Hrvatski ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić najavljuje oštru dinamiku oko Pelješkog mosta – u proljeće se u Bruxellesu aplicira za sufinanciranje, a ujesen sljedeće godine kreće se u odabir izvođača. Istražili smo - jesu li ti rokovi realni, i je li baš sto posto sigurno da će se uz pomoć europskih sredstava graditi baš Pelješki most.
Projekt Pelješkog mosta – čini se – dobija jasne konture i rokove. Hrvatska prometna strategija je izrađena, kreće u Vladu na usvajanje i listopadu će biti u Bruxellesu, pohvalio se resorni ministar Siniša Hajdaš Dončić.
„Nakon toga ona biva usvojena i u njoj je navedeno da je prioritet Hrvatske povezivanje kroz Pelješki most. Paralelno s tim 'Hrvatske ceste ' završavaju izbor tvrtke koja će raditi studiju izvodivosti. Ona bi trebala biti završena u proljeće sljedeće godine. Isto tako u proljeće sljedeće godine bit će nivelirana građevinska dozvola za Pelješki most, što znači da ćemo u proljeće sljedeće godine sukladno metodologiji početi pregovore o visinu sufinanciranja prometnog povezivanja hrvatskog juga“, najavio je ministar.
A do početka tih pregovora, dakle do sljedećeg ožujka – njegovo će ministarstvo u Bruxelles uputiti gotovu aplikaciju za sufinanciranje Pelješkog mosta.
„Izvođač radova za prometno povezivanje hrvatskog juga, dakle čitamo – Pelješkog mosta – mogao bi biti odabran na jesen ili krajem sljedeće godine. To je realno. Dakle, neće biti polaganje kamena temeljca, nego će biti isključivo početak radova i za taj posao biti će osigurano novci. Mi imamo određena sredstva na raspolaganju, samo je bitno da dokažemo opravdanost“, pojasnio je ministar.
Međutim, komentari struke ne poklapaju se baš do kraja sa onim što kaže politika. Konzultantica za korištenje europskih fondova Ariana Vela za naš radio pojašnjava da treba vremena da se na međunarodnom javnom natječaju nađe eksperte koji će izraditi studiju izvodivosti, kojima će također trebati neko vrijeme da obave taj posao.
„Ovisno o tome kakva će biti dinamika s Europskom komisijom, može se ići paralelno u građevinsku dozvolu i tako dalje, ali sigurno ne prije nego što se od njih dobije neka značajna podrška da se u to ide. Jer, nećete dizati građevinsku dozvolu i pripremati teren za projekt za koji niste sigurni hoće li biti odobren ili ne“, konstatira Vela.
Nekoliko scenarija
Na naše upozorenje da je ministar izričito najavio kako će izrada studije izvodivosti ići paralelno s ishođenjem građevne dozvole, kolegica Vela pojašnjava:
„Možda je njemu netko u Bruxellesu tiho rekao – vi to samo napravite i to će sve biti u redu.“
Ona podsjeća da javnost zna da je predstudija izvedivosti prometnog povezivanja hrvatskog juga gotova, ali da javnost još ne zna što u njoj piše:
„Na temelju informacija koje mi imamo, a to je da postoje dva ili tri relevantna scenarija, mi ne možemo egzaktno reći da će to biti projekt Pelješkog mosta. Mi ćemo nešto moći preciznije reći tek kada vidimo sadržaj te predstudije. Osim – kažem – ako naši političari nemaju nekih dodatnih informacija. Ali meni se čini po izjavi potpredsjednika Vlade Grčića koji je rekao da se ne zna koji će scenarij biti odabran, odnosno da je u strateške dokumente u dogovoru s Europskom komisijom ušla sintagma 'povezivanja teritorija Republike Hrvatske', da Europska komisija – po meni – ostavlja opcije otvorenima.“
Ni predstojnik Zavoda za prometno planiranje na zagrebačkom Fakultetu prometnih znanosti Ivan Dadić u izjavi za naš radio nije želio špekulirati o najavljenoj dinamici oko Pelješkog mosta.
„Ja ne znam kako će teći ove pripreme – ministar sigurno ima više informacija – ali to je prilično mnogo posla, jer još uvijek ni oni decidirano ne govore da se radi o mostu, nego da se radi o cestovnoj povezanosti juga hrvatske i Europske unije. Prema tome, teško je to reći, a ministar je za to odgovoran i sigurno ima više informacija“, smatra Dadić.
Dadić podsjeća da se uvijek do sada griješilo kada se najavljivalo ove ili one datume:
„Ali ako je ministar uvjeren u to… A ja mislim da bi bilo dobro da se to ostvari i da se pripreme završe na odgovarajući način. Ne znam u kojoj je fazi izrada tehničke dokumentacije, projekata i tako dalje, s obzirom na to da je onaj raniji projekt čija je realizacija započela –promijenjen.“
Pitali smo profesora Dadića i – je li moguće da Hrvatska dobije sredstva iz europskih fondova i za pelješki most, ali i za rekonstrukciju dubrovačkog aerodroma, za što je dokumentacija već gotovo dovršena?
„Mislim da to nije inkompatibilno, da se može desiti i jedno i drugo. Aerodrom je za Dubrovnik veoma važan, i ne samo aerodrom, nego i veza aerodroma s dubrovačkim primorjem, na čemu bi trebalo raditi. Bilo bi dobro izgraditi aerodrom i dobro ga povezati s prostorom kojeg opslužuje“, zaključuje profesor Dadić.
