I dok sjever Crne Gore i dalje napuštaju njegovi stanovnici to Vladu u Podgorici ne zabrinjava. Parlamentarne partije i civilni sektor, međutim, smatraju da je riječ o značajnom problemu i od izvršne vlasti traže odgovor na pitanja: koliko je ljudi napustilo sjever države i šta se preduzima da zaustavi ovaj trend? Lokalne NVO sa sjevera tvrde da je zemlju napustilo nekoliko hiljada ljudi koji su u potrazi za boljim životom otišli uglavnom u Njemačku, a iz te zemlje stiže apel da ljudi ne odlaze jer će biti vraćeni...
Nakon brojnih proziva NVO sektora i jednog broja poslanika bošnjačke nacionalnosti da se Vlada oglasi povodom talasa iseljavanja građana sa sjevera države, u utorak se oglasio predsjednik Vlade Milo Đukanović. Crnogorska javnost, međutim, i dalje nema precizne podatke o kom broju građana je riječ jer premijer nije odgovorio na pitanje: da li Vlada raspolaže tim podacima. Đukanović je poručio da nema razloga za uzbunu.
"Ne postoji problem, posebno ne postoji alarmantan problem, koji bi upućivao na potrebu, da kažem, nekog incidentnog tretmana ili neke šok terapije. Svakako da ćemo u kontinuitetu pratiti taj problem pred nadležnim državnim institucijama i o njemu obavještavati javnost. Za sada nemamo nikakvih podataka koji bi upućivali na potrebu nekakvog drugačijeg odnosa", kazao je Đukanović.
No, i pored ovakve ocjene pemijera i u srijedu su sa sjevera ka zapadnoj Evropi trebali krenuti autobusi sa novim iseljenicima.
Predsjednik NVO "Manjinski akcionari Gornji Ibar Rožaje" Sadik Klementa kaže da je "trend iseljavanja u porastu" i to ilustruje podacima sa terena:
"Prikupljamo podatke i po našim saznanjima od početka godine, pa do današnjeg dana sjever Crne Gore je napustilo blizu 4.000 građana. Trend se povećava iz dana u dan. Broj prevoznika se takođe povećava. Svakodnevno se javljaju novi prevoznici, to je već postao biznis čak i iz Srbije ima prevoznika, iz Užica i Novog Pazara... Polasci su iz Bijelog Polja, Berana i Rožaja. Ranije je to bilo vikendom sada se skoro svakodnevno uvode nove linije i kobmi prevoznici koji naplaćuju 50, 60 eura, po osobi. Samo u dvije gradske osnovne škole u Rožajama, došli smo do saznanja, da je otprilike po jedno odjeljenje učenika otišlo od početka ove godine. Ali to je jedan mali broj s obzirom da uglavnom odlaze mladi bračni parovi koji osjećaju da ovdje, na sjeveru Crne Gore, nema budućnosti", smatra Klementa.
Nema šansi za azil
Podsjetimo, više partija i poslanika bošnjačkih stranaka je zatražilo hitnu skupštinsku raspravu ovim povodom. Iako je to prvo uradila opoziciona Socijalistička narodna partija (SNP) Iinicijativa ne dolazi samo iz opozicije nego je i manja članica vladajuće koalicije Socijaldemokratska partija (SDP) od vlade zatražila tačne podatke o broju onih "koji su se iselili" - kaže poslanik Damir Šehović.
"Prvo da dobijemo zvanične podatke o tome koliko je ljudi iseljeno sa sjevera Crne Gore u poslednje vrijeme da bismo na bazi tih podataka mogli da shvatimo razmjere problema sa kojim se suočavamo. I drugi cilj je da, na bazi pune informacije koju ćemo dobiti od Vlade, i na osnovu onoga što je Vlada planirala da radi tim povodom organizujemo jednu skupštinsku raspravu kako bi smo se na ozbiljan način pozabavili jednim krajnje delikatnim pitanjem kao što jeste iseljavanje sa sjevera Crne Gore", objasnio je inicijativu SDP-a Damir Šeković.
U Njemačkoj mediji, za sada, ne pišu o azilantima iz Crne Gore, kaže za RSE Dragoslav Dedović, urednik redakcije na srpskom radija Deutsche Welle. Taj fenomen je, kako objašnjava, ispod "praga vidljivosti za tamošnje medije zbog izbjeglica iz Sirije i zemalja sub-saharske regije koje su "u fokusu pažnje". Piše se, kaže Dedović, i o azilantima sa Balkana, ali ne i onima iz Crne Gore.
"Dolaze iz Makedonije, Kosova i Srbije. Kada naglo poraste broj ljudi koji traže ovdje azil ili koji žele ovdje ilegalno da dođu - onda to postaje neka vrsta političke teme u Njemačkoj. Međutim, vjerovatno je to zbog samog apsolutnog broja iz jedne male države kao što je Crna Gora dolazi vjerovatno, u odnosu na sve te ostale fenomene, manje izbjeglica. To jednostavno nije vidljivo za njemačke medije", kaže Dedović.
Ljudi koji dolaze iz Crne Gore u kolektivnim centrima u Njemačkoj dijele sudbinu izbjeglica iz drugih zemalja, pojašnjava Dedović, koji smatra da će crnogorski azilanti biti vraćeni natrag.
"Oni će biti vraćeni, najveći dio njih. Crna Gora zvanično ne progoni nikoga politički, a ekonomski razlozi nijesu razlozi za dobijanje političkog azila. To je vrlo jednostavna stvar", kaže Dedović.
O talasu iseljavanja sa sjevera govorila je i ambasadorka Njemačke u Crnoj Gori Gudrun Štajnaker, koja ima saznanja da će "nekoliko višečlanih crnogorskih porodica biti vraćeno" iz Njemačke i upozorava ljude da se ne odlučuju na odlazak.
"Upućujem apel tim ljudima koji razmišljaju o tome da idu u Njemačku, da ne idu. Nema smisla da idete nelegalno, ne možete da tražiti bilo kakav azil, nemate šansu da ga dobijete i samo puno izgubite", poručila je ambasadorka Štajnaker.
