U Sarajevu će u četvrtak biti održan sastanak šest političkih lidera na kojem će se razgovorati o formiranju Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Susret je zakazao Božo Ljubić, predsjednik HDZ 1990 koji je, uoči sastanka, umjereni optimista da će dogovor o konstituisanju najviše državne izvršne institucije biti postignut.
Tome se nadaju i predstavnici međunarodne zajednice u BiH, koji smatraju da vremena za odlaganje formiranja bh. vlade, nema. No, političke volje još uvijek nema - iako država stagnira na evroatlantskom putu, nema budžeta i ima najgori ekonomski rast u regiji.
Ni 14 mjeseci od izbora, brojni sastanci koji su održani nisu približili stavove političkih lidera o tome kako treba izgledati budući saziv Vijeća ministara BiH.
Zbog toga ni novi susret šestorke u četvrtak, u Sarajevu, ne ulijeva preveliki optimizam da će Bosna i Hercegovina do kraja godine dobiti novi saziv najviše izvršne institucije u zemlji. Kako sami priznaju, više nije problem ko će dobiti koje ministarstvo, već kako će ministarske fotelje biti podijeljenje među njima.
Na sceni su i dalje prisutna dva koncepta - jedan prema kojem se smatra da su samo stranke sa većinskim pripadnicima jednog naroda ekskluzivni nosioci prava na ministarstva, i drugi, prema kojem treba spojiti pojam nacionalnog i građanskog.
Ovaj prvi zastupaju dva HDZ-a i stranke iz Republike Srpske, koji se pozivaju na Ustav.
„Vrlo jasan, precizan dogovor je također da u kontinuitetu iza gospodina Špirića dolazi Hrvat. Po logici stvari treba ga imenovati, kandidirati predstavnik stranke koji je dobio najviše glasova Hrvata“, ocjenjuje Dragan Čović lider HDZ BiH.
„Pravila kažu da postoje dva entiteta i tri konstitutivna naroda koji čine BiH. Iz te definicije Bosne izvlači se sva poslije struktura, pa i sama struktura vlasti“, kaže Milorad Dodik lider SNSD-a.
Ovakva praksa koju zagovaraju Čović i Dodik, na političkoj sceni Bosne i Hercegovine prisutna je još od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Već 15 godina odgovarala je strankama čiji su članovi većinski predstavnici jednog naroda jer su ih birali glasači. Prošle godine, u Federaciji BiH najveći broj glasova osvojio je SDP, partija koja za sebe kaže da je građanska jer je sastavljena od pripadnika sva tri naroda.
Problem je nastao onog trenutka kada SDP nije pristao na podjelu pozicija prema kojoj bi Hrvati u Vijeću ministara bili isključivo iz dva HDZ-a, odnosno Bošnjaci iz SDA.
„Da budemo jasni: nikakve rotacije ne postoje u Dejtonu kad je u pitanju Vijeću ministara. SDP neće učestvovati u Vijeću ministara i u kreiranju državne vlasti u kojoj će biti sveden samo i isključivo na bošnjačku stranku“, kazao je Zlatko Lagumdžija, lider te stranke.
Ključni sastanak
Zabrinjavajuće je da neki od političkih lidera tvrde da nema političke volje za multikulturalnosti, zbog čega i Vijeće ministara treba da oslikava takvo stanje. Neki idu i korak dalje - ocjenjujući da svaki narod treba da ima svoju izbornu jedinicu.
To najbolje ilustruje političko suočavanje Lagumdžije, Dodika i Čovića u emisiji emitovanoj prije dva dana na Televiziji Republike Srpske.
Ovakva vrsta prepucavanja ne najavljuje da će ovi ljudi, u četvrtak u Sarajevu, postići dogovor o Vijeću ministara. Nasuprot tome, Božo Ljubić, lider HDZ 1990, koji je sazvao sastanak, je umjereni optimista. Prema njegovim riječima, politički lideri nemaju pravo na novi neuspjeh.
„Mi moramo usvojiti proračun - jer ako se ne usvoji proračun ove godine, dogodine neće biti moguće finansiranje“, kaže Ljubić.
I dok se čeka novi susret bh. lidera, u proteklih nekoliko dana predstavnici međunarodne zajednice, prvenstveno američke administracije, apeluju na političke lidere da vremena za odlaganje formiranja Vijeća ministara BiH nema.
„Naša poruka je sljedeća: ovo je ključni trenutak i očekujemo od političkih lidera da u četvrtak sjednu i postignu dogovor o formiranju vlasti i ostalim pitanjima koja će zemlju odvesti dalje prema Evropskoj uniji i NATO savezu“, poručio je Američki ambasador u BiH Patrik Mun.
Hoće li Zlatko Lagumdžija, Milorad Dodik, Sulejman Tihić, Mladen Bosić, Dragan Čović i Božo Ljubić, čuvena šestorka koja pregovora ne samo o Vijeću ministara nego o evroatlantskoj budućnosti Bosne i Hercegovine i njenih građana, poslušati međunarodne zvaničnike, znaće se za manje od 24 sata. No, njihove izjave dan uoči toga dovoljno ukazuju kakav će ishod biti.
Tome se nadaju i predstavnici međunarodne zajednice u BiH, koji smatraju da vremena za odlaganje formiranja bh. vlade, nema. No, političke volje još uvijek nema - iako država stagnira na evroatlantskom putu, nema budžeta i ima najgori ekonomski rast u regiji.
Ni 14 mjeseci od izbora, brojni sastanci koji su održani nisu približili stavove političkih lidera o tome kako treba izgledati budući saziv Vijeća ministara BiH.
Zbog toga ni novi susret šestorke u četvrtak, u Sarajevu, ne ulijeva preveliki optimizam da će Bosna i Hercegovina do kraja godine dobiti novi saziv najviše izvršne institucije u zemlji. Kako sami priznaju, više nije problem ko će dobiti koje ministarstvo, već kako će ministarske fotelje biti podijeljenje među njima.
Na sceni su i dalje prisutna dva koncepta - jedan prema kojem se smatra da su samo stranke sa većinskim pripadnicima jednog naroda ekskluzivni nosioci prava na ministarstva, i drugi, prema kojem treba spojiti pojam nacionalnog i građanskog.
Ovaj prvi zastupaju dva HDZ-a i stranke iz Republike Srpske, koji se pozivaju na Ustav.
„Vrlo jasan, precizan dogovor je također da u kontinuitetu iza gospodina Špirića dolazi Hrvat. Po logici stvari treba ga imenovati, kandidirati predstavnik stranke koji je dobio najviše glasova Hrvata“, ocjenjuje Dragan Čović lider HDZ BiH.
„Pravila kažu da postoje dva entiteta i tri konstitutivna naroda koji čine BiH. Iz te definicije Bosne izvlači se sva poslije struktura, pa i sama struktura vlasti“, kaže Milorad Dodik lider SNSD-a.
Ovakva praksa koju zagovaraju Čović i Dodik, na političkoj sceni Bosne i Hercegovine prisutna je još od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Već 15 godina odgovarala je strankama čiji su članovi većinski predstavnici jednog naroda jer su ih birali glasači. Prošle godine, u Federaciji BiH najveći broj glasova osvojio je SDP, partija koja za sebe kaže da je građanska jer je sastavljena od pripadnika sva tri naroda.
Problem je nastao onog trenutka kada SDP nije pristao na podjelu pozicija prema kojoj bi Hrvati u Vijeću ministara bili isključivo iz dva HDZ-a, odnosno Bošnjaci iz SDA.
„Da budemo jasni: nikakve rotacije ne postoje u Dejtonu kad je u pitanju Vijeću ministara. SDP neće učestvovati u Vijeću ministara i u kreiranju državne vlasti u kojoj će biti sveden samo i isključivo na bošnjačku stranku“, kazao je Zlatko Lagumdžija, lider te stranke.
Ključni sastanak
Zabrinjavajuće je da neki od političkih lidera tvrde da nema političke volje za multikulturalnosti, zbog čega i Vijeće ministara treba da oslikava takvo stanje. Neki idu i korak dalje - ocjenjujući da svaki narod treba da ima svoju izbornu jedinicu.
To najbolje ilustruje političko suočavanje Lagumdžije, Dodika i Čovića u emisiji emitovanoj prije dva dana na Televiziji Republike Srpske.
Ovakva vrsta prepucavanja ne najavljuje da će ovi ljudi, u četvrtak u Sarajevu, postići dogovor o Vijeću ministara. Nasuprot tome, Božo Ljubić, lider HDZ 1990, koji je sazvao sastanak, je umjereni optimista. Prema njegovim riječima, politički lideri nemaju pravo na novi neuspjeh.
„Mi moramo usvojiti proračun - jer ako se ne usvoji proračun ove godine, dogodine neće biti moguće finansiranje“, kaže Ljubić.
I dok se čeka novi susret bh. lidera, u proteklih nekoliko dana predstavnici međunarodne zajednice, prvenstveno američke administracije, apeluju na političke lidere da vremena za odlaganje formiranja Vijeća ministara BiH nema.
„Naša poruka je sljedeća: ovo je ključni trenutak i očekujemo od političkih lidera da u četvrtak sjednu i postignu dogovor o formiranju vlasti i ostalim pitanjima koja će zemlju odvesti dalje prema Evropskoj uniji i NATO savezu“, poručio je Američki ambasador u BiH Patrik Mun.
Hoće li Zlatko Lagumdžija, Milorad Dodik, Sulejman Tihić, Mladen Bosić, Dragan Čović i Božo Ljubić, čuvena šestorka koja pregovora ne samo o Vijeću ministara nego o evroatlantskoj budućnosti Bosne i Hercegovine i njenih građana, poslušati međunarodne zvaničnike, znaće se za manje od 24 sata. No, njihove izjave dan uoči toga dovoljno ukazuju kakav će ishod biti.
