Hrvatska je jedina među novim članicama Europske unije u kojoj se plaće nisu vratile na razinu prije ekonomske krize krajem prošlog i početkom ovog desetljeća. Iseljavanje u zapadne zemlje postao je jedan od najvećih problema, a sindikati podsjećaju da se ljudi ne iseljavaju iz Hrvatske jer nema posla, već zato što im se u Hrvatskoj nude niske plaće i nesigurni oblici rada, po čemu je Hrvatska neslavni rekorder u Europskoj uniji.
Dok su u Bugarskoj plaće od ekonomske krize krajem prošlog i početkom ovog desetljeća narasle za čak 54,5 posto, u Rumunjskoj za 30 posto, u Poljskoj za 15,3 posto, a u Češkoj za 11 posto, Hrvatska je jedina nova zemlja članica Europske unije u kojoj ne samo da nisu narasle, nego se čak nisu niti vratile na razinu prije te krize, upozorava najnoviji izvještaj "Benchmarking Working Europe 2018", što ga je objavio Europski sindikalni institut (ETUI).
Iseljavanje u zapadne zemlje postao je jedan od najvećih problema, a sindikati upozoravaju da se ljudi ne iseljavaju iz Hrvatske jer nema posla, nego čak 80 posto anketiranih koji napuštaju zemlju tvrdi da odlaze zbog niskih plaća. Drugi je razlog masovnom iseljavanju - nesigurni oblici rada (prekarni rad), po čemu je Hrvatska sa 8,4 posto svih zaposlenih koji rade na ugovore do 3 mjeseca neslavni rekorder u Europskoj uniji.
"Hrvatski radnici od ulaska u Europsku uniju sve više odlaze u druge zemlje Unije gdje su im zarade više, a od ljeta moći će odlaziti i u Englesku. Koliko još ovakvih izvještaja moramo vidjeti da bi Vlada i poslodavci konačno shvatili da jedino veće plaće i bolja radna mjesta mogu zaustaviti katastrofalne razmjere iseljavanja iz Hrvatske", upitao se u izjavi za naš program predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel.
"Jedino rješenje za opstanak Hrvatske u smislu zadržavanja proizvodnje i produktivnosti, očuvanja bruto društvenog proizvoda i mogućnosti financiranja javnog sektora i mirovinskog sustava jest da poslodavci smanje svoje profite i povećaju plaće hrvatskim radnicima. Tada neće toliko odlaziti iz Hrvatske i tada će u Hrvatskoj biti daleko bolji život nego što je danas", komentira Novosel.
Prema najnovijim stranim procjenama, Hrvatska nakon 28 godina kapitalizma ima 11 bogataša težih od 100 milijuna dolara, a onih čija se bogatstvo mjeri od 10 milijuna eura naviše - oko 590. Mediji međutim upozoravaju da u te iznose nisu uračunate dragocjene nekretnine na vrhunskim lokacijama na Jadranu, pa da je taj broj sigurno i veći.
"A u situaciji kada prosječna hrvatska obitelj ne može proživjeti od jedne prosječne plaće, a kamoli od minimalne, rješenje je samo jedno", kaže za naš program predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
"Treba promijeniti sustav raspodjele! Međutim to niti čuje politika, niti čuju poslodavci. To je podjednako teško i za jedne i za druge, jer su i jedni i drugi itekako međusobno povezani", konstatira Sever.
Sever, koji je sindikalist kršćanske inspiracije, kaže kako u većinski katoličkoj Hrvatskoj kod najvećeg broja poslodavaca koji se takvima deklariraju kršćanska solidarnost, uz čast izuzecima, prestaje kada se povede pitanje njihove pohlepe i njihovog novčanika, i tada postaju tržišno orijentirani liberali kojima je od svih dimenzija njihovog zaposlenika važno isključivo - donošenje profita.
"Gleda ga se samo isključivo po tome koliko poslodavac može zaraditi od njegovog rada. I u trenutku kada poslodavac procijeni da mu je taj radnik prestar, da je bolestan, da je iznemogao od rada, da je ozlijeđen na radu – tada ga se rješava kao stare krpe! Uključuje ga u višak ljudi, miče ga i traži nove snage, opet isključivo mjereći – koliko može preko njih zaraditi", zaključuje Sever.
Facebook Forum