Europski sud za ljudska prava (ESLJP) proglasio je Hrvatsku po drugi puta krivom za kršenje ljudskih prava iregularnih migranata.
Kriva je zbog požara u pritvoru na granici prema Srbiji u kojem su tri migranta prije sedam godina izgubila život, a četvrti, Marokanac Abdeljalil Daraibou, koji je i podnio tužbu, teško je ozlijeđen.
Nakon što je Europski sud za ljudska prava u studenom 2021. godine presudio da je Hrvatska odgovorna za smrt šestogodišnje Madine Houssiny na ničijoj zemlji između Hrvatske i Srbije 2017. godine, taj ju je sud još jednom proglasio krivom za kršenje ljudskih prava iregularnih migranata.
Sedmeročlano sudsko vijeće Europskog suda, u kojem je bio i hrvatski sudac Davor Derenčinović jednoglasno je Republiku Hrvatsku proglasilo odgovornom zbog "supstantive povrede prava na život" u požaru u pritvoru policijske postaje Bajakovo, na granici sa Srbijom, u ožujku 2015.godine.
U tom požaru su smrtno stradala trojica pritvorenih iregularnih migranata, a četvrti, Marokanac Abdeljalil Daraibou teško je povrijeđen.
Hrvatska je proglašena krivom i zbog "proceduralne povrede prava na život", odnosno zbog nedovoljne i neefikasne istrage cijelog slučaja kako bi se ispravilo nedostatke i spriječilo ponavljanje ovakvih događaja.
Europski sud je podnositelju dosudio 15.000 eura naknade za nematerijalnu štetu i 5.000 eura za troškove postupka.
CMS: Izuzetno važna presuda
"Ova je presuda izuzetno važna zato što, kao i ona prethodna u slučaju smrti male Madine, potvrđuje ono na što godinama upozoravamo - da istrage kaznenih djela počinjenih prema izbjeglicama i drugim migrantima u Hrvatskoj nisu učinkovite i da to pokazuje sustavnost kršenja njihovih ljudskih prava", upozorava u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) Sara Kekuš iz zagrebačkog Centra za mirovne studije (CMS).
Prema sudskom spisu, četvorica migranata pokušali su u vozilu hrvatskih registracijskih oznaka 27. ožujka 2015. godine ilegalno iz Srbije ući u Hrvatsku.
Otkriveni su i u pritvoru policijske postaje Bajakovo čekali su ekstradiciju u Srbiju.
Prema svjedočenju Daraiboua, jedan od njih je nakon cijelog dana čekanja da mu policija objasni njegov status, postao "vrlo uzrujan" i vikao da će sve zapaliti ako ga ne puste na slobodu.
Nakon što policija nije reagirala, on je to i učinio. Policija je došla tek kada se plamen već jako rasplamsao.
Rezultat - on i još dvojica su umrli odmah ili u bolnici, a Daraibou je teško povrijeđen.
Za što je Hrvatska proglašena odgovornom
Sud je ustanovio da je Hrvatska odgovorna što nije detaljno pretražila pritvorenog migranta i našla upaljač kojim je izavao požar.
Odgovorna je i što dvojica policajaca nisu efikasno obavljala nadzor – bilo osobno, bilo preko postojećih video kamera, i što je prostor u kojem su pritvoreni bio potpuno neadekvatan i bez požarnog puta.
Republika Hrvatska odgovorna je jer je imala obavezu brinuti se za sigurnost osoba koje su u pritvoru.
Daraibou je tužio i nepoznatog počinitelja, odnosno policajce odgovorne što nisu vršili kvalitetan nadzor pritvora i nisu reagirali na vrijeme kada je požar izbio, pojašnjava u izjavi za RSE njegova odvjetnica Lidija Horvat.
"Međutim, domaća tijela su zaključila da nema mjesta kaznenom progonu, a disciplinski postupak je okončan na jedan bizaran način - tako da je jedan policajac kažnjen ustegom plaće od 10 posto na tri mjeseca, a drugi je oslobođen krivnje", kaže Daraibouva odvjetnica, koja ga je zastupala u suradnji sa zagrebačkim CMS-om.
Umjesto zaštite, Daraibou - deportiran
U CMS-u tvrde kako je u oba ova postupka u kojima je Hrvatska pred Europskim sudom proglašena krivom vidljivo da - nakon što je došlo do teških povreda njihovih prava i to dok su bili u rukama same policije – policija nije učinila korake da tim osobama naknadno pruži zaštitu i sigurnost.
"Upravo suprotno - postupanje nadležnih institucija imalo je za cilj i odvratiti ih od ostvarivanja prava, staviti ih u situacije zbog kojih im je bilo nemoguće ostati u Hrvatskoj i onemogućiti im pristup sustavu azila", kaže Sara Kekuš.
Naime, dvije godine od kobne nesreće, Hrvatska ne samo da nije Daraibou odobrila međunarodnu zaštitu, već ga je bez objašnjenja proglasila i sigurnosnom prijetnjom za Hrvatsku pa ga je 2018. godine deportirala u Maroko. Zabranila mu je i ulazak u Hrvatsku na pet godina, kažu u CMS-u.
CMS: Premijeru, spriječite kršenja ljudskih prava
CMS podsjeća da je pred dvije godine, kada je donesena presuda u slučaju Madinny, zatražio hitnu smjenu onih koji snose zapovjednu i političku odgovornost za sve što se desilo, ali da je to premijer Andrej Plenković tada odbio učiniti.
"Stoga danas, nakon nove presude samo pitamo: Premijeru Plenkoviću, zašto ne želite spriječiti kršenja prava na život u budućnosti? Hoće li za smrti za koje je odgovorna Hrvatska itko odgovarati", poručuju aktivisti za ljudska prava.
Hrvatska se bila žalila na presudu u slučaju Madinny, ali je Europski sud 5. travnja odbio hrvatski zahtjev da ESLJP o tome ponovno raspravlja.
Presuda u slučaju Daraibou još nije pravomoćna, no za sada nema naznaka ili najava da će se Hrvatska na nju žaliti.
Facebook Forum