Promet od turizma u Hrvatskoj bio je u kolovozu ove godine na 60 posto prometa u kolovozu prošle godine, izvijestio je ministar financija Zdravko Marić, podsjećajući na izuzetno skromne brojke iz predsezone.
„U četvrtom mjesecu indeks je bio ispod 9, odnosno pad je bio preko 91 posto, i tijekom ovih mjeseci situacija se stalno popravljala, Mislim da smo napravili dobru stvar i da smo od ove turističke sezone uspjeli izvući ono što se dalo, poglavito sedmi i osmi mjesec. Meni je kao financijašu žao što se epidemiološka slika pogoršala, pa nismo uspjeli izvući neke dodatne benefite,“ kaže ministar Marić. On vjeruje da će se uspjeti nešto izvući i iz rujna i početka listopada, kao što je bila praksa proteklih godina.
Kada se u travnju otvaralo vrata turističkih objekata, država i turistički radnici nadali su se da će uspjeti navući 30 posto prošlogodišnjeg prometa. Ovi podaci Ministarstva financija, ali i brojke koje je sa 31. kolovozom predstavila Hrvatska turistička zajednica govore da su očekivanja gotovo dvostruko premašena. Prema podacima sustava eVisitor, objavila je Hrvatska radio-televizija, tijekom ovog vikenda u Hrvatskoj je boravilo oko 355.000 turista, od čega je 270.000 bilo stranih.
Ukupni broj noćenja u prvih osam mjeseci je po podacima Hrvatske turističke zajednice bio na 57 posto prošlogodišnjih brojki.
Tijekom kolovoza zabilježeno je 2,6 milijuna dolazaka i 20,7 milijuna noćenja, što je 64% ukupnog broja noćenja ostvarenih u kolovozu prošle godine. Najviše turista bilo je iz Njemačke, Slovenije, Poljske i Češke, a nakon toga slijede domaći gosti. Najpopularnije destinacije u kolovozu bile su Vir, Rovinj, Medulin, Poreč i Crikvenica.
Neodgovornost domaćih
Bivši resorni ministar i aktualni predsjednik krovne udruge hrvatskog turizma Veljko Ostojić u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) ne dijeli službeni optimizam, najavljuje kraj sezone, i za njega okrivljuje ne strane turiste, već neodgovorno ponašanje domaćih ljudi.
„Mi smo imali sjajnu sezonu do 10. - 12. kolovoza. Nakon toga su sa mjerama krenuli Italija, Austrija i drugi, i to je sve strmoglavilo. Teza koja se provlačila na početku sezone - da moramo imati turizam, ali da idemo u rizik jer će nam turisti donijeti koronu, pokazala se potpuno netočnom, odnosno promašenom,“ kaže Ostojić.
Počelo je sa donošenjem zaraze iz trećih zemalja – sjetite se onih časnih sestara iz Đakova, preko svadbi po Slavoniji do noćnih klubova na Jadranu. To je uzrok povećanog broja zaraženih, a nikako turisti -Veljko Ostojić
On podsjeća da se broj zaraženih u Hrvatskoj počeo povećavati ne zbog priljeva turista, već zbog neodgovornog ponašanja domaćih ljudi, i da je zbog njih turizam za ovu godinu više-manje završena priča.
„Počelo je sa donošenjem zaraze iz trećih zemalja – sjetite se onih časnih sestara iz Đakova, preko svadbi po Slavoniji do noćnih klubova na Jadranu. To je uzrok povećanog broja zaraženih, a nikako turisti. Sezona je gotova, i posezona je gotova. Još će ovaj tjedan biti nešto Nijemaca, odnosno najviše Bavaraca, a nakon toga bojim se da je to – to,“ zaključuje Ostojić koji je preko pola života proveo u turizmu.
Crvena lista
Povećani broj zaraženih bolešću Kovid-19 razlog je stavljanja Hrvatske na „crvenu listu“ od strane većeg broja zemalja, što je turistima iz tih zemalja bio obično znak da se hitno spakiraju i vrate se kućama, kako bi izbjegli dvotjedni boravak u samoizolaciji ili obavezno testiranje.
Slovenija je jedna od zemalja koje su stavile Hrvatsku na „crvenu listu“, a premijer Andrej Plenković iskoristio je 31. kolovoza sudjelovanje na Bledskom strateškom forumu da se na tu temu odvojeno sastane sa slovenskim premijerom Janezom Janšom i predloži ograničavanje tih mjera.
„Naša je linija da se pokuša, osobito u Sloveniji, ne samo radi Hrvatske, nego i brojnih Slovenaca koji su naši česti i dragi gosti, gledati kriterij županijske razine po stupnju zaraze, nešto kao što je to učinila Njemačka. Mislim da za to postoji prostor i da je to najbolji način,“ kazao je Plenković.
Njemačka i Belgija nisu na „crvenu listu“ stavile cijelu Hrvatsku. već samo turiste koji su boravili u Splitsko-dalmatinskoj i Šibensko-kninskoj županiji.
I ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman kazao je kako se o ciljanoj primjeni epidemioloških mjera po regijama, a ne za cijelu Hrvatsku razgovara i sa drugim državama Europske unije koje su stavile Hrvatsku na „crvenu listu“. To su Austrija, Italija, Velika Britanija, Norveška i neke druge zemlje, a od 1. rujna bit će to i Mađarska i Slovačka.
Na dan 31. kolovoza zabilježeno je 146 novih slučajeva zaraze, manje nego proteklih dana, ali vikendom je redovito i manje testiranja. Ukupno je do sada oboljelo 10. 269 ljudi. Oboljelih je 2.649, izliječenih 7.434, a do sada je u Hrvatskoj 186.
Prema podacima Europskog centra za prevenciju bolesti i kontrolu, po broju zaraženih Hrvatska je 19. u Europskoj uniji, po broju žrtva je na 21. mjestu, međutim po indeksu koji se mnoge države vode pri stavljanju neke zemlje na „crvenu listu“ vrlo je visoko, sa 87,1 novooboljelim na 100.000 stanovnika unazad 14 dana.
Facebook Forum