Još nema povratnih informacija otkud potiče mlijeko koje je povučeno iz prodaje zbog sumnje na povećanu koncentraciju aflatoksina. Hrvatska je uvela dodatne kontrole u procesu proizvodnje i kod konačnih proizvoda. Domaći proizvođači i dalje odbijaju da je riječ o mlijeku sa hrvatskih farmi, već tvrde da je uvozno.
Ministarstvo poljoprivrede još nema povratnu informaciju iz bečkog laboratorija koja bi potvrdila ili opovrgla sumnju na aflatoksin u mlijeku dva hrvatska proizvođača – „Dukata“ i „Vindije“ - kazao je za RSE glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede Miroslav Kuskunović.
„Ministarstvo čeka nalaz koji bi ovih dana trebao stići iz Beča. Naime, do sada se pojavila samo sumnja na aflatoksin, pa dok ne dođe potvrdni test iz Beča, ne možemo znati pravu situaciju. Čekamo da ovih dana stigne taj test pa ćemo imati više informacija“, naveo je on.
Također, iako je ministarstvo u prvoj reakciji kazalo da se sigurno radi o mlijeku sa hrvatskih farmi, a kasnije kazalo da nije baš tako mislilo, još nema jasne informacije o porijeklu sumnjivog mlijeka. „Za sada samo postoji sumnja,“ kaže kolega Kuskunović.
„Dakle, naši veterinarski inspektori nastoje pronaći žarište, odnosno – s kojeg je to područja došla stočna hrana ili kukuruz, koji je ovoga ljeta bio problematičan i u okolnim zemljama, tako da je toga bilo možda i kod nas u našoj proizvodnji. Znači, radi se na terenu, pokušava se utvrditi koje je žarište i koji je problem sa stočnom hranom koja je očigledno dovela do ove situacije“, istaknuo je Kuskunović.
On je dodao da – nakon prvog upozorenja iz Bosne i Hercegovine i promptne reakcije hrvatskih vlasti - nije bilo novih upozorenja s terena.
Prehrambeni ekspert Stipan Bilić u izjavi za RSE kaže kako nedavna pojava ešerihije sa smrtnim posljedicama u Europi pokazuje da sustav može dobro raditi, a da se problemi ipak dogode. U hrvatskom slučaju njega čudi što je Ministarstvo reagiralo, a da nije utvrđeno porijeklo mlijeka.
„Ako se ne može prvih dana utvrditi sa koje je farme, bar bi se znala približna reakcija da je to u okolici nekog mjesta, pa onda tražiti farmu gdje je izvor te kontaminacije. Ako to nisu utvrdili, onda državne institucije ne poštuju propise koji kod nas vrijede, jer propisi su takvi da se mora uvijek znati otkriti izvor kontaminacije da ne bi dalje došlo do zaraze, ako je mlijeko domaće proizvodnje. Ako pak ne mogu utvrditi da je domaće proizvodnje, to znači da je iz uvoza, i onda moraju upozoriti – odakle iz uvoza“, napominje Bilić.
Našeg sugovornika u stvari i nije iznenadila ovakva reakcija ministarstva.
„Mislim da im nije bilo pametno zašto su to napravili. Ne znam. Ali naše ministarstvo vam je inače takvo – kod nas je ministar proglasio kravlje ludilo kada ga nije bilo, proglasio je zarazu ptičje gripe koje nije bilo, mislim – tako…“
Nema mjesta panici
Hrvatska seljačka stranka i seljačke udruge, kao i Hrvatska poljoprivredna komora ogorčene su što su zbog sumnje na aflatoksin odmah prozvani domaći proizvođači, a ne veliki sustavi koji uvoze mlijeko koje po kvaliteti uvelike zaostaje za domaćim.
Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić za RSE podsjeća da je sustav u Hrvatskoj doveden do razine da se sa sigurnošću može pronaći s koje farme dolazi sumnjivo mlijeko, pa brzina s kojom je ministarstvo izišlo sa mogućim krivcem malo čudi.
„Neke spoznaje govore sa dosta sigurnosti da to mlijeko o kojem se radi – nije iz Hrvatske. Ne bih sada o tome otkuda je“, kazao je Brlošić.
Toksikolog Radovan Fuchs, koji je godinama radio za Svjetsku zdravstvenu organizaciju kao ekspert za to područje, pojasnio je da Hrvatska – podjednako kao i Europska unija – ima izuzetno stroge kriterije što se tiče koncetracije aflatoksina u mlijeku: u Hrvatskoj je dopuštena koncentracija 0,05 mikrograma po litri mlijeka, dok je u Sjedinjenim državama deset puta veća i iznosi 0,5 mikrograma po litri.
„Tako da nema mjesta panici, iako je dobro da su mlijeka povučena iz upotrebe", pojasnio je Fuchs za Hrvatsku televiziju.
Podsjetimo, s tržišta su povučeni sljedeći proizvodi: „Vindija“ -- trajno mlijeko, 2,8% m.m., pakiranje 1 L, s rokom valjanosti 03.07.2013 i UHT (homogenizirano i sterilizirano) mlijeko 2,8% m.m., pakiranje 1 L, s rokom valjanosti 24. i 31.05.2013, kao i „Dukatovi“ proizvodi - trajno mlijeko 2,8% m.m., pakiranje 0,5 L, s rokom valjanosti. 24.06.2013 i trajno mlijeko „Lagano jutro“ 2,8% m.m., pakiranje 1L, s rokom valjanosti 25.04.2013.
Ministarstvo poljoprivrede još nema povratnu informaciju iz bečkog laboratorija koja bi potvrdila ili opovrgla sumnju na aflatoksin u mlijeku dva hrvatska proizvođača – „Dukata“ i „Vindije“ - kazao je za RSE glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede Miroslav Kuskunović.
„Ministarstvo čeka nalaz koji bi ovih dana trebao stići iz Beča. Naime, do sada se pojavila samo sumnja na aflatoksin, pa dok ne dođe potvrdni test iz Beča, ne možemo znati pravu situaciju. Čekamo da ovih dana stigne taj test pa ćemo imati više informacija“, naveo je on.
Također, iako je ministarstvo u prvoj reakciji kazalo da se sigurno radi o mlijeku sa hrvatskih farmi, a kasnije kazalo da nije baš tako mislilo, još nema jasne informacije o porijeklu sumnjivog mlijeka. „Za sada samo postoji sumnja,“ kaže kolega Kuskunović.
„Dakle, naši veterinarski inspektori nastoje pronaći žarište, odnosno – s kojeg je to područja došla stočna hrana ili kukuruz, koji je ovoga ljeta bio problematičan i u okolnim zemljama, tako da je toga bilo možda i kod nas u našoj proizvodnji. Znači, radi se na terenu, pokušava se utvrditi koje je žarište i koji je problem sa stočnom hranom koja je očigledno dovela do ove situacije“, istaknuo je Kuskunović.
On je dodao da – nakon prvog upozorenja iz Bosne i Hercegovine i promptne reakcije hrvatskih vlasti - nije bilo novih upozorenja s terena.
Prehrambeni ekspert Stipan Bilić u izjavi za RSE kaže kako nedavna pojava ešerihije sa smrtnim posljedicama u Europi pokazuje da sustav može dobro raditi, a da se problemi ipak dogode. U hrvatskom slučaju njega čudi što je Ministarstvo reagiralo, a da nije utvrđeno porijeklo mlijeka.
„Ako se ne može prvih dana utvrditi sa koje je farme, bar bi se znala približna reakcija da je to u okolici nekog mjesta, pa onda tražiti farmu gdje je izvor te kontaminacije. Ako to nisu utvrdili, onda državne institucije ne poštuju propise koji kod nas vrijede, jer propisi su takvi da se mora uvijek znati otkriti izvor kontaminacije da ne bi dalje došlo do zaraze, ako je mlijeko domaće proizvodnje. Ako pak ne mogu utvrditi da je domaće proizvodnje, to znači da je iz uvoza, i onda moraju upozoriti – odakle iz uvoza“, napominje Bilić.
Našeg sugovornika u stvari i nije iznenadila ovakva reakcija ministarstva.
„Mislim da im nije bilo pametno zašto su to napravili. Ne znam. Ali naše ministarstvo vam je inače takvo – kod nas je ministar proglasio kravlje ludilo kada ga nije bilo, proglasio je zarazu ptičje gripe koje nije bilo, mislim – tako…“
Nema mjesta panici
Hrvatska seljačka stranka i seljačke udruge, kao i Hrvatska poljoprivredna komora ogorčene su što su zbog sumnje na aflatoksin odmah prozvani domaći proizvođači, a ne veliki sustavi koji uvoze mlijeko koje po kvaliteti uvelike zaostaje za domaćim.
Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić za RSE podsjeća da je sustav u Hrvatskoj doveden do razine da se sa sigurnošću može pronaći s koje farme dolazi sumnjivo mlijeko, pa brzina s kojom je ministarstvo izišlo sa mogućim krivcem malo čudi.
„Neke spoznaje govore sa dosta sigurnosti da to mlijeko o kojem se radi – nije iz Hrvatske. Ne bih sada o tome otkuda je“, kazao je Brlošić.
Toksikolog Radovan Fuchs, koji je godinama radio za Svjetsku zdravstvenu organizaciju kao ekspert za to područje, pojasnio je da Hrvatska – podjednako kao i Europska unija – ima izuzetno stroge kriterije što se tiče koncetracije aflatoksina u mlijeku: u Hrvatskoj je dopuštena koncentracija 0,05 mikrograma po litri mlijeka, dok je u Sjedinjenim državama deset puta veća i iznosi 0,5 mikrograma po litri.
„Tako da nema mjesta panici, iako je dobro da su mlijeka povučena iz upotrebe", pojasnio je Fuchs za Hrvatsku televiziju.
Podsjetimo, s tržišta su povučeni sljedeći proizvodi: „Vindija“ -- trajno mlijeko, 2,8% m.m., pakiranje 1 L, s rokom valjanosti 03.07.2013 i UHT (homogenizirano i sterilizirano) mlijeko 2,8% m.m., pakiranje 1 L, s rokom valjanosti 24. i 31.05.2013, kao i „Dukatovi“ proizvodi - trajno mlijeko 2,8% m.m., pakiranje 0,5 L, s rokom valjanosti. 24.06.2013 i trajno mlijeko „Lagano jutro“ 2,8% m.m., pakiranje 1L, s rokom valjanosti 25.04.2013.
