Inzko: Bosna stagnira, politička retorika zapaljiva

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko kazao je u utorak u obraćanju pred Savjetom bezbjednosti UN-a da je Bosna i Hercegovina u proteklih šest mjeseci nastavila sa stagnacijom.

Inzko je upozorio da zapaljivu retoriku koriste predstavnici Republike Srpske i Federacije BiH, te da su bh. političari izbjegavali konstruktivan dijalog o ključnim pitanjima. Još uvijek nema dogovora o formiranju Savjeta ministara BiH, pa je tako blokiran proces evroatlantskih integracija i nanesena šteta ekonomiji zemlje.

Analitičari se slažu sa visokim predstavnikom da je BiH očajnički potreban politički dogovor koji će omogućiti formiranje bh. vlade i nastavak provođenja reformi, ali navode da dio odgovornosti za ovakvo stanje snosi i OHR.

Inzko ističe da je BiH potreban politički dijalog koji će omogućiti formiranje Savjeta ministara, usvjanje državnog budžeta, te provođenje neophodnih reformi.

Takođe, navodi visoki predstavnik u izvještaju Savjetu bezbjednosti, političari u RS često koriste zapaljivu nacionalističku retoriku, te izražava duboku zabrinutost zbog nedavne izjave da se BiH obilježava kao "državna zajednica" i ignoriše činjenica da je BiH primljena kao država članica Ujedinjenih nacija 1992. godine.

Ove izjave potkopavaju ustavno rješenje predviđeno Daytonskim sporazumom i treba ih uzeti ozbiljno, smatra Inzko.

"Jasno je u aktuelnoj političkoj situaciji da još uvijek nismo postigli naš cilj. Kontinuirana posvećenost i fokusiranost međunarodne zajednice je put ka ostvarenju cilja - bezbjednoj i stabilnoj državi koja će probleme rješavati institucionalno, BiH na putu evropskih integracija. Ja sam iskreno uvjeren da to može postati realnost ako ostanemo dosljedni kursu i ako se dese promjene u BiH, ako se politika bude vodila tako da dijalog i kompromis postanu pravilo, a ne izuzetak“, ocijenio je visoki predstavnik.

Da bi bh. političari ipak mogli doći do nekog dogovora, najavio je u utorak britanski ambasador u BiH Nigel Casey.

„Čini nam se da su zadnje prepreke koje su postojale u smislu formiranja novog Vijeća ministara sada otklonjene i nadamo se da će sastanak, koji očekujemo da će se desiti u Sarajevu u četvrtak, brzim dogovorom dovesti do fomiranja Vijeća ministara i jednako tako brzim djelovanjem o pitanjima na tzv. euroatlantskom paketu“, naglasi oje Casey.

BiH pati od nekoliko paralelnih kriza

Bosni i Hercegovini nužan je brz dogovor i dijalog i već odavno je jasno, smatraju analitičari, ali nije jasno zašto međunarodna zajednica, pa i sam visoki predstavnik, tolerišu ovakvo ponašanje bh. političara, ističe analitičar i publicista Esad Bajtal.

„Nije novo što naši političari ne rade, jer se njihovi koncepti ne slažu i oni se ne mogu dogovoriti i ne možemo imati efekte njihovog rada, odnosno imamo efekte njihovog nerada. Spornije od toga je što međunarodna zajednica, koja je došla ovdje i koja ovdje mora biti jer se bez nje ne može ništa uraditi, a to smo vidjeli na problemu pasoša, registarskih tablica i svega ostalog, ništa ne radi, ili ne radi dovoljno“, ocjenjuje Bajtal.

U Inzkovom izvještaju dalje se navodi da se pravnim i političkim akcijama iz Republike Srpske nastavljaju dovoditi u pitanje državne institucije BiH, nadležnosti i zakoni, kao i autoritet visokog predstavnika, što je suprotno Daytonskom sporazumu, a što je izazavalo negativne reakcije u RS.

I to je očekivano jer se dešavalo i svih ranijih godina kada je visoki predstavnik govorio u situaciji u BiH, kaže Tanja Topić, analitičarka iz Banje Luke.

„Nije tajna, to je ono što javnost zna, da se politički lideri u ovoj zemlji već godinu dana ne mogu dogovoriti oko formiranja Vijeća ministara. Postoje određene blokade kad je riječ o državnom budžetu. RS nastoji da ta sredstva budu što manja. To su neki elementi koji su poznati, ali sasvim sigurno će predstavljati određene kritike i tačke sporenja“, navela je ona.

U izvještaju Savjetu bezbjednosti UN-u Izko navodi da i neki političari u Federaciji koriste oštru retoriku, te da lideri dva HDZ-a ne odustaju od priče o trećem entitetu i nastavljaju da osporavaju legitimitet federalne vlade.

Nažalost, u ovakvim izvještajima bh. političari pokušavaju krivicu prebaciti jedni na druge i tu se gubi suština problema, upozorava analitičar Međunarodne krizne grupe Srećko Latal.

„BiH pati od nekoliko paralelnih kriza –korupcija u RS, centralizovana vlast u RS, jedna vrlo radikalna retorika koja dolazi iz RS i koja ugrožava i radikalizira prije svega Bošnjake, a onda isto tako i međunarodnu zajednicu. Drugi paralelni problem jeste Federacija koja administrativno nije ni upravljiva ni održiva, a ni finansijski isto tako. Treći paralelni problem koji sada postaje sve aktuelniji jeste Brčko Distrikt. Približava se nova sjednica PIK-a gdje će se, između ostalog, odlučivati o eventulanom ukidanju supervizije. Ono što je neophodno jeste da svi politički lideri u BiH pod hitno nađu načina da se dogovore o tim nekim ključnim pitanjima, prije svega formiranju državne vlasti, pa nakon toga reformi, jer BiH već u narednih nekoliko mjeseci očekuju novi, veoma ozbiljni ekonomski izazovi“, ističe Latal.

Nakon Njujorka, Valentin Inzko putuje u Vašington gdje će o stanju u BiH razgovarati sa zamjenikom državnog sekretara Nicolasom Barnsom i drugim zvaničnicima State Departmenta.