Nakon što je crnogorski parlament prošle sedmice na prijedlog Vlade izglasao odluku o upućivanju dva štaba oficira crnogorske vojske u NATO misiju KFOR-a na Kosovu, nijesu izostale negativne reakcije zvaničnog Beograda, koji u tome vide čin Crne Gore koji nije prijateljski prema svom susjedu.
Može li odluka vlasti u Podgorici, koja je za Srbiju najproblematičnija od crnogorskog priznavanja Kosova 2008. godine da zategne i naruši odnose dvije države, čija rukovodstva ne propuštaju priliku da naglase kako oni nikada nijesu bili bolji?
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg poručio je da poštuje odluku Crne Gore da učestvuje u misiji KFOR-a na Kosovu.
"Pozdravljam odluku Crne Gore da doprinese našoj misiji na Kosovu. Ali takođe pozdravljam naše blisko partnerstvo sa Srbijom. Apsolutno je moguće za NATO da ima blisko partnerstvo sa Srbijom i da u isto vrijeme bude prisutna u misiji KFOR", odgovorio je Stoltenberg na pitanje kako komentariše protivljenje visokih srpskih zvaničnika na odluku Crne Gore.
Očekivana i dugo najavljivana odluka Podgorice da u misiju KFOR-a na Kosovu uputi dva svoja štabna oficira, naljutila je zvanični Beograd, koji nema razumijevanja za obrazloženje Crne Gore da nakon ulaska u NATO želi da osnaži svoj međunarodni kredibiltet, jačanjem prisustva u mirovnijim misijama Sjevernoatlantske alijanse.
Najprije je reagovao sam predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je posljednjih godina bio škrt u kritikama na račun zvanične Crne Gore. Vučić u takvoj odluci Podgorice vidi čin koji nije prijateljski, podsjetivši na obećanje crnogorskog premijera Duška Markovića prilikom prošlogodišnje posjete Beogradu, da će se Crna Gora sa posebnom pažnjom dalje odnositi prema pitanju Kosova, uzimajući u obzir interese Srbije.
Manje diplomatsko bilo je reagovanje srpskog ministra odbrane Aleksandra Vulina.
"Osnovni red je bio da se Srbija konsultuje o tom pitanju, da pokažete poštovanje državi Srbiji sa kojom morate da živite. Kada ste susjedi, logično je da vodite računa o interesima onog ko živi pored vas a toga nema kada šaljete svoje oficire ne pitajući Srbiju i kada svjesno gazite neutralnost KFOR-a govoreći da je Kosovo država", rekao je Vulin.
Na prozivke iz Beograda brzo je stigao odgovor crnogorske strane. Sa bezbjednosne konferencije u Londonu, koja je okupila lidere Balkanskog regiona, šef diplomatije Crne Gore Srđan Darmanović poručio je kako odluka Crne Gore o slanju dva oficira u misiju na Kosovu nije neprijateljska prema Srbiji.
"Nema tu ništa neprijateljsko. Crna Gora je vjerna ispunjavanju svojih međunarodnih obaveza i tome da doprinosi stabilnosti u regionu. To je jedina svrha našeg angažmana. Mi smo posvećeni miru i prosperitetu u regionu i uvjereni smo da je to doprinos tome. Ništa drugo", naveo je Darmanović.
Prethodno je u okviru poslaničke rasprave u parlamentu 2. jula ministar odbrane Predrag Bošković obrazložio kako je Crna Gora posebno zainteresovana za učešće u mirovnoj misiji na Kosovu.
"Jer je u pitanju misija regionalnog karaktera i u pitanju je država sa kojom se Crna Gora graniči", pojasnio je Bošković.
Kako na rezignaciju Beograda, koja čini se nikada nije bila veća od one 2008. godine, kada je Srbija tadašnju crnogorsku ambasadorku Anku Vojvodić proglasila personom non grata zbog odluke Crne Gore da prizna Kosovo, gledaju analitičari u Beogradu?
Isidora Stakić, istraživačica centra za bezbjednosnu politiku, u izjavi za Radio Slobodna Evropa ocjenjuje kako ton protesta srbijanskih vlasti ne bi trebalo da bude uvod u naglo zaoštravanje odnosa sa Crnom Gorom. Revolt Beograda naziva autističnim, pošto ne priznaje realnost crnogorskog priznavanja Kosova kao i činjenice da je Crna Gora članica NATO-a.
"Ne vidim nijedan razlog zašto Crna Gora ne bi poslala dva oficira u NATO misiju. Mislim da je nerealno očekivati da ona prije toga mora da pita Vladu Srbije da li je to OK. Mislim da je sve to posljedica, da tako kažem, šizofrene politike Vlade Srbije prema Kosovu. Oni se, naravno, protive formiranju kosovske vojske, a istovremeno su i protiv KFOR-a, tako da to nije konzistentna pozicija. Ne vjerujem da će to imati za posljedicu prekid diplomatskih odnosa ili bilo kakve druge reakcije. Mislim da će ostati na nivou oštrih izjava i da je to predstava za domaću publiku, više nego što će izazvati bilo kakvu krizu u regionu", smatra Stakić.
Tokom poslaničke rasprave u parlamentu prošle sedmice, prijedlogu Vlade o slanju dva oficira crnogorske vojske na Kosovu najjače oponiranje stizalo je iz redova Demokratskog fronta. Lideri tog opozicionog saveza Andrija Mandić i Milan Knežević imaju slijedeća mišljenja:
"Pripadnici Vojske Crne Gore na Kosovu i Metohiji ne mogu zaštiti srpski narod, već su u službi remećenja odnosa između Crne Gore i Srbije. Ovo što se danas što radite doživljavam kao brukanje Crne Gore, da brukate i vaše i naše pretke", rekao je Mandić.
"Suština čitave ove rasprave je u tome da je Crna Gora učlanjenjem u NATO postala NATO pudlica na geopolitičkoj sceni ostvarenja interesa Sjedinjenih Američkih Država", poručio je Knežević.
Između ostalih, replicirao je lider Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapić, konstatujući kako je učešće u mirovnim misijama obaveza Crne Gore.
"Nijesu problem dva crnogorska vojnika na Kosovu, jer tamo već je srpskim potpisom došlo sedam ili pet hiljada američkih vojnika u bazu Bonstil. I nije crnogorski potpis dat da se povuče srpska vojska sa Kosova, nego je dat sa vrha srpske države", rekao je Krivokapić.
Sa takvim stavom saglasna je Isidora Stakić iz Beogradskog centra za bjezbjednosnu politiku.
"Srbija sarađuje kroz Partnerstvo za mir sa NATO, iako nema aspiraciju da postane članice Alijanse. Ali sarađuje sa NATO u mnogo većoj mjeri, u mnogo većem obimu nego što, na primjer, vojno sarađuje sa Rusijom. Tako da je i to nekonzistentnost, što se protivi misiji NATO na Kosovu a istovremeno sarađuje sa Sjevernoatlantskom alijansom na mnogim drugim poljima", ocijenila je Isidora Stakić.
Facebook Forum