Konačna odluka oko ovog projekta biće poznata u predstojećem periodu, ali Crna Gora je odlučna da iskoristi svoje pravo iz tog jezera, čak i u slučaju da se dogovor ne postigne, potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa u Ministarstvu za ekonomski razvoj.
Današnji sastanak predstavnika vlada i elektroprivreda Crne Gore i Republike Srpske koji se prethodnih dana najavljivao skoro kao puko ozvaničenje gradnje hidrocentrale Boka odložen je zbog, navodno, tehničkih razloga. Pored toga, pomoćnik crnogorskog ministra za ekonomski razvoj Miodrag Čanović je za naš program rekao da dogovaranje o tom projektu sa Republikom Srpskom, a vjerovatno i Hrvatskom, tek predstoji:
„Ova ideja o Boki je odavno prisutna u Crnoj Gori i mi smo u raznim varijantama to do sada prezentovali. Međutim, s obzirom da nijesmo uspjeli da se dogovorimo sa Republikom Srpskom oko zajedničkih voda dok smo bili u zajedničkoj Jugoslaviji, mi sada kao nezavisna država imamo pravo na osnovu međunarodnih ugovora, ravnopravno da podijelimo te energetske potencijale“.
RSE: Postoje li neke značajne sporne tačke koje bi ipak mogle da dovedu u pitanje realizaciju čitavog projekta?
ČANOVIĆ: Mora se razgovarati sa Republikom Srpskom, a i Hrvatska ima namjeru da radi Dubrovnik II. I ta ideja postoji i vjerovatno će se i o tome razgovarati. Ne mogu da vam kažem ništa. Vidjećemo stav. Do sada je bio negativan.
Ovim projektom bi se obezbijedilo da Crna Gora počne da koristi vodu iz Bilećkog jezera čijih se 40% površine, odnosno 30% zapremine, nalazi na području nikšićne opštine. Projektom je predviđeno da se voda iz jezera cijevima sprovede do zaleđa bokokotorskog grada Risna gdje bi bila instalirana podzemna elektrana. Izgradnja bi trajala 5 godina, koštala bi oko 250 miliona eura, a proizvodila bi 1,3 milijardi kw/h električne energije. Uz dodatno ulaganje od oko 45 miliona eura riješio bi se problem vodosnabdijevanja Boke Kotorske i primorja uz mogućnost izvoza vode. Ipak, najvažnije je što bi realizacija ovog projekta za Crnu Goru praktično značila eliminisanje problema manjka struje. Crna Gora je decenijama pokušavala da realizuje ovaj projekat, ali bez uspjeha. Sticanjem nezavisnosti okolnosti su se promijenile i Crna Gora će pokušati da se dogovori sa susjedima. Šta ako dogovor izostane? Miodrag Čanović:
„Dogovorićemo se ako budemo mogli. Ako ne budemo, mi imamo pravo da koristimo našu vodu na našoj teritoriji. Vidjećemo koja će odluka da se donese“.
Ekološki sektor koji je do sada vrlo aktivno pratio i oštro kritikovao aktivnosti države u vezi gradnje novih postrojenja za proizvodnju struje sada reaguje pozitivno, ali sa izvjesnom dozom rezerve uslijed nedostatka detaljnijih podataka. Aleksandar Drljević, direktor Zelenih Crne Gore smatra da se projekat hidrocentrale Boka, prema za sada raspoloživim informacijama, može ocijeniti kao prihvatljiv:
„U postavci stvari kakve su sad u Crnoj Gori, u nedostatku energije, od svih ponuđenih moguće je rješenje da bi baš ovo imalo najmanje negativnog uticaja, ali za sada imamo samo informacije koje su iz medija, tako da bi se u zauzimanju nekog konačnog stava da li ima negativnog uticaja ili ne trebalo pozabaviti detaljnije samom studijom uticaja tog objekta i nekim tehničkim detaljima u vezi sa tim projektom. Generalno je to sigurno projekat koji ima najmanje negativnog uticaja na životnu sredinu, barem prema ovim podacima kojima za sada raspolažemo“.
Da li su ključevi projekta u Trebinju?
Da li su ključevi projekta u Trebinju?
Iako je sastanak između rukovodstva Elektroprivrede Crne Gore i Republike Srpske otkazan, u Elektroprivredi RS-a žele da do tog sastanka dođe. Kako pojašnjava izvršni direktor za tehnička pitanja Elektroprivrede RS-a Jovo Marić, do otkazivanja sastanka je došlo iz razloga što je Elektroprivreda Crne Gore jednostrano zakazala sastanak.
Inače, izgradnja proizvodnog objekta ili prevođenje voda iz Bilećkog jezera u Hidroelektranu Perućac tema je o kojoj se govori više godina. Nakon ljetošnjeg raspisivanuja tendera, Crnogorci su zaključili da grade proizvodni objekat HE Boka, sa kojom bi, pored rješavanja problema snabdijevanja električnom energijom, rješili i problem snadbdijevanja primorja vodom.
Marić ističe da HE Boku treba sagledati u kompletnom projektu Hidroelektrana na Trebišnjici, a to su, pored dvije hidroelektrane Trebinje 1 i 2, i elektrana Dubrovnik 1 i HE Čapljina. Marić kaže da je Elektroprivreda RS-a već nakon rata sa Energoprojektom iz Beograda uradila više varijanti isplativosti HE Boka:
«Sve te varijante, pa i ona najmanje isplativa, sad da ne detaljišemo, pokazale su da se isplati raditi tu hidroelektranu. Činjenica je da imamo akumulaciju od milijardu i 300 miliona kubnih metara vode na 20-30 km od morske obale sama po sebi govori o velikim mogućnostima sistema Hidroelektrana na Trebišnjici.»
Marić podsjeća da Crna Gora prilikom izgradnje sistema Hidroelektrana na Trebišnjici nije bila zainteresovana za tu investiciju, a sve obaveze, prema tadašnjim zakonima SFRJ, Hidroelektrane na Trebišnjici su ispunile prema Crnoj Gori, ali ima obaveza koje nisu izmirene:
«Ostala je jedino obaveza prema nadoknadi za potopljeno zemljište. Mi smo to do rata plaćali po jedinstvenom zakonu u Jugoslaviji. Kako je došlo do stvaranja različitih država, sad svako ima svoje zakone. Mi smo tražili da se usaglasimo, da sjednemo, recimo, zajedno Crna Gora, Srbija i RS oko pograničnih rijeka Drine i Trebišnjice, oni to nikad nijesu prihvatili.»
Marić kaže da ne kriju tu obavezu, ali iz ovog sistema se već Crna Gora snabdijeva pitkom vodom preko Hrvatske, dio zapadnog Crnogorskog primorja, i Elektroprivreda RS-a ne traži nadoknadu za tu uslugu.
Crnogorska vlada je u par navrata saopštila da raspolažu sa oko 40 odsto teritorije Bilećkog jezera. Ljubo Zotović, tehnički direktor HE na Trebišnjici, kaže:
«Po našim svim dosadašnjim saznanjima i analizama akumulacije, to ne može da bude 40 posto. Otprilike, oni bi mogli da raspolažu maksimalno sa 17 odsto, a u krajnjoj liniji - to ne bi trebalo da bude problem - to su podaci sa kojima se vrlo lako manipuliš - jer vrlo jasno i lako je sve dokazati i tačno izračunati tu teritorijalnu pripadnost akumulacije Crnoj Gori.»
Marić ovo saopštenje simbolično komentariše:
«Po tome bi oni na Đerdapu imali pravo iz Beča da dobijaju, jer nekakve vode otuda dolaze - u Đerdapu bi trebali imati električnu energiju. Znači, te priče nemaju nikakvog osnova.»
Zotović ističe da je veoma teško u kratkom vremenskom roku izanalizirati vodene potencijale Bilećkog jezera za izgradnju HE Boka:
«Trebaju se stvoriti određeni preduslovi da bi se i stvorile određene količine vode koje bi mogle da se usmjere na neku novu elektranu.»
Na kraju Marić konstatuje da prostora za razgovor oko novih investicija u proizvodne objekte ima, ali da to nikako nije moguće uraditi jednostrano:
«Priče da će se napraviti ovo ili ono bez saglasnosti RS-a nemaju nikakvog smisla i liče na uskočke priče iz 17. vijeka.»
Nebojša Kolak
