Standardi odijevanja na radu u državnim organima Crne Gore usklađeni sa najboljim evropskim praksama i u skladu sa tim nošenje hidžaba, brojanice i slično ne predstavlja neprikladno odijevanje u smislu Etičkog kodeksa niti može dovesti u sumnju nepristranost i neutralnost u vršenju poslova državnog službenika.
To je Radiju Slobodna Evropa (RSE) saopšteno iz Ministarstva javne uprave dan nakon što je u javnosti otvorena polemika zbog pojedinih tumačenja da bi taj akt mogao da ograniči vjerske slobode onih koji rade u državnoj administraciji.
Etički kodeks za zaposlene u državnim organima i institucijama izazvao je polemiku u crnogorskoj javnosti zbog pojedinih tumačenja da bi mogao da ograniči vjerske slobode onih koji rade u javnoj upravi.
Etičkim kodeksom koji je Vlada objavila prošle sedmice propisano je da državni službenici i namještenici, osim što su dužni da budu prikladno i uredno odjeveni i da načinom odijevanja na radu ne narušavaju lični i ugled državnog organa, ne smiju svojim oblačenjem izražavati ni političku, vjersku ili drugu ličnu pripadnost koja bi mogla da dovede u sumnju njihovu nepristrasnost i neutralnost u vršenju poslova.
Kako je navedeno u kodeksu, starješina državnog organa je taj koji propisuje standarde odijevanja na radu i ocjenjuje da li je neki službenik u tom smislu eventualno prekoračio granicu.
Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić za RSE kaže da je važno da javnost prepozna razliku između vjerskog simbola i nečega što je obaveza pobožnih pripadnica islama:
„Nije isto kada recimo jedan musliman ima izražene simbole poput polumjeseca na majci, na kragni, oko ruke ili na nekom drugom mjestu, i marame. On bez tih simbola može da bitiše, da radi. On to može da nosi i koristi ali nije obavezan. Marama nije simbol nego vjerska obaveza."
Reis podsjeća da je nošenje hidžaba ili marame na radnom mjestu u institucijama ranije regulisano između Islamske zajednice i države:
„Mi imamo potpisan ugovor o uređenju odnosa između države Crne Gore i Islamske zajednice u kojem je precizirano da se zbog vjerskih obaveza muslimankama dozvoljava rad sa maramama“, navodi Fejzić.
Rektor cetinjske Bogoslovije Gojko Perović u pisanoj izjavi za RSE navodi da u Srpskoj pravoslavnoj crkvi razumiju želju državne uprave za određenim, minimalnim ujednačavanjem državnih službenika. Perović, međutim, poručuje treba voditi računa o ljudskim slobodama i vjerskim pravima, koja su zajamčena Ustavom, a koja, kako kaže ne bi trebalo da ograničava regulacija nižeg nivoa od ustava.
"Moram naglasiti i da se samo crkveno učenje kreće negdje između toga da se vjernicima sugeriše sloboda i hrabrost u iskazivanju sopstvenih uvjerenja, i toga da to iskazivanje ne smije biti napadno i neukusno, niti smije da ima intonaciju provokacije prema nevjerujućima ili pripadnicima drugih vjeroispovijesti. Zato, ne bih volio da se bilo kome od državnih službenika uskraćuje pravo na hrišćansko vladanje, na upražnjavanje duhovnih potreba, pa i na nošenje hrišćanskih obilježja. Ali, sama vjerska načela umjerenosti i skromnosti, sama crkvena estetika, upućuje hrišćane na to, da sve rade sa ukusom i sa mjerom", navodi Perović.
Milana Bojović iz kancelarije Ombudsmana kaže za RSE da oni od države traže da poštuje demokratske standarde u toj oblasti:
"U ovom pogledu mi u Kancelariji ombudsmana očekujemo poštovanje međunarodnih standarda i prakse. Za sada je stav zaštitnika da bilo kakvo ograničenje ne može biti uvedeno bez razumnog opravdanja i na diskriminatoran način u odnosu na sve zaposlene u državnoj upravi", navodi Bojović.
A šta na tu temu kažu međunarodno pravo i praksa?
Profesor Međunarodnog prava na podgoričkom Pravnom fakultetu Nebojša Vučinić, koji je 10 godina bio sudija suda u Strazburu, kaže za RSE da o tom pitanju postoji opšta saglasnost članica Savjeta Evrope i EU. Preporučuje zainteresovanim stranama u Crnoj Gori da pročitaju presudu tog suda u slučaju "Lejla Šahin protiv Turske".
"U Turskoj je univerzitet, pozivajući se na pravnu tradiciju Ataturkove vlasti i odvojenost države i crkve, zabranio nošenje marame na državnom univerzitetu jer je po njihovom mišljenju to vrijeđalo načelo sekularizma. Njihov stav je podržao Ustavni sud Turske i Evropski sud za ljudska prava. Veliko vijeće velikom većinom glasova je ocijenilo da Turska nije prekoračila marginu procjene kada je sankcionisala nošenje marame na državnom univerzitetu", kaže profesor Vučinić.
Profesor Vučinić kaže da je opšti princip u demokratskom svijetu da država ima pravo da reguliše pitanje nošenje vjerskih simbola i obilježja unutar svojih organa i institucija.
"Oko nošenja vjerskih simbola u državnim organima postoji uglavnom vrlo jasan konsenzus unutar EU i članica Savjeta Evrope. Naime, država ima veliku slobodu da te odnose reguliše u skladu sa svojim interesima i u skladu sa svojom pravnom tradicijom", zaključuje profesor Vučinić.
Facebook Forum