U povodu Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, 27. januara, Historijski arhiv Sarajevo priredio je u Vijećnici izložbu "Sjećanje na holokaust u Sarajevu kroz dokumente Historijskog arhiva". Izložbeni predmeti pokazuju mali dio historijskih izvora koji svjedoče o stradanju Jevreja u Sarajevu, za vrijeme Nezavisne države Hrvatske - od propagande do odvođenja u logore.
Sjećanje na holokaust u Sarajevu
1
Viši arhivist i jedan od autora izložbe Admir Nezirović kazao je da su izloženi dokumenti iz fondova arhiva koji se odnose na stradanje Jevreja Sarajeva od 1941. do 1945. godine.
"Cilj izložbe je da se sjetimo ljudi koji su stradali, da izložba bude jedna opomena da se nešto slično nikada ne desi bilo kome."
"Cilj izložbe je da se sjetimo ljudi koji su stradali, da izložba bude jedna opomena da se nešto slično nikada ne desi bilo kome."
2
Nezirović je podsjetio da su u BiH nakon uspostave Nezavisne države Hrvatske 10. aprila 1941. godine Jevreji izloženi različitim fazama počevši od dehumanizacije, zatim stavljanja zajednice van zakonskih okvira i uspostavljanja posebnih zakonskih normi, pa do masovnih deportacija, hapšenja i egzekucija kao završnog čina cijelokupnog procesa uništenja.
3
"Isto tako propaganda je radila punom parom. Jevreji su optuživani za sve loše u svijetu u tom trenutku, a sve u cilju stvaranja nekog imaginarnog neprijatelje. I na taj način je javnost pripremana za ono što će se desiti tim ljudima", kazao je Admir Nezirović
4
Sva stradanja ostala su zabilježena i dokumentovana kroz niz historijskih zapisa, dokumenata, službenih i ličnih zapažanja i predstavljaju jedan od najtamnijih trenutaka ljudske historije u kojem ni djeca nisu bila pošteđena. Prema statistikama, samo s prostora Sarajeva je u ovome periodu stradalo oko 1.308 djece, naveli su iz Arhiva.
5
U katalogu izložbe između ostalog je navedeno da je Holokaust, Šoa ili "velika nesreća" naziv za sistematski progon i genocid nad Jevrejima.
6
Planirani i organizirani progoni, zatvaranja i ubistva koja su vršena od 1939. do 1945. odveli su u smrt dvije trećine od ukupno devet miliona Javreja koji su živjeli u Evropi. Na fotografiji su Igor i Boris Kožemjakin, hazan sarajevske Sinagoge i predsjednik Jevrejske općine Sarajevo.
7
Izložbu će posjetioci moći vidjeti do 1. februara 2023.
8
Predsjednik Jevrejske zajednice u BIH Jakob Finci istaknuo je značaj rada Arhiva Sarajevo koji obilježava 75. godina rada.
"Kasno smo postali svjesni koliko su arhivi važni. Ova izložba posvećena je najvećoj tragediji dvadesetog vijeka, u kojoj je stradalo šest miliona Jevreja i nekoliko stotina hiljada Roma, djece, invalida i drugih koji su stradali samo zato što se nisu uklapali u fašističke sheme", kazao je Finci.
"Kasno smo postali svjesni koliko su arhivi važni. Ova izložba posvećena je najvećoj tragediji dvadesetog vijeka, u kojoj je stradalo šest miliona Jevreja i nekoliko stotina hiljada Roma, djece, invalida i drugih koji su stradali samo zato što se nisu uklapali u fašističke sheme", kazao je Finci.
9
Govoreći o primjerima propagande koji se mogu vidjeti i na ovoj izložbi autori kažu da su propagandni plakati vjerovatno nastajali u Njemačkoj.
10
Na fotografiji jedan od primjera propagandnih plakata protiv Jevreja.
Prije 78 godina, sovjetske jedinice Crvene armije su 27. januara 1945. oslobodile Auschwitz, najveći koncentracijski logor u Drugom svjetskom ratu, koji su nacisti otvorili na jugu okupirane Poljske. Ovaj datum obilježava se kao Međunarodni dan sjećanja na holokaust.
Prije 78 godina, sovjetske jedinice Crvene armije su 27. januara 1945. oslobodile Auschwitz, najveći koncentracijski logor u Drugom svjetskom ratu, koji su nacisti otvorili na jugu okupirane Poljske. Ovaj datum obilježava se kao Međunarodni dan sjećanja na holokaust.
11
Na fotografiji, s otvaranja izložbe, 26. januara, su Igor i Boris Kožemjakin, hazan sarajevske sinagoge i predsjednik Jevrejske općine Sarajevo.
