Hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede organiziralo je da se mlijeko u kojem je prekoračena dopuštena razina aflatoksina prerađuje u bioenerganama. Radi se o otprilike 70.000 litara mlijeka dnevno sa 380 farmi na istoku Hrvatske, jer su zbog povišenih razina aflatoksina dvije mljekarske industrije tamo prekinule otkup mlijeka od farmera dok se vrijednosti ne vrate u normalu.
Nema više prolijevanja mlijeka sumnjivog na povišenu razinu aflatoksina. Naime, to je bila prva reakcija brojnih mljekara iz istočnog dijela Hrvatske, nakon što su „Dukat“ i „Meggle“ prestali otkupljivati mlijeko sa farmi sumnjivih na povišene vrijednosti aflatoksina. Od utorka se mlijeko sa oko 380 mljekarskih farmi sa istoka Hrvatske, od kojih prerađivači ne preuzimaju mlijeko, otkupljuje i odvozi u tri bioenergetska postrojenja u Slavoniji, najavio je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.
Tihomir Jakovina
„Cijeli sistem će biti organiziran da se već od utorka to mlijeko preuzima i neškodljivo uništava uz sve potrebne kontrole. Naše poljoprivredne proizvođače ćemo dijelom obeštetiti za preuzeto mlijeko“, istaknuo je Jakovina.
Međutim, čini se da je ministar napravio račun bez krčmara. Davor Adžić, vlasnik jedog od tri bioenergetska postrojenja u kojima bi se trebalo prerađivati sumnjivo mlijeko, „Landie“ iz Tordinaca nedaleko Vinkovaca, kazao je novinarima kako od Ministarstva poljoprivrede nije dobio nikakve detaljnije upute kako provesti cijeli plan.
„Ne znam kako će se to uopće operativno odraditi, kako će se to mlijeko skupljati na pojedinim sabirnim mjestima i dovoziti u naša bioplinska postrojenja. Mislim da je prekratko vrijeme da bi se sutra moglo krenuti s time“, ocjenjuje Adžić.
Također, radi se na zamjeni sumnjive stočne hrane zdravstveno ispravnom. To je najbrži i potpuno pouzdan način rješavanja problema sa aflatoksinom, jer - po Jakovininim riječima - tamo gdje se već prešlo na zdravstveno ispravnu hranu, za 3 do 5 dana mlijeko je zadovoljilo zakonske norme i bilo spremno za otkup u mljekarskoj industriji. Negdje ide zamjenska hrana, a negdje aditiv koji sprječava štetni utjecaj aflatoksina.
„Tamo gdje su granične vrijednosti, tamo će se moći putem mikrofiksatora riješiti problem, a tamo gdje su vrijednosti puno veće – ići će kompletna zamjena. To je stvar koju će se definirati sljedećih dana, dok su inspektori na terenu u kontroli.“
Brložić: Mljekare bi trebale platiti obeštećenje
Kako god bilo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje Antun Laslo sve ove Vladine mjere ocjenjuje nedovoljnima i polovičnim.
„Cijeli slučaj treba proglasiti elementarnom nepogodom, jer to on u stvari i jest. Proizvođači mlijeka nisu krivi zbog ovoga što se desilo sa hranom, jer to je bila prirodna pojava“, rekao je Laslo.
Predsjednik Saveza udruga proizvođača mlijeka Hrvatske Davor Blažić potvrdio je za RSE da su kontrole izišle na teren na farmama u istočnoj Hrvatskoj. On pozdravlja akciju otkupa mlijeka, ali zamjera da kasne.
Matija Brložić
„Kako bi to sada bilo da svi mi farmeri počnemo bacati mlijeko po svojim grabama i đubrištima?! Ovako će se mlijeko ipak otkupiti i otpeljati u bioplinsko postrojenje, znači – država i društvo ipak će imati nekakvu korist, a farmerima će se pomoći jer oni nisu krivi što se to dogodilo“, naglasio je Blažić.
Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brložić kaže za RSE kako nije siguran je li baš u svim slučajevima odluka o prestanku otkupa mlijeka donesena temeljem konkretne analize.
„Ako mljekare nisu imale dokaz da je to mlijeko zaraženo, a isplata je prekinuta, mislim da mljekare moraju platiti ljudima obeštećenje što nisu uzele to mlijeko“, kaže Brložić.
Osim mjera ministarstva, i sama mljekarska industrija brzo je reagirala na pojavu aflatoksina. Dva najveća otkupljivača – Dukat i Vindija osposobili su svoje laboratorije tako da će se ubuduće, uz dosadašnje analize ulazne kvalitete mlijeka, raditi i redovita svakodnevna analiza na aflatoksin.
