U istupu u četvrtak uveče, iako fokusiran na Srebrenicu i Bosnu i Hercegovinu, premijer Srbije Aleksandar Vučić osvrnuo se i na Hrvatsku i ovih dana aktualan spor na relaciji Beograd - Zagreb u vezi Alojzija Stepinca. Vučić je tada rekao da Stepinac za Srbiju "nikada neće biti svetac".
Reakcije hrvatskog vrha na ovaj Vučićev istup umjerene su ili nikakve. Iako savjetnik predsjednice Grabar - Kitarović sugerira hrvatskoj Vladi da ministra Vulina proglase nepoželjnim u Hrvatskoj, to ima više veze sa izbornom kampanjom u Hrvatskoj, nego sa odnosima dviju država.
Nema komentara Ministarstva vanjskih i europskih poslova na stavove što ih je na posebnoj konferenciji za novinare jučer iznio srbijanski premijer Aleksandar Vučić, međutim resorna ministrica Vesna Pusić kazala je ranije kako je pozicija hrvatske strane da ne odgovara na provokacije.
Premijer Zoran Milanović Vučićev je istup najkraće nazvao neprimjerenim. Tezu da je Hrvatska nadrasla tu razinu komunikacije iznijela je ranije i predsjednica Kolinda Grabar - Kitarović, a u obraćanju u četvrtak povodom Dana državnosti založila se za dobrosusjedsku suradnju i europsku perspektivu za susjede.
Njezin savjetnik, dugogodišnji HDZ-ov političar Vladimir Šeks kaže u petak kako Hrvatska svoj odnos prema Srbiji treba graditi na način da principijelno upozorava Europsku uniju, a time posredno i Srbiju, da Srbija na svom europskom putu mora ispuniti sve one uvjete i dostići iste standarde kao i sve druge zemlje u procesu priključivanja Europskoj uniji.
"Jasno je da ovakva retorika ministra Vulina i predsjednika vlade Vučića s pravom izaziva ogorčenu reakciju u Hrvatskoj. Međutim, Hrvatska ih treba stalno principijelno upozoravati koji je naš položaj: Hrvatska je članica Europske unije i NATO saveza, a oni to nisu. I treba ih upozoriti da trebaju ispuniti sve one kriterije i primjenjivati europske standarde da bi mogli krenuti dalje", kaže Šeks.
Šeks kaže kako bi, da je on u hrvatskoj Vladi, predložio da se Vulina u Hrvatskoj proglasi za persona non grata - nepoželjnu osobu - i da mu se zabrani ulazak u Hrvatsku. Naravno, taj njegov prijedlog nema previše veze s Vulinom, nego je dio predizbornih napada s desna na vladajuću koaliciju lijevog centra zbog, navodno, nedovoljno oštre reakcije na izjave Vulina o kardinalu Stepincu.
"A na diplomatskom planu vrlo bih oštro predsjedniku srbijanske vlade skrenuo pozornost na to da se trebaju ponašati prema europskim kriterijima, a ne koristiti uglavnom neistine koje se odnose na povijesna zbivanja u Hrvatskoj", ističe Vladimir Šeks.
Upitan za komentar, sudac Ustavnog suda i bivši dugogodišnji socijaldemokratski političar Mato Arlović kazao je kako teško može komentirati, a da izbjegne vrijednosne sudove, što bi bilo suprotno poslu što ga sada obavlja.
"Najbolja ilustracija koliko su to pogrešna stajališta je činjenica da se sa tim stajalištima ministra Vulina i premijera Vučića ne slažu ni pripadnici njihove nacionalne manjine koja živi u Republici Hrvatskoj. To su oni pokazali svojim izjavama. Prema tom, moj komentar je sasvim suvišan, jer su i pripadnici njihovog naroda koji su nacionalna manjina u Republici Hrvatskoj osudili te izjave", navodi Arlović.
Toliko visoka politika. Međutim, postoje pitanja koja već predugo opterećuju odnose dviju država i živote tisuća obitelji, i koja ne bi smjela biti opterećena oscilacijama u odnosima, poput primjerice pitanja nestalih.
"Činjenica je da odnosi između dviju država utječu i na problem rješavanja pitanja nestalih osoba", kaže za RSE pukovnik Ivan Grujić, voditelj Ureda hrvatske Vlade za zatočene i nestale.
On podsjeća da su se Vučić i srbijanski vicepremijer i ministar vanjskih poslova Ivica Dačić susreli sa hrvatskim državnim vrhom, i tom je priliko izražen zajednički interes da se pitanje nestalih rješava brže i kvalitetnije.
Nakon toga održan je u Beogradu sastanak komisija dviju vlada za nestale, gdje su raznijenjene neke informacije i usuglašeni neki stavovi oko evidentiranja.
"I dalje ostaju naši otvoreni zahtjevi prema Republici Srbiji za dostavom informacija o mjestima masovnih i pojedinačnih grobnica za koje oni raspolažu informacijama", navodi Grujić, te zaključuje:
"Njihov predsjednik komisije je po prvi puta u posljednjih 10 godina vrlo jasno rekao medijima da je vrijeme da se počnu davati odgovori i na ta otvorena pitanja. I u tom smislu su zakazani i tematski razgovori po svakom otvorenom pitanju u sljedećih šest mjeseci. Ja se nadam da će to biti tako, i mislim da ove oscilacije u dnevnoj politici ne bi smjele utjecati na ovaj proces. Radi se isključivo o humanitarnom procesu koji ve vrlo bitan za Republiku Hrvatsku a - vjerujem - i za Republiku Srbiju."
