Hiljade novih fakultetskih diploma kao socijalni problem

U obilju neuravnoteženosti tipičnog sistema koji ne uspijeva da nadje izlaz iz tranzicione konfuzije i crnogorski obrazovni sistem ima svoje mjesto jer svake godine "štancuje" hiljade novih diploma koje potom "skupljaju prašinu" jer za mlade, fakultetski obrazovane, ljude nema slobodnih radnih mjesta.

Prije osam godina, nezaposlenih sa fakultetskom diplomom je bilo svega šest, a danas skoro 32 odsto. Ima ih ukupno 11 hiljada i taj broj, koji se do sada, u prosjeku, uvećavao za 3.200 godišnje, i dalje raste o čemu svjedoči i podatak da je prošlog septembra, čak 80 posto svršenih srednjoškolaca upisalo fakultet, a na završnim godinama domaćih fakulteta ima još preko 9.000 studenata.

Iako u Crnoj Gori, prema svjetskim mjerilima, nema dovoljno visokoobrazovanih ljudi, ovako brza progresija ipak predstavlja problem jer privreda i državne institucije nemaju mogućnost da apsorbuju toliki broj svršenih studenata pa umjesto proizvodnje kadra koji će biti koristan i sebi i društvu, stvaraju se ozbiljan socijalni problem. Mnoštvo mladih ljudi koji su investirali odredjen broj godina i novca u obrazovanje nema posao. Taj broj raste isto kao i njihovo nezadovoljstvo.

Broj onih koje sistem visokog obrazovanja šalje na biro rada konstantno raste i zbog činjenice da je tražnja od strane poslodavaca manja. Prošle godine je zaposleno ukupno 2.700 visokoškolaca.

Profesorica književnosti, Božena Jelušić smatra da država pokazuje interes da se upusti u rješavanje problema hiperprodukcije visokoškolaca, ali da to radi na pogrešan način.

“Ako uvozimo toliko radne snage za najjednostavnije poslove a imamo nezaposlenost, ukoliko nam je zemlja prazna nema potrebe da se na njoj radi, da se stvarno stvori neki novac, mi očigledno imamo problem sa etičkom dimenzijom društva. Imamo problem sa vrijednostima, sistemom vrijednosti koji na neki način generiše i sama država, odnosno sama upravljačka struktura.”

"Ne samo da u Crnoj Gori postoji enorman broj studenata i svršenih visokoškolaca koji ne mogu da nadju posao, već sada postoji i hiperprodukcija magistara i doktora nauka koji su na birou rada", kaže univerzitetski profesor i funkcioner opozicionog Demokratskog fronta, Branka Bošnjak.

“Država se potpuno neodgovorno ponaša. Vidite, oni su donijeli ovaj zakon o stručnom usavršavanju a taj zakon ja često nazivam lizalicom jer oni daju tim ljudima da odrade nekih devet mjeseci, a u stvari su na Birou rada i samo im pružju mogučnost da mogu da polažu državni ispit maltene bez ikakve perspektive da s ezaposle za stalno .I tako iz godine u godinu imaju nove generacije a neko trajno rješavanje tog problema praktično ne postoji “

Ekspert za problematiku zapošljavanja Božidar Šišević smatra da bi problem disbalansa na tržištu rada trebalo rješavati kroz obrazovni sistem i to primjenjujući već postojeća rješenja.

"Crna Gora treba da radi ono što radi sav normalan svijet - da obrazovni sistem prilagodjava potrebama privrede", kaže Šišević.

“Crnoj Gori su potrebniji radnici nego pravnici, Crnoj Gori su potrebniji farmeri nego menadžeri i Crnoj Gori su potrebniji zanatlije nego diplomate. Tu je došlo do jednog velikog diskontinuiteta koji je sada veoma teško korigovati jer su formirani privatni fakulteti i sada su u pitanju veliki privatni interesi .Sada kada bi ste vi rekli da treba zatvoriti ili veoma ograničiti broj visokoškolaca vi ćete naići na otpor od ministra obrazovanja, nauke, dekana, rektora i ostalih.”

Studenti, svjesni problema, ne kriju nezadovoljstvo trenutnim stanjem.