Sedam nevladinih udruga okupljenih u Platformu za borbu protiv zagađenja jednokratnom plastikom u Hrvatskoj pozvalo je hrvatsku Vladu da povisi povratnu naknadu za jednokratne plastične boce za piće sa aktualnih sedam centi.
Odnosno 0,07 eura, što je protuvrijednost onog što je do pred 14 dana bilo 50 lipa, na deset centi, odnosno 0,10 eura.
"Ta je naknada sramotno najniža u Europskoj uniji", kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) voditeljica Kampanje protiv zagađenja plastikom u Zelenoj akciji, Ana-Marija Mileusnić.
Ona podsjeća da je naknada u Njemačkoj i Nizozemskoj 0,25 eura, a u Finskoj od 0,10 do 0, 40 eura, ovisno o veličini ambalaže i materijalu.
"Smatramo da iznos od sedam centi ne predstavlja dovoljno snažnu motivaciju za povrat takve vrste ambalaže. Povratna naknada pokazala se ključnim mehanizmom u modelima sakupljanja ambalažnog otpada budući da dovoljno visok iznos može stvoriti snažnu financijsku motivaciju za potrošače", ističe Mileusnić.
Još ambalaže uključiti u sustav naknade
Nevladine udruge traže od ministarstva i da još neke tipove jednokratne plastične ambalaže uvrsti u sustav povratne naknade.
"I to jednokratnu ambalažu od pića veću od tri litre te drugu ambalažu tekućih jestivih proizvoda, tekućih kozmetičkih proizvoda i proizvoda za čišćenje. Upravo sustav povratne naknade garantira veću stopu povrata otpadne ambalaže, a veća naknada garantira još veći povrat", podsjeća Ana-Marija Mileusnić.
Sada se otkupljuje plastična ambalaža volumena većeg od 0,2 l u kojoj je bila pakirana voda, osvježavajuća pića, mlijeko i tekuće mliječne prerađevine.
Ekološke nevladine udruge koje su uputile ovaj zahtjev hrvatskim vlastima su Zelena akcija, TerraHub Croatia i Udruga za nezavisnu medijsku kulturu iz Zagreba, Zelena Istra iz Pule, Sunce - Split, Eko Zadar i Institut Plavi svijet iz Velog Lošinja.
Učinkovitost sustava 'izuzetno visoka'
Profesorica na varaždinskom Geotehničkom fakultetu, na kojem se nalazi i studij Inženjerstva okoliša Aleksandra Anić Vučinić, koja je i aktualna predsjednica Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom (HUGO) u izjavi za RSE pozitivno ocjenjuje aktualni sustav povratne naknade za boce od jednokratne plastike.
Ona podsjeća da se taj sustav primjenjuje već 17 godina, da se cijelo to vrijeme visina naknade od 50 lipa, odnosno sedam centi nije mijenjala, i da je unatoč tome učinkovitost sustava bila izuzetno visoka, odnosno da se uspijevalo prikupiti 85 do 95 posto proizvedenih količina plastičnih boca za jednokratnu upotrebu.
"Hrvatska je još prije donošenja Direktive Europskog parlamenta o jednokratnoj plastici 2019. godine zbog ovakvog sustava i s ovom visinom naknade ispunila ciljeve u ovom segmentu gospodarenja otpadom na što možemo biti ponosni, za razliku od drugih sektora gospodarenja otpadom", navodi Anić Vučinić.
Anić Vučinić dodaje da je ovakav sustav povratne naknade prisutan u manjem broju zemalja, i da iznosi jesu veći nego u Hrvatskoj, ali da se radi i o bogatijim zemljama.
"Stoga, kada se uspoređujemo s drugim zemljama, moramo uzeti u obzir i gospodarski rast i razinu BDP-a, pa je prije odluke o povećanju nužno napraviti izračun što to točno znači za Republike Hrvatsku", kaže stručnjakinja.
Tko financira povrat ambalaže?
Tko će, zapravo, financirati moguće povišenje povratne naknade – proizvođač plastične ambalaže, proizvođač pića, država ili krajnji kupac?
"Povišenjem povratne naknade nitko nije na gubitku, osim onoga tko ne vrati ambalažu na predviđeno mjesto za otkup ambalaže", kaže Ana-Marija Mileusnić.
"Proizvođač povećava cijenu svog proizvoda jer se povećanjem naknade povećava cijena ambalaže, trgovine to kupuju od proizvođača po većoj cijeni, i po toj cijeni to kupi krajnji kupac. I ako on to vrati, bez obzira koja je to cijena, on ne gubi ništa", pojašnjava aktivistica.
Isto objašnjenje – cijena će porasti, ali ne gubi nitko – sugerira i profesorica Anić Vučinić.
"Povratna naknada znači upravo to da će cijena proizvoda koja je sada veća za sedam centi, ako povećamo naknadu, biti veća za deset centi. I to će platiti, naravno, kupac. Ako kupac vrati bocu, on će taj novac dobiti natrag. Definitivno će doći do povećanja cijene, ali ako vratimo, dobit ćemo svoj novac natrag", kaže stručnjakinja.
Do zaključenja ovog priloga RSE nije dobio odgovor na upit poslan Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja da se očituje o ovom zahtjevu zelenih udruga.
Što kažu podaci za 2020. godinu?
Podaci za 2022. i 2021. godinu još nisu objavljeni, ali prema Izvješću o gospodarenju otpadnom ambalažom u Republici Hrvatskoj u 2020. godini što ga je izradilo to Ministarstvo, povratna naknada primjenjivala se za ambalažu od pića izrađenu od stakla, plastike (PET) i metala (Al i Fe).
Stopa sakupljanja, računato kao odnos količina stavljenih na tržište i sakupljenog ambalažnog otpada u sustavu povratne naknade vrlo je visoka i u zadnje tri godine, ovisno o materijalu kreće se između 72 i 96 posto.
Osim visoke stope sakupljanja otpadne ambalaže, prednost depozitnog sustava je i nizak stupanj nečistoća koje sadrži tako prikupljena otpadna ambalaža.
Kada se radi o jednokratnim plastičnim bocama, stopa sakupljanja, odnosno odnos između ukupne količine stavljene na tržište u jednoj godini i ukupne količine sakupljenog ambalažnog otpada kreće se od 96 posto u 2016. godini do 88 posto u 2020. godini.
Prema Europskoj direktivi o ambalaži i ambalažnom otpadu, trenutačni ciljevi su oporaba najmanje 60 posto ambalažnog otpada i recikliranje između 55 i 80 posto ambalažnoga otpada.
U 2020. godini prikupljeno je u Hrvatskoj 25.292 tone plastičnog otpada, a reciklirano 22.488 tona.
Pojedinačni ciljevi stope recikliranja dostignuti su za karton/papir (90 posto) i plastiku (34 posto), dok je stopa recikliranja za staklo iznosila 54 posto od zadanih 60 posto, za metale 17 posto od zadanih 50 posto, a za drvo četiri posto od zadanih 15 posto, navodi se u Izvješću.
Facebook Forum