Hrvatski predsjednik i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Zoran Milanović najavio je da će – ako dođe do eskalacije situacije u Ukrajini - povući Hrvatsku vojsku. Hrvatska vojska nalazi se trenutačno na ruskoj granici u NATO-voj operaciji “Ojačana prednja prisutnost” u Poljskoj i Litvi.
Upitan kako će se Hrvatska postaviti povodom situacije u Ukrajini, i o medijskim špekulacijama da bi Hrvatska u slučaju ratnog sukoba mogla dati NATO-u 1.000 do 1.500 vojnika, Milanović je kazao: “Ja ne znam ništa o tome, a vrhovni sam zapovjednik Hrvatske vojske. Gledam priopćenja po kojima NATO pojačava prisutnost, šalje neke izvidničke brodove. Mi s tim nemamo ništa i nećemo imati ništa. To garantiram. Ne samo da neće slati, nego ukoliko dođe do eskalacije, povući će se do zadnjeg hrvatskog vojnika”, kazao je Milanović u izjavi novinarima u Zagrebu.
Hrvatski predsjednik je kazao kako situacija u Ukrajini nema veze sa Ukrajinom ili Rusijom, već sa “dinamikom američke unutarnje politike” i da vidi “jednu nekonzistentnost i opasno ponašanje Bidenove administracije u pitanjima međunarodne sigurnosti” kao rezultat pritiska demokratskih i republikanskih “jastrebova”.
Dodao je da se sve događa “u predsoblju Moskve, da se mora, i da će se naći aranžman koji će voditi računa o sigurnosnim interesima Rusije”, te da “Ukrajini nije mjesto u NATO-u”.
Milanović ocjenjuje da postoje načini da se Ukrajina sačuva “kao čitava država ili 99 posto” i da joj se ekonomski pomogne. Rušenje ukrajinskog predsjednika Janukoviča 2013-2014 bio je državni udar “kojeg je poticala Europska unija i prije svega Washington”, a pokret koji ga je srušio “bio je mnogo toga drugoga, samo ne demokratski pokret”, smatra Milanović.
Hrvatska vojska sudjeluje u NATO-voj misiji “Ojačane prednje prisutnosti” (eFP – enhanced Forward Presence) na ruskoj granici u Litvi, sa četom mehanizirane pješadije koju će se u perspektivi pojačati sa 188 na 200 vojnika, i na ruskoj granici u Poljskoj sa baterijom raketnih lansera i 80 vojnika, u perspektivi sa dalekometnom samohodnom artiljerijom i sa 90 ljudi.
Zapadni lideri proglasili jedinstvo protiv prijetnje Rusije Ukrajini
Američki predsjednik Joe Biden je u ponedjeljak održao video poziv sa evropskim saveznicima dok zapadne sile teže zajedničkoj strategiji protiv ruskih akcija. Biden je rekao da postoji "potpuna jednoglasnost" s evropskim liderima oko gomilanja ruskih trupa na granici s Ukrajinom
Velika Britanija je upozorila Rusiju na "brze" i "bez presedana" sankcije ako dođe do upada, a pozivu su se pridružili SAD i UK, lideri Francuske, Njemačke, Italije, Poljske i EU. Javio se i šef NATO-a Jens Stoltenberg.
Rusija poriče planove za invaziju na Ukrajinu, uprkos tome što ima oko 100.000 vojnika.
Ranije u ponedjeljak, Pentagon je saopštio da je oko 8.500 borbeno spremnih američkih vojnika u visokoj pripravnosti za raspoređivanje u kratkom roku.
Ali oni bi bili raspoređeni samo ako NATO vojna alijansa odluči da aktivira snage za brzo reagovanje, "ili ako se razviju druge situacije" oko gomilanja ruskih trupa, rekao je sekretar za štampu Pentagona John Kirby.
Nema planova za raspoređivanje u samu Ukrajinu, dodao je.
Neke članice NATO-a, uključujući Dansku, Španiju, Francusku i Holandiju, već planiraju ili razmatraju slanje borbenih aviona i ratnih brodova u istočnu Evropu kako bi ojačali odbranu u regionu.
Rusija je ranije zauzela ukrajinsku teritoriju, kada je anektirala Krim 2014. Nakon što su ruske snage preuzele kontrolu, Krim je glasao za pridruživanje Rusiji na referendumu koji su Zapad i Ukrajina smatrali nezakonitim.
Pobunjenici koje podržava Rusija također kontroliraju područja istočne Ukrajine u blizini ruskih granica. Procjenjuje se da je taj sukob koštao oko 14.000 života, a mirovni sporazum iz 2015. je daleko od ispunjenja.
