Manjine u udžbenicima u Hrvatskoj žrtve stereotipa

Nedovoljna zastupljenost nacionalnih manjina u udžbenicima, pogotovo konkretnih osoba s imenom i prezimenom, kao i tendencija prema kolektivnim stereotipima u prikazivanju međuetničkih konflikata su neki od zaključaka analize 115 udžbenika za 10 predmeta u hrvatskim osnovnim i srednjim školama.

Istraživanje se odnosilo na spominjanje, odnosno vidljivost osoba i događaja vezanih uz četiri manjine – talijansku, mađarsku, srpsku i romsku.

Udžbenici prihvaćaju različitosti, ali manjinskih osoba i tema je premalo, a često su i žrtve kolektivnih stereotipa, kaže se u istraživanju.

Prihvaćanje različitosti, a ne asimilacija

"Bitno je naglasiti da je ishod ove studije – prihvaćanje različitosti u hrvatskim udžbenicima. To nije samo po sebi razumljivo, jer u nekim slučajevima države idu na asimilaciju manjina, i na tome aktivno rade. Ovdje je cilj prihvaćanje identiteta i različitosti kroz edukaciju", iznio je osnovnu ocjenu voditelj istraživanja Dejan Stjepanović sa sveučilišta Dundee u Velikoj Britaniji.

Neke od četiri manjine su istraživačima dostavile popise najznačajnijih osoba i događaja za njihovu manjinu, i analiziralo se njihovu zastupljenost u po dva najčešća udžbenika u 10 predmeta.

Pročitajte i ovo:

Predstavnici manjina o tom što ih je manje u Hrvatskoj: Politika i elementarne nepogode

Kod mađarske manjine, spomenuti su u neutralnom kontekstu u 71 posto slučajeva, u 28 posto slučajeva je negativna prezentacija, i jedan slučaj u pozitivnom kontekstu.

Prezentiranje manjine kao kolektiviteta - negativno

"Negativni slučajevi su uglavnom prezentiranje Mađara kao kolektiviteta. Pa se kaže da su Mađari izvršili mađarizaciju ili su zabranili hrvatski jezik. To je loš pristup pisanju udžbenika jer to nisu učinili svi koji se identificiraju kao Mađari, već određena vlast u određenom periodu", naglašava Stjepanović.

Kod spominjanja Srba značajnih za srpsku manjinu, u 38 posto slučajeva spominju se u neutralnom kontekstu, u 15 posto u negativnom kontekstu, a u 33 posto se nacionalnost ne spominje.

"Negativno spominjanje opet se odnosi na kolektivitete, pa se spominju pobunjeni hrvatski Srbi itd", dodao je Stjepanović.

Kod Talijana su rezultati gotovo identični kao kod Mađara, i komparacijom se došlo do izvjesnih zaključaka.

"U slučaju mađarske i talijanske manjine konflikt je završen pred 100 i više godina, a u slučaju srpske nacionalne manjine konflikt je recentan. I mislim da su često autori udžbenika često svjesni toga, pa ne idu prema problematičnoj kvalifikaciji ili objašnjenju, i u tom slučaju se ne navodi nacionalni identitet", prenosi Stjepanović zaključke istraživača.

Koje su preporuke?

Kada se govori o osobama koje i većinska, u ovom slučaju hrvatska, i manjinska, u ovom slučaju srpska historiografija svojataju, kao što je general i pjesnik Petar Preradović, trebalo bi da to udžbenici spomenu, što sada nije slučaj, jedna je od preporuka istraživanja.

Studija daje još nekoliko preporuke – izbjegavati kolektiviziranje, odnosno identificiranje manjinskih grupa s određenom vlašću ili režimom, uključiti više osoba iz redova manjina u školske programe, te poticati na učenje o pozitivnom doprinosu pripadnika manjina u lokalnoj zajednici u kojoj se nastava odvija.

Pročitajte i ovo:

U Orehovici na sjeveru Hrvatske – dvojezičnost za Rome

Poruka potpredsjednice Vlade

Potpredsjednica Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Ana Šimpraga, inače iz redova srpske manjine, kazala je u uvodnom dijelu skupa da se nacionalne manjine u javnom prostoru često spominju kao kulturna prednost i bogatstvo naše zemlje.

Međutim "prečesto svjedočimo da se u dijelu javnosti one predstavljaju negativnim stereotipovima koje pojedini sudionici nastoje prikazati kao društvenu prijetnju. Pri tome zanemaruju ogroman obol koje su nacionalne manjine, i njihovi pripadnici, doprinijeli u razvoju suvremene Hrvatske", kazala je.

Ona je naglasila kako je za izgradnju uključivoga, prosperitetnog i demokratskog društva važno mladima tijekom obrazovanja osvijestiti vrijednosti multikulturnoga društva i prepoznavanja različitosti kao bogatstva, a ne tereta ili prijetnji u društvu.

Na skupu su bili zastupnici srpske manjine Dragana Jeckov i Boris Milošević, dok zastupnika drugih manjina nije bilo. Zastupnik romske manjine Veljko Kajtazi nalazi se izvan Hrvatske. Skupu su nazočili predstavnici veleposlanstava Češke i Mađarske.

O istraživanju

Studija "Analiza predstavljanja nacionalnih manjina u udžbenicima i kurikularnim dokumentima Republike Hrvatske" nastala je kao rezultat provedenog istraživanja i analize u svrhu realizacije aktivnosti Operativnih programa nacionalnih manjina za razdoblje 2021. - 2024. godine, s ciljem podizanja prava nacionalnih manjina na višu razinu.

Studija se odnosi na analizu vidljivosti, kvantitativnu zastupljenost nacionalnih manjina i predstavu o njima te kvalitativni kontekst u kojem su predstavljene nacionalne manjine u udžbenicima osnovnih i srednjih škola (gimnazija) u Republici Hrvatskoj, te jesu li usklađene s nacionalnim kurikulumom i kurikulumima relevantnih predmeta.

Analizirani su udžbenici za nastavu na hrvatskom jeziku državnog programa obrazovanja, i to po dva najzastupljenija udžbenika za predmete: Hrvatski jezik, Glazbena kultura, Glazbena umjetnost, Likovna kultura, Likovna umjetnost, Priroda i društvo, Povijest, Geografija, Etika i Politika i gospodarstvo.