Dostupni linkovi

Hrvatski vrh iz Knina polemički sa Beogradom i Sarajevom


Hrvatski državni vrh na obilježavanju obljetnice Oluje, 5. kolovoza 2022.
Hrvatski državni vrh na obilježavanju obljetnice Oluje, 5. kolovoza 2022.

Nije Hrvatska vojska protjerala Srbe u "Oluji", nego ih je vodstvo pobunjenih Srba u suradnji sa Beogradom prisililo na odlazak, poručio je premijer Andrej Plenković u petak sa središnje proslave ove akcije.

U Kninu je održana središnja proslava 27. obljetnice akcije "Oluja" u kojoj je u ustavno-pravni poredak Hrvatske vraćen dio Like, Korduna i Dalmatinske zagore koji je 4 godine bio pod kontrolom samoproglašene "Republike Srpske Krajine".

"Oluja" je vojnički i ljudski čista pobjeda, Hrvatska će ustrajati na zaštiti ustavnih prava bosansko-hercegovačkih Hrvata, a kako je i sama bila žrtva agresije, Hrvatska daje političku, vojnu i ekonomsku pomoć Ukrajini ugroženoj ruskom agresijom, poručeno je sa središnje proslave 27. obljetnice sloma kninske srpske paradržave u akciji "Oluja" od 4. do 7. kolovoza 1995. godine.

Na proslavi je sudjelovao cijeli hrvatski državni vrh.

Premijer Andrej Plenković odbacio je optužbe iz Beograda o protjerivanju srpskog stanovništva u akciji "Oluja".

Srbija na žalost ne surađuje ni u progonu ratnih zločinaca, ni u traganju za nestalima, ni u pitanju obeštećenja naših logoraša u Srbiji
- kazao je premijer Plenković

"U posljednje vrijeme ponovno se Hrvatsku pokušava prokazivati lažnim, ali jalovim optužbama o protjerivanju srpskog stanovništva iz Hrvatske 1995. godine, iako je poznato da ih je vodstvo pobunjenih Srba u suradnji sa Beogradom prisililo na evakuaciju iz Hrvatske, što su i sami srpski pokajnici potvrdili u svojim iskazima u Hagu i potkrijepili dokumentima", podsjetio je hrvatski premijer.

Hrvatska je kao pobjednica u nametnutom ratu i kao demokratska zemlja ponosna što štiti prava svih nacionalnih manjina, pa dakle i srpske, saborski zastupnici srpske manjine dio su vladajuće koalicije, a pripadnica te manjine Anja Šimpraga je potpredsjednica Vlade, nastavio je Plenković odgovarati na prozivanja iz Srbije.

"Srbija na žalost ne surađuje ni u progonu ratnih zločinaca, ni u traganju za nestalima, ni u pitanju obeštećenja naših logoraša u Srbiji. Mi ćemo raditi na dobrosusjedstvu, na miru, na stabilnosti i na dijalogu, ali to očekujemo od svih naših susjeda", poručio je Plenković.

O doprinosu hrvatskih snaga oslobađanju BiH

Plenković je podsjetio i da je "Oluja" omogućila mir u Bosni i Hercegovini i oslobađanje dijela njenog teritorija.

"U Bihaću je spriječeno ono što se dogodilo u Srebrenici. A u Srebrenici se dogodio genocid", podsjetio je. On je najavio da će Hrvatska ustrajati na zaštiti ustavno-pravnog položaja bosanskohercegovačkih Hrvata kao ravnopravnog konstititutivnog naroda.

"Jer nema europske BiH, čiji europski put podržavamo, sve dok svi njeni građani, a osobito Hrvati koji su često preglasani i obespravljeni ne budu legitimno i demokratski predstavljeni u predstavničkim i izvršnim tijelima zemlje. Preduvjet za to je pravedan Izborni zakon, kao i bolje funkcioniranje Federacije Bosne i Hercegovine", poručio je.

Milanović je iskoristio priliku da prozove Plenkovića i Vladu Hrvatske
Milanović je iskoristio priliku da prozove Plenkovića i Vladu Hrvatske

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović iznova je prozvao hrvatsku Vladu i premijera Plenkovića da se ne zalažu dovoljno u zaštiti bosanskohercegovačkih Hrvata, i odgovorio na prozivanja bošnjačkih političara.

"Nije Hrvatska vojska omogućila Daytonski sporazum, nego ga bez Hrvatske vojske ne bi niti bilo, i nije NATO-vo bombardiranje razbilo vojsku bosanskih Srba nego Hrvatska vojska i HVO", kazao je.

"Ni hvala za to nije rečeno! Ne samo da nije rečeno hvala, nego nas se dan-danas sumnjiči kao okupatore i kao tipove loših namjera. Vrijeđa se ljude koji su vodili ovu zemlju. Hrvatsku se prokazuje kao kolijevku 'zajedničkog zločinačkog poduhvata', a to rade oni isti ljudi koji su od Hrvatske i od njezinih predsjednika dobijali najviša moguća odlikovanja hrvatske države za tu suradnju u ratu. To je zaboravljeno", poručio je Milanović.

O 'provokacijama iz Srbije

I predsjednik Sabora Gordan Jandroković založio se za ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini i kazao kako nedavni prosvjedi u Sarajevu pokazuju da i dalje postoje tendencije majorizacije bosansko-hercegovačkih Hrvata, protiv čega će se Hrvatska boriti "svim legalnim političkim i diplomatskim sredstvima".

On je naglasio kako Hrvatska vodi računa i o položaju Hrvata u drugim zemljama.

"Iako pozdravljamo izbor Tomislava Žigmanova kao prvog Hrvata u Skupštinu Republike Srbije, česte provokacije iz Srbije bacaju sumnju na njihovu iskrenu želju za poboljšanjem odnosa", ocijenio je predsjednik Sabora.

U ime sudionika "Oluje" na proslavi je govorio umirovljeni general Mladen Markač, koji je u "Oluji" zapovijedao Specijalnom policijom, a kasnije u Hagu nakon višegodišnjeg suđenja i prvostupanjske osuđujuće presude oslobođen optužbi za ratne zločine.

Američki helikopteri i ponovno 'za dom spremni'

Na proslavi su nadlijetanjem po prvi puta sudjelovali američki helikopteri Kiowa Warrior i Black Hawk iz sastava Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, a među uzvanicima na proslavi je bio i zapovjednik Nacionalne garde Minnesote, američki general-major Shawn Manke. Hrvatska sa Nacionalnog gardom Minnesote sudjeluje kroz Program suradnje država (State Partnership Program) od 1996. godine.

I ove godine je skupina veterana 9. bojne HOS-a, članova paravojne stranačke milicije koja je 1992. godine uključena u Hrvatsku vojsku, nakon polaganja vijenaca na spomenik poginulim hrvatskim vojnicima u Kninu pozdravljala ustaškim pozdravom "za dom spremni". Policija je snimila incident i očekuje se njihovo postupanje.

Vojno-policijska akcija "Oluja” provedena je u četiri dana – od 4. do 7. kolovoza 1995. godine i njom je okončana gotovo četverogodišnja pobuna dijela hrvatskih Srba koji su na širem području Like, Korduna, Banije i dalmatinskog zaleđa uz pomoć vlasti u Beogradu uspostavili samoproglašenu "Republiku Srpsku Krajinu” (RSK) sa Kninom kao glavnim gradom.

Konvoj srpskih izbjeglica iz Knina čeka da prijeđe bosansko-srpsku i jugoslavensku granicu u blizini grada Rača u istočnoj Bosni, otprilike 130 km zapadno od Beograda, 6. kolovoza 1995. godine
Konvoj srpskih izbjeglica iz Knina čeka da prijeđe bosansko-srpsku i jugoslavensku granicu u blizini grada Rača u istočnoj Bosni, otprilike 130 km zapadno od Beograda, 6. kolovoza 1995. godine

Dio zapadne Slavonije pod kontrolom pobunjenih Srba vojno je integriran ranije, u akciji "Bljesak” početkom svibnja 1995, a dio istočne Slavonije pod kontrolom pobunjenih Srba mirno je reintegriran 1997-1998. godine.

Drugog dana akcije, 5. kolovoza, hrvatske su snage ušle u Knin i u 9.43 ujutro pripadnici 7., varaždinske gardijske brigade Hrvatske vojske "Pume” podigli su hrvatsku zastavu na kninskoj tvrđavi.

Otpor snaga samoproglašene "RSK” je brzo skršen, i vojska je predala odgovornost civilnim vlastima na 10.400 kvadratnih kilometara oslobođenog područja. U akciji je sudjelovalo oko 200.000 hrvatskih vojnika i policajaca, 239 ih je poginulo, a dvojicu se vodi kao nestale. Omogućen je povratak za oko 300.000 Hrvata i drugih nesrba koje su vlasti samoproglašene "RSK" 1991. godine protjerale sa područja pod svojom kontrolom.

Kao rezultat djelovanja Hrvatske vojske razbijen je i obruč snaga bosanskih i hrvatskih Srba oko bihaćke enklave u kojoj je bilo oko 200.000 civila i koju je branio 5. korpus Armije BiH, a kojima su lideri bosanskih Srba spremali sudbinu Srebrenice, samo u višestruko većim razmjerima.

Hrvatske vlasti su tijekom akcije preko radija pozivale domaće srpsko stanovništvo da ostanu u svojim domovima i garantirale im sigurnost, međutim u tjednima i mjesecima nakon završetka "Oluje” na oslobođenim područjima dešavaju se brojni paleži, pljačke i ubojstva domaćeg srpskog stanovništva koje nije izbjeglo.

Srpski vojnik stoji pored srednjeg tenka sovjetske proizvodnje T-34/76A iz Drugog svjetskog rata u Kninu 3. veljače 1993. (Na referendumu 1993., dio Hrvatske (Krajina) pod srpskom okupacijom odlučno je glasao za integraciju sa Srbima u Bosni i užoj Srbiji. Iako su zagrebačka vlada i predstavnici Krajine u ožujku 1994. potpisali prekid vatre, daljnji pregovori su prekinuti. U munjevitoj operaciji, Hrvatska vojska ponovno je preuzela zapadnu Slavoniju u svibnju 1995. Slično tome, u kolovozu je središnja hrvatska regija Krajina, koju su držali Srbi, vraćena pod kontrolu Zagreba)
Srpski vojnik stoji pored srednjeg tenka sovjetske proizvodnje T-34/76A iz Drugog svjetskog rata u Kninu 3. veljače 1993. (Na referendumu 1993., dio Hrvatske (Krajina) pod srpskom okupacijom odlučno je glasao za integraciju sa Srbima u Bosni i užoj Srbiji. Iako su zagrebačka vlada i predstavnici Krajine u ožujku 1994. potpisali prekid vatre, daljnji pregovori su prekinuti. U munjevitoj operaciji, Hrvatska vojska ponovno je preuzela zapadnu Slavoniju u svibnju 1995. Slično tome, u kolovozu je središnja hrvatska regija Krajina, koju su držali Srbi, vraćena pod kontrolu Zagreba)

Dvije presude za ratne zločine tijekom 'Oluje'

Prema podacima Državnog odvjetništva, za kaznena djela za vrijeme "Oluje" i nakon nje - ubojstva, pljačke i palež - osuđeno je 2.380 osoba, međutim oni su suđeni za "obične" zločine, a ne za ratne zločine, jer tada Hag još nije donio svoj pravorijek oko "Oluje”.

Za ratne zločine nad starijim srpskim civilima u danim i tjednima nakon "Oluje" postoje svega dvije pravomoćne sudske presude, a niz slučajeva još je u sudskom postupku, postupak uopće nije pokrenut ili je postupak vođen, ali nitko nije osuđen za zločine.

Prema publikaciji Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava "Vojna operacija Oluja i poslije - Izvještaj" iz 2001. godine ukupan broj žrtava među Srbima je 677. Publikacija nema razdvojene žrtve rata od žrtava ratnih zločina. Po njihovim podacima u UN-ovom sektoru Jug je 410 osoba izgubilo život, u sektoru Sjever 191 osoba i 76 osoba je ubijeno i nestalo u izbjegličkoj koloni.

Po istom izvoru, u tjednima nakon "Oluje" spaljeno je ili devastirano više tisuća stambenih objekata.

Velik broj domaćih Srba otišao je pred "Olujom" iz Hrvatske - prema hrvatskim izvorima njih oko 130.000 organizirano u konvojima, a prema srpskim izvorima njih 200.000 - 300.000 prognano je ili pobjeglo u Bosnu ili Hercegovinu ili Srbiju u strahu pred hrvatskim snagama i to srpski izvori kvalificiraju kao etničko čišćenje.

Hrvatski generali Ante Gotovina, Mladen Markač i Ivan Čermak u Hagu su oslobođeni optužbe za zajednički zločinački poduhvat sa ciljem etničkog čišćenja Srba s tog dijela hrvatskog teritorija.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG