Haški sud objavio je žalbu u kojoj je tužiteljstvo zatražilo „adekvatnije kazne“ za šestoricu bosanskih Hrvata u slučaju poznatom kao „Prlić i ostali“.
Haško tužiteljstvo je inače u svojim završnim riječima u postupku 2011.godine za njih zatražilo ukupno 220 godina zatvora za zločine njihovih snaga protiv građana bošnjačke nacionalnosti dok su u prvostupanjskoj presudi dobili ukupno 111 godina, odnosno duplo manje.
Bivšem predsjedniku Vlade Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Jadranku Prliću haški suci su tada dodijelili 25 godina zatvora, ministru obrane Bruni Stojiću 20 godina, dvojici načelnika Glavnog stožera HVO-a Milivoju Petkoviću i Slobodanu Praljku također svakom po 20 godina, zapovjedniku Vojne policije HVO-a Valentinu Ćoriću 16 godina te predstojniku Odjela za zatočene Berislavu Pušiću 10 godina zatvora.
Proglašeni su krivim zbog sudjelovanja u udruženom zločinačkom poduhvatu (UZP) čiji je cilj bio da se 1993.godine politički i vojno potčine, trajno uklone i etnički očiste Bošnjaci iz onih dijelova BiH koji su proglašeni Herceg-Bosnom, te da se ta područja pripoje državi Hrvatskoj, ili da se proglase državom unutar BiH (po uzoru na Republiku Srpsku).
VIDEO: Prvostupanjska presuda
Tužiteljstvo je u svojim žalbenim osnovama uputilo žalbeno vijeće kako je prvostupanjsko vijeće pogriješilo jer je procjenjivalo svaki zločin izolirano, a ne njihov konačan učinak u odnosu na UZP. Na taj način bi se naime mogao donijeti zaključak kako su optuženi mogli predvidjeti da će njihove akcije dovesti do zločina pa je i njihova odgovornost za njih time veća.
Osim zbog pogrešnog modaliteta procjene odgovornosti osuđenih u prvom stupnju, tužiteljstvo je u jednom od četiri žalbena osnova ukazalo i da nisu osuđeni za „bezobzirno razaranje bez vojne potrebe“, kao ni pojedinačno za neke točke optužnice za koje su trebali.
Primjerice Prlić za ubojstva u logorima Dretelj i Vojno, Stojić za pljačku i razaranja (u općinama Jablanica, Vareš i Čapljina), Praljak za silovanja i razaranja u općini Vareš, Petković za ubojstva u Dretelju i razaranje (Stupni Do), Čorić za ubojstva u Dretelju...
„Žalbeno vijeće bi trebalo ispraviti pogreške prvostupanjskog vijeća, osuditi ih dodatno za spomenute zločine i znatno uvećati njihove kazne.“, zaključio je žalbi glavni haški tužitelj Serge Brammertz.
Haško tužiteljstvo je inače u svojim završnim riječima u postupku 2011.godine za njih zatražilo ukupno 220 godina zatvora za zločine njihovih snaga protiv građana bošnjačke nacionalnosti dok su u prvostupanjskoj presudi dobili ukupno 111 godina, odnosno duplo manje.
Bivšem predsjedniku Vlade Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Jadranku Prliću haški suci su tada dodijelili 25 godina zatvora, ministru obrane Bruni Stojiću 20 godina, dvojici načelnika Glavnog stožera HVO-a Milivoju Petkoviću i Slobodanu Praljku također svakom po 20 godina, zapovjedniku Vojne policije HVO-a Valentinu Ćoriću 16 godina te predstojniku Odjela za zatočene Berislavu Pušiću 10 godina zatvora.
Proglašeni su krivim zbog sudjelovanja u udruženom zločinačkom poduhvatu (UZP) čiji je cilj bio da se 1993.godine politički i vojno potčine, trajno uklone i etnički očiste Bošnjaci iz onih dijelova BiH koji su proglašeni Herceg-Bosnom, te da se ta područja pripoje državi Hrvatskoj, ili da se proglase državom unutar BiH (po uzoru na Republiku Srpsku).
VIDEO: Prvostupanjska presuda
Tužiteljstvo je u svojim žalbenim osnovama uputilo žalbeno vijeće kako je prvostupanjsko vijeće pogriješilo jer je procjenjivalo svaki zločin izolirano, a ne njihov konačan učinak u odnosu na UZP. Na taj način bi se naime mogao donijeti zaključak kako su optuženi mogli predvidjeti da će njihove akcije dovesti do zločina pa je i njihova odgovornost za njih time veća.
Osim zbog pogrešnog modaliteta procjene odgovornosti osuđenih u prvom stupnju, tužiteljstvo je u jednom od četiri žalbena osnova ukazalo i da nisu osuđeni za „bezobzirno razaranje bez vojne potrebe“, kao ni pojedinačno za neke točke optužnice za koje su trebali.
Primjerice Prlić za ubojstva u logorima Dretelj i Vojno, Stojić za pljačku i razaranja (u općinama Jablanica, Vareš i Čapljina), Praljak za silovanja i razaranja u općini Vareš, Petković za ubojstva u Dretelju i razaranje (Stupni Do), Čorić za ubojstva u Dretelju...
„Žalbeno vijeće bi trebalo ispraviti pogreške prvostupanjskog vijeća, osuditi ih dodatno za spomenute zločine i znatno uvećati njihove kazne.“, zaključio je žalbi glavni haški tužitelj Serge Brammertz.
