedne od romskih udruga grada Zagreba ukazuje na problem povratka Roma u Hrvatsku:
„Molio sam više puta vlast da se našim Romima koji su vani, a koji su za vrijeme ratnih godina pobjegli iz Republike Hrvatske i sa prostora bivše Jugoslavije i sad ti ljudi žive svugdje po svijetu, a žele se vratiti u svoju domovinu Hrvatsku, jer tu su ostavili i svoje bake, prabake, ostavili svoje grobnice, a nemaju uvjeta da se vrate nego 'preko šume'. Pitam se na koji način se mi Romi možemo da vratimo? Ako je svima omogućeno da se vrate legalno, kako to da je samo nama Romima zabranjeno ili onemogućeno da se vrate. Ja sam npr.pokušao da vratim moju šogoricu koja je rodjena u Zagrebu i nikad nigdje nije bila prijavljena osim u Zagrebu, al' izbrisna je iz knjige državljana tako da se nikako nije mogla vratiti nego smo je morali prešvercati.“
HRVATI SAMO ZA DOKUMENTE
Sulejman Tabaković tvrdi da se mnogi Bošnjaci izjašnjavaju kao Hrvati samo da bi sredili dokumente i dobili domovnicu i da mnogi starosjedioci u Hrvatskoj još uvijek imaju takvih problema:
„Nekim ljudima u selu Maljevac, i čitav taj dio Karlovačke županije, ljudi tamo oduvijek žive, imaju kuće i ne mogu se izjasniti kao Bošnjaci. Ili primjer iz Gunje: žena je došla iz BiH, udala se za svoga muža Muju, i ona ne može dobiti državljanstvo zbog toga što mora imati na sebi neku nekretninu, a živi s čovjekom 30 godina i imaju troje djece. I ne može se izjasniti kao Bošnjakinja, mora se izjasniti kao Hrvatica, odnosno, kažu oni u policiji 'izjasnite se ono što jeste' - i vi se izjasnite al' –ne dobijete Domovnicu!“
Predsjednica Udruge žena Romkinja 'Bolja budućnost' Ramiza Memedi priznaje da se radi posla i drugih pogodnosti i mnogi Romi izjašnjavaju kao Hrvati:
„Ja se izjašnjavam k'o Romkinja, dok jedan moj sin kaže da se ne želi da izjasni kao Rom, on želi biti Hrvat.“
Predstavnica Židovske općine Zagreb Sanja Zoričić-Tabaković potvrdjuje da asimilacija postoji iz jednostavnog razloga:
„Zato jer je u Hrvatskoj lakše živjeti k'o Hrvat, to je prvenstveni i, bojim se,g lavni razlog. Jednostavno je lakše živjeti kao Hrvat, nemaš nikakvih dodatnih pitanja, ni u kakvom obliku i ni u jednoj situaciji,ako su uklopljen u većinu -sve ti je ljepše i lakše.“
No, predstavnici manjina upozoravaju da se, unatoč dobrim zakonima,u praksi i dalje susreću s brojnim problemima.
Saborski zastupnik i predstavnik najveće, srpske nacionalne manjine Ratko Gajica:
“Ne postoji atmosfera, a ne postoji čak ni politička volja da se Srbima povratnicima pomogne da u mjestima gdje se hoće vratiti dobiju ono što se zove 'održivi ostanak', održivi razvoj. Vi njima obnovite kuću, al' onda kad otežete s priključkom struje, kad otežete s obnovom vodovoda, kad nema zapošljavanja, onda vi u stvari šaljete poruku 'ne možete tu biti'."
Osman Muratović, predstavnik jedne od romskih udruga grada Zagreba ukazuje na problem povratka Roma u Hrvatsku:
„Molio sam više puta vlast da se našim Romima koji su vani, a koji su za vrijeme ratnih godina pobjegli iz Republike Hrvatske i sa prostora bivše Jugoslavije i sad ti ljudi žive svugdje po svijetu, a žele se vratiti u svoju domovinu Hrvatsku, jer tu su ostavili i svoje bake, prabake, ostavili svoje grobnice, a nemaju uvjeta da se vrate nego 'preko šume'. Pitam se na koji način se mi Romi možemo da vratimo? Ako je svima omogućeno da se vrate legalno, kako to da je samo nama Romima zabranjeno ili onemogućeno da se vrate. Ja sam npr.pokušao da vratim moju šogoricu koja je rodjena u Zagrebu i nikad nigdje nije bila prijavljena osim u Zagrebu, al' izbrisna je iz knjige državljana tako da se nikako nije mogla vratiti nego smo je morali prešvercati.“
HRVATI SAMO ZA DOKUMENTE
Sulejman Tabaković tvrdi da se mnogi Bošnjaci izjašnjavaju kao Hrvati samo da bi sredili dokumente i dobili domovnicu i da mnogi starosjedioci u Hrvatskoj još uvijek imaju takvih problema:
„Nekim ljudima u selu Maljevac, i čitav taj dio Karlovačke županije, ljudi tamo oduvijek žive, imaju kuće i ne mogu se izjasniti kao Bošnjaci. Ili primjer iz Gunje: žena je došla iz BiH, udala se za svoga muža Muju, i ona ne može dobiti državljanstvo zbog toga što mora imati na sebi neku nekretninu, a živi s čovjekom 30 godina i imaju troje djece. I ne može se izjasniti kao Bošnjakinja, mora se izjasniti kao Hrvatica, odnosno, kažu oni u policiji 'izjasnite se ono što jeste' - i vi se izjasnite al' –ne dobijete Domovnicu!“
Predsjednica Udruge žena Romkinja 'Bolja budućnost' Ramiza Memedi priznaje da se radi posla i drugih pogodnosti i mnogi Romi izjašnjavaju kao Hrvati:
„Ja se izjašnjavam k'o Romkinja, dok jedan moj sin kaže da se ne želi da izjasni kao Rom, on želi biti Hrvat.“
Predstavnica Židovske općine Zagreb Sanja Zoričić-Tabaković potvrdjuje da asimilacija postoji iz jednostavnog razloga:
„Zato jer je u Hrvatskoj lakše živjeti k'o Hrvat, to je prvenstveni i, bojim se,g lavni razlog. Jednostavno je lakše živjeti kao Hrvat, nemaš nikakvih dodatnih pitanja, ni u kakvom obliku i ni u jednoj situaciji,ako su uklopljen u većinu -sve ti je ljepše i lakše.“
