Dostupni linkovi

Hrvatska kao meta ruskog hibridnog ratovanja


Ruska kampanja dezinformiranja i unošenja konfuzije jača nego ikada, upozorili ministri EU
Ruska kampanja dezinformiranja i unošenja konfuzije jača nego ikada, upozorili ministri EU

Hrvatska je jedna od osam država Europske unije koje su uputile pismo europskoj povjerenici za vanjsku politiku Federici Mogherini s upozorenjem da je ruska kampanja dezinformiranja i unošenja konfuzije jača nego ikada, i da se tome treba oduprijeti.

Neki analitičari kažu kako je hrvatski motiv za pismo ruski utjecaj u susjedstvu, dok drugi podsjećaju da je zbog primanja ruskog novca morao otići bivši šef HDZ-a Karamarko, koji je marginalne desne radikale nakratko uveo u mainstream hrvatske politike.

Pismo ministara vanjskih poslova osam evropskih država šefici diplomatije EU
Pismo ministara vanjskih poslova osam evropskih država šefici diplomatije EU

„U Hrvatskoj ima medija čije bi se financiranje moglo povezati sa Rusima, ali manje nego u Bosni i Hercegovini ili Srbiji“, kaže za Radio Slobodna Europa Igor Tabak s portala „Obris.org – Obrana i sigurnost“, i njihov se rad u sklopu ruskog utjecaja na medijsku, javnu i političku scenu može smjestiti u kontekst doktrine koju je u veljači 2013. godineu tekstu „Značaj znanosti u predviđanju“ najavio aktualni načelnik generalštaba ruske vojske general Valerij Vasiljevič Gerasimov, i koja je poznata kao „Gerasimovljeva doktrina“.

„Tu je postavljen temelj uklapanja takvih djelovanja koja utječu na ljude i na javne scene drugih država u jednu širu vojno-obavještajnu sliku koju se onda može fino kalibrirati i koristiti u vlastitom interesu. Zapad, NATO i Sjedinjene Američke Države u zadnje vrijeme upravo takva djelovanja smatraju posebnim izazovom, a time se i Europska unija bavi u zadnje vrijeme, i ne bi bilo čudno da takvih djelovanja ima i u Hrvatskoj“, dodaje Tabak.

Jedan od elemenata nelinearnog multipolarnog hibridnog ratovanja, kako se to u teoriji naziva, je i financiranje, pomaganje i informiranje rubnih elemenata političke scene, poput ruskog financiranja kampanje Marine Le Pen u Francuskoj i špekulacija o ruskom financiranju zagovornika Brexita Nigela Faragea.

„Radi se o čitavom nizu takvih djelovanja koja se onda posredno odražavaju na političke i medijske scene pojedinih država. Ne treba zaboraviti da je bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko 'pao' upravo zbog raznih veza na tu stranu. Tu postoji mreža finih djelovanja iz koje se može probati sklopiti neka zajednička priča, ali to je dosta teško“, kaže Tabak.

Kolinda Grabar Kitarović i Vladimir Putin
Kolinda Grabar Kitarović i Vladimir Putin

Karamarko nije bio rubni element političke scene, ali je bio čovjek koji je te rubne elemente stavio na HDZ-ove izborne liste i uveo u prvu ligu hrvatske politike – poput do tada marginalca pravaša Ivana Tepeša koji je kao potpredsjednik Sabora kasnije sudjelovao na desničarskim prosvjedima i slično.

Novinarka portala faktograf.hr i dobra poznavateljica vanjske politike Sanja Despot u izjavi za RSE motiv za hrvatski potpis na pismu povjerenici Mogherini vidi ipak u prvom redu u susjedstvu:

„Jer, ovo hibridno ratovanje je vrlo prisutno i u Bosni i Hercegovini i u Crnoj Gori – znamo za pokušaj ometanja Crne Gore pri ulasku u NATO, u Makedoniji i naravno u Mađarskoj. Prema tome, u cijelom našem okruženju je rusko hibridno ratovanje prilično zastupljeno.“

Ona kaže kako Rusima u Hrvatskoj hibridno ratovanje možda i nije toliko važno, kada imaju snažne poluge utjecaja preko ruskih banaka u Agrokoru, glavnog hrvatskog distributera plina koji uvozi milijardu kubika plina godišnje iz Rusije i segmenata kadrova u HDZ-u iz Karamarkovih vremena, kada je dokazano da se stranka u velikoj mjeri financirala ruskim novce.

Na rusku propagandnu aktivnost upozorila je i Sigurnosno obavještajna agencija u svom najnovijem izvještaju. Ne spominjući Ruse, već „države koje NATO i EU smatraju političkim i sigurnosnim izazovom“ tamo se kaže kako je „strano obavještajno djelovanje usmjereno i na procese donošenja odluka u Republici Hrvatskoj, što ponekad uključuje i elemente hibridnog djelovanja uz plasiranje tzv. 'lažnih vijesti' u javni prostor i pokušaje narušavanja međunarodnog ugleda Republike Hrvatske. sklopu hibridnog djelovanja, u hrvatski medijski i informativni prostor nastoje se ubaciti lažne ili iskrivljene vijesti u kojima se Republiku Hrvatsku, EU i NATO prikazuje u negativnom svjetlu, te se želi utjecati na stabilnost hrvatskih institucija, regionalnog okruženja i euroatlantskog i europskog zajedništva.“

Postoji bar jedan portal – advance.hr - koji je temama i načinom obrade izravni klon ruskih medija tipa Sputnjika i Russia Today, a mediji su upozorili da su neki desno radikalni portali poput direktno.hr financirani objavljivanjem reklama tvrtki u vlasništvu ruskih lobista.

Današnji mediji pišu kako predsjednica Kolinda Grabar Kitarović nije znala za ovo pismo o opasnosti od ruske propagande kada je odlazila u Rusiju.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG