Moguć najam plutajućeg LNG terminala na Jadranu
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović načelno je podržala ideju da se umjesto izgradnje skupog LNG terminala na Krku uzme u najam plutajući LNG terminal, pogotovo što Hrvatska ima stručnjake koji to mogu dovesti u funkciju.
„Mislim da se Europa, sve zemlje u Europi, trebaju usredotočiti na projekte koji će osigurati njihovu vlastitu budućnost, vlastitu diversifikaciju, njihovu vlastitu neovisnost, a ne na projekte koji nastavljaju njihovu ovisnost o jednom izvoru i dovode u stanje ranjivosti njihovu nacionalnu sigurnost,“ kazao je, posebni američki izaslanik i koordinator za međunarodna energetska pitanja u State Departmentu Amos Hochstein uoči današnjeg sastanka ministara energetike iz petnaestak država središnje i jugoistočne Europe u Dubrovniku.
On je ocijenio kako projekt plinovoda Južni tok nije bio dobra ideja za Europu, a da je Turski tok isti takav projekt, samo drugog imena i malo drukčije rute. Hochstein sugerira da je za Europu mnogo bolje da se orijentira na manje skupe projekte poput eventualnog plutajućeg LNG terminala (terminala za ukapljeni plin) u Hrvatskoj.
Govoreći o već niz godinama razmatranom, ali nikada realiziranom projektu LNG terminala u Hrvatskoj, on je podsjetio da je u svijetu došlo do značajnih promjena u energetskom sektoru, među ostalim do smanjenja cijena plina i nafte, ali i smanjenja cijena tehnologije. „Prije je jedina opcija bila izgraditi vrlo skup, vrlo kompliciran kopneni LNG terminal i to je bio dugačak proces, a danas postoji mogućnost leasinga plutajućeg LNG terminala koji bi smanjio cijenu i dugotrajnost procesa, a istodobno pružio Hrvatskoj ono što želi postići. To bi mogao biti prijelazni korak prema izgradnji terminala,“ sugerira Hochstein.
On je podsjetio na američki stav kako jeHrvatska značajan saveznik i prijatelj u vrijeme kada se pruža prilika za postizanje energetske sigurnosti u regiji. „Mogućnost interkonekcije sa susjedima i šire ne samo da je stavlja u položaj da sama sebi može pružiti energetsku sigurnost, nego i da može postati dio rješenja za ostatak regije,“ zaključio je.
Da je ova ideja naišla na plodno tlo, potvrđuje i izjava hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, koja također sudjeluje u radu skupa o energetskoj sigurnosti. Na novinarski upit je li plutajući LNG terminal realan, predsjednica je odgovorila kako je to mogućnost koju treba razmotriti.
„Ja nisam stručnjak za LNG terminale, ali prednekoliko dana razgovarala sam s litvanskom predsjednicom o plutajućem LNG terminalu kojeg su oni izgradili. To je bilo jako brzo napravljeno, oni nemaju nikakvih ekoloških problema, i – što je bilo najbolje – oko 30 posto ljudi na tom terminalu su bili ljudi hrvatskog državljanstva. Dakle, mi čak imamo ljude koji bi to mogli napraviti u Hrvatskoj, a imamo i zainteresirane investitore. Mislim da će se više o tome znati sljedećih dana. Mislim da bi bilo ključno da to napravimo, to bi svakako utjecalo i na smanjenje cijene energenata u Hrvatskoj što je bitno i za domaćinstva i za biznis i industriju,“ naglasila je hrvatska predsjednica.
Ona se založila za diversifikaciju izvora dobave energenata i bližu suradnju zainteresiranih država. ''Iznimno je bitno ubrzati suradnju na području energetike, svi smo mi ovisni o izvorima energije koji dolaze od negdje drugdje, a posebno danas kada u istočnoj Europi postoje takve sigurnosne ugroze koje mogu ne samo podignuti cijenu energenata nego i zaustaviti njihov dotok. Iznimno je bitno govoriti o raznim izvorima energije. Naš geopolitički položaj je dobar imamo dobru infrastrukturu koju treba nadograditi i koju treba priključiti na druge energetske tijekove", zaključila je predsjednica Grabar Kitarović. Također, ona se založila za ubrzavanje izgradnje Jadransko-jonskog plinovoda.
Drugi sastanak Skupine na visokoj razini država članica EU iz srednje i jugoistočne Europe (Central and South Eastern Europe – CESEC), na kojemu sudjelujeHochstein, okuplja danasu Dubrovniku ministre energetike iz više država članica EU-a te zemalja jugoistočne Europe. Sastanak se održava na poziv potpredsjednika Europske komisije za energetsku uniju Maroša Šefčoviča, povjerenika Europske komisije za klimatsku politiku i energetiku Miguela Ariasa Canetea te hrvatskog ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka. Sudjeluju ministri energetike država članica Europske unije (Austrije, Bugarske, Hrvatske, Grčke, Mađarske, Italije, Rumunjske, Slovenije i Slovačke) kao i ministri energetike iz zemalja jugoistočne Europe (Albanije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore, Srbije, Moldavije i Ukrajine).
Na sastanku ministri će potpisati Memorandum o suglasnosti o zajedničkom pristupu suočavanju s izazovima diversifikacije i sigurnosti opskrbe prirodnim plinom kao dio inicijative zemalja Srednje i Jugoistočne Europe (CESEC) o povezivanju plinskih sustava, kao i Akcijski plan koji je sastavni dio Memoranduma. Svrha Memoranduma o suglasnosti je ubrzati dinamiku provedbe najvažnijih energetskih projekata kao dio inicijative zemalja Srednje i Jugoistočne Europe o povezivanju plinskih sustava
