Bio je to jedan ironičan post u kome sam kritikovao naizgled najveće protivnike (vlasti) na političkoj sceni Crne Gore - opozicioni Demokratski front, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) dugogodišnji građanski aktivista i bloger Omer Šarkić, koga je zbog te objave na Fejsbuku 9. jula ove godine privela crnogorska policija.
"Iako su moji tekstovi na blogovima svih ovih godina dosta oštri nije mi se dešavalo da me policija do sada privodi. Moje dijete od devet godina bi shvatilo da je moj post bio čista ironija, a oni (policija) su zbog toga došli da me privedu", zaključuje Šarkić.
Njegovo privođenje nije usamljen slučaj budući da su od početka epidemije korona virusa, sredinom marta učestala privođenja i procesuiranja zbog objava na društvenim mrežama.
Poslednji u nizu je slučaj budvanskog hotelijera Damjana Abramovića koga je policija saslušala u četvrtak 16. jula jer je na svom Fejsbuk profilu kritikovao vlast i Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti. U objavi je Abramović pozvao građane da "izađu na ulice".
"Izađimo, neka vide ko ih je doveo tu gdje jesu. Suprotstavimo se nesposobnoj struci. Suprotstavimo se izdajnicima državnih interesa", dio je objave zbog koje je policija saslušala Abramovića.
Totalitarni obrasci
Dragoljub Vuković iz Medija centra za RSE kaže da su sve učestalija hapšenja građana zbog političkih komentara na društvenim mrežama klasičan primjer ugrožavanja slobode govora i izražavanja.
"Ako vi sankcionišete sve ono što aktuelnoj vlasti može ličiti na neku antidržavnu i subverzivnu aktivnost, onda mi na mala vrata uvodimo totalitarne obrazce ponašanje države u odnosu na građane i destimulišemo i obeshrabrujemo svaku vrstu slobodnog i kritičkog mišljenja", kaže Vuković.
Ocjenjuje i da bez kritičkog osvrta na stvarnost nema demokratije "već ostaju samo sila prinude i podanici".
Ima li policija pravo na to?
Kada, međutim govorimo o političkim komentarima na društvenim mrežama tu treba dozvoliti najširu moguću debatu -Siniša Bjeković
Ombudsman Siniša Bjeković u izjavi za RSE navodi da policija ima pravo da ograniči slobodu govora u situacijama kada je objavama na društvenim mrežama ugrožena nacionalna bezbjednost, kada one sadrže govor mržnje, ili promovišu fašizam ili rasizam.
"Kada, međutim govorimo o političkim komentarima na društvenim mrežama tu treba dozvoliti najširu moguću debatu", kategoričan je ombudsman Bjeković.
"Evropski sud za ljudska prava kaže da iako ta debata ponekada može da obiluje i uvredljivim govorom, nečim što zgražava javnost, bitnije je što će takva politička debata dovesti do iskristalisanja određenih pitanja i pokrenuti procese koji mogu donijeti samo dobro jednom društvu", kaže Bjeković.
Hapšenja zbog lažnih vijesti
Sa početkom epidemije korona virusa u Crnoj Gori krenula su i privođenja građana zbog objavljivanja lažnih vijesti i netačnih informacija o broju zaraženih u Crnoj Gori, što je policija tumačila kao uznemiravanje javnosti i izazivanje panike.
Zbog širenja lažnih vijesti 12. marta je uhapšen Podgoričanin Milivoje Brković jer je na Fejsbuku napisao netačnu informaciju "da je 13 osoba u Crnoj Gori zaraženo korona virusom". Njemu je određeno zadržavanje do 72 sata zbog krivičnog djela širenje lažne vijest i izazivanja uznemirenje javnosti.
Bjelopoljca Radovana Rakočevića je policija uhapsila 9. aprila zbog, kako je navelo tužilaštvo u Bijelom Polju, izazivanja panike kod dijela stanovništva Crne Gore jer je na svom Fejsbuk profilu podijelio vijest jednog tabloida u kojoj se navodi da je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović zaražen korona virusom.
Na ta hapšenja je reagovala nevladina organizacija Akcija za ljudska prava (HRA) pozivajući vlasti da građane ne hapse zbog netačnih objava na Fejsubuku, koje, kako su saopštili iz HRA, ne pozivaju na nasilje i ne predstavljaju govor mržnje.
"Praksu hapšenja zbog netačnih ličnih objava o epidemiji korona virusa primjenjivale su jedino azijske države (Kina, Iran, Malezija, Kambodža, Tajland, Pakistan), poznate po sistematskom kršenju ljudskih prava", saopštili iz HRA.
Ministarstvo nema pritužbi
Iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava su RSE u kratko saopštili da nemaju pritužbi povodom akcija policije prema građanima zbog njihovih objava na društvenim mrežama.
Iz Uprave policije Crne Gore nijesmo dobili podatak o tome koliko je građana od početka epidemije, do danas, privedeno i po kojim sve osnovama.
Ni Akcija za ljudska prava, od crnogorske policije nije dobila podatke o broju privedenih i procesuiranih građana zbog objava na društvenim mrežama. U očekivanju podataka, iz Akcije su RSE kazali da su registrovali 11 slučajeva privođenja građana. Ističu i da im se javio veliki broj građana sa tvrdnjama da ih je policija privodila kao i da će protiv njih podnijeti prekršajne ili krivične prijave jer su preko društvenih mreža pozivali na proteste i okupljanja u više crnogorskih gradova.
Svaki slučaj priča za sebe, kaže ombudsman
Ombudsman Siniša Bjeković kaže da poziv na proteste ne bi smio da bude razlog policiji da privodi građane.
"Sam poziv na protest ne bi trebalo da bude povod za drastične mjere ali je potpuno druga priča ako se pozivom na protest ugrožava nešto što se zove nacionalni pravni poredak, javni red i mir, zaštita zdravlja ili neka druga dobra koja su kao takva zakonom zaštićena. Moram da primijetim da je svaki dosadašnji slučaj privođenja građana posebna priča i trebalo bi detaljno analizirati sve elemente da bi se izvodio neki konkretniji zaključak da li je privođenje bilo opravdano ili nije", kaže Bjeković.
Slovenačka medijska ekspertkinja Sandra Bašić Hrvatin u autorskom tekstu koji je, 10. juna ove godine objavio Institut za medije Crne Gore kaže da je demokratija prva žrtva pandemije COVID-19.
Hrvatin ukazuje da su podizgovorom borbe protiv širenja virusa, mnoge države suspendovale temeljna ljudska prava, ograničile kretanje ljudi, osamile ih unutar četiri zida i uvele represivne mjere kojima se ograničavaju sloboda izražavanja i sloboda medija.
