Uzrok da je u Hrvatskoj manje pripadnika nacionalnih manjina njihovi predstavnici vide u mnogočemu, od nepovoljne političke klime u nekim sredinama do asimilacije i poplava i potresa koji su pogodili krajeve naseljene manjinama.
Upravo objavljeni rezultati popisa stanovništva provedenog 2021. godine pokazuju da je broj pripadnika srpske manjine u deset godina pao za trećinu – od 4,36 posto u ukupnoj populaciji na popisu 2011, do 3,2 posto na prošlogodišnjem popisu. Od 186.633 Srba u Hrvatskoj pred 10 godina brojka se smanjila na 132.892.
Brojke očekivane, ali ne i ovoliki pad
"Očekivali smo manje brojke, ali ne ovoliki pad, a uzroci za toliko smanjenje broja pripadnika srpske zajednice su višestruki", kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) jedan od troje saborskih zastupnika srpske manjine Boris Milošević.
"Definitivno među najvećim uzrocima su dijelom asimilacija, dijelom iseljavanje i dijelom smrtnost te starije populacije. Jer, prosječna starost pogotovo Srba povratnika je bila veća nego prosječna starost opće populacije, i sada je to vidljivo u tim ruralnim povratničkim sredinama koje su devastirane u svakom pogledu. Zato ni ova recentna ulaganja nisu dovoljna ni da zadrže ljude, ni da privuku povratak ljudi koji možda o tome razmišljaju, ali se nisu na taj korak odlučili", kaže Milošević.
On dodaje da nije nimalo nevažna atmosfera u pojedinim lokalnim sredinama i poruke koje šalju lokalni političari.
"A evo, gradonačelnik grada Vukovara Ivan Penava smatra da je najvažnija stvar da je broj Srba u Vukovaru pao ispod jedne trećine, iako bi kao gradonačelnik trebao biti zabrinut da je grad ukupno izgubio preko četiri i po tisuće stanovnika i da to nije dobar rezultat. Ali eto - on je s tim rezultatom zadovoljan i poruke koje šalje vrlo su loše poruke, jer Srba u gradu Vukovaru i dalje ima jedna trećina", dodao je naš sugovornik.
Kao rezultat pada broj pripadnika srpske manjine, u Vukovaru, gradu Vrbovskom u Primorsko-goranskoj županiji i općini Kukuruzari u Sisačko-moslavačkoj županiji izgubili su pravo na na ravnopravnu službenu upotrebu vlastitog jezika i pisma (dvojezične ploče na institucijama, dvojezične ploče sa nazivima ulica i trgova), tako da je broj jedinica lokalne samouprave u kojima imaju to pravo sa 23 pao na 20.
Zbog smanjenog broja u konkretnim jedinicama lokalne samouprave, na sljedećim izborima Srbi neće više birati zamjenika župana u deset od dvadeset hrvatskih županija, već u njih šest. Ubuduće će u devet, a ne više u deset gradova imati pravo birati zamjenika gradonačelnika iz redova srpske manjine, a zamjenika načelnika općine ne više u 19, nego u 15 općina.
Uzroci i posljedice
Broj Bošnjaka je sa 0,72 posto u ukupnoj populaciji na popisu stanovništva 2011. pao na 0,62 posto prema popisu iz 2021, odnosno sa 31,479 na 24.131, što je pad za 23,4 posto.
"Elementarne nepogode poput katastrofalne poplave Save u Gunji i potres u Sisačko-moslavačkoj županiji 2020. godine pridonijele su padu broja pripadnika bošnjačke manjine u Hrvatskoj", kaže za RSE predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća Hrvatske Armin Hodžić.
"Najveći pad bilježimo u Sisačko-moslavačkoj županiji, što je i očekivano, i u Gunji gdje se zbog poplave 2014. dosta ljudi iselilo. Sve ostalo je padalo u nekom prosjeku od 15 do 20 posto, osim Dubrovnika. Bošnjačka nacionalna manjina je sada u Dubrovniku i Dubrovačko-neretvanskoj županiji prva po brojnosti među manjinama. Pretekla je čak i srpsku nacionalnu manjinu", dodao je Hodžić.
Međutim, bošnjačka nacionalna manjina i dalje će - kao i do sada - imati četiri zamjenika načelnika općine u općinama Gunja, Cetingrad, Vojnić i Sveta Nedelja u Istri.
Osim elementarnih nepogoda koje su pogodile krajeve gdje u većoj mjeri žive Bošnjaci i Srbi, kao i Slavonije gdje je najveća stopa iseljavanja, a upravo tamo u najvećem broju žive Mađari, drugi je važan uzrok smanjenju broja Bošnjaka asimilacija, ali to po Hodžićevoj ocjeni vrijedi i za druge manjine.
"Srbi su pali za trećinu, Bošnjaci za preko 23 posto, Mađari koji slove kao jedna od infrastrukturno najorganiziranijih manjina za 26 posto," pobraja Hodžić.
"A onda su između 18 i 22 posto pale sve nacionalne manjine - i talijanska, i albanska, i češka i slovačka, tako da možemo govoriti o trendu asimilacije" , tvrdi naš sugovornik.
Hodžić posebno ističe da je - iako je broj onih koji su se izjasnili kao Bošnjaci pao - po rezultatima novog popisa za četiri posto porastao broj onih koji su se izjasnili da im je bosanski - materinji jezik. Takav je trend porasta broja govornika manjinskog jezika prisutan još jedino kod Roma, ali kod njih je porastao i broj pripadnika Romske manjine, dok to kod Bošnjaka nije bio slučaj.
Broj Crnogoraca u Hrvatskoj je po popisu stanovništva iz 2021 pao sa 0,11 prema popisu iz 2011 na 0,08 posto, odnosno sa 4.517 na 3.127.
"Najveći pad nam je u Rijeci i u Primorsko goranskoj županiji, više od 40 posto od prošlog popisa", kaže za RSE predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske Danilo Ivezić.
"Pad broja pripadnika crnogorske manjine bio je dijelom i za očekivati, jer su na popisu 2011 godine Crnogorci bila druga nacionalna manjina po starosnoj strukturi – dok je prosječna starost u Hrvatskoj bila 41,7 godina, mi smo bili na 54 godine", dodao je Ivezić.
Prema popisu 2021., Republika Hrvatska ima 3.871.833 stanovnika, a u odnosu na popis iz 2011., broj stanovnika smanjio se za 413.056 osoba ili 9,64 posto. Rezultati popisa 2021. pokazuju da udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63 posto, Srba 3,20 posto, Bošnjaka 0,62 posto, Roma 0,46 posto, Talijana 0,36 posto, Albanaca 0,36 posto i Crnogoraca 0,08 posto.
Prema popisu iz 2011, bilo je 4.284.889 stanovnika Hrvatske. Hrvata je bilo 90,42 posto, Srba 4,36 posto, Bošnjaka 0,73 posto, Roma 0,40 posto, Talijana 0,42 posto, Albanaca 0,41 posto i Crnogoraca 0,11 posto.
Facebook Forum