Halil Lagumdžija, predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) Bosne i Hercegovine (BiH), navodi da šta god da odluči Skupština entiteta Republika Srpska (RS), to može smatrati samo inicijativom za rješenje pitanja u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Skupština RS od juče raspravlja o formiranju entitetskog VSTV. Lagumdžija pojašnjava da će odluka biti samo inicijativa za eventualnom "promjenom Ustava BiH ili zakona koji regulištu te ovlasti".
Dalje navodi da bi ovlašteni predlagači trebali podnijeti zahtjev za rješavanje ustavno-pravnog spora prema Ustavnom sudu BiH, a visoki predstavnik međunarodne zajednice (OHR) u BiH zakone koje donese NSRS staviti van snage ''kao da nisu ni doneseni''.
''NSRS je donijela te zaključke koji nisu niti objavljeni. Pravna priroda zaključaka, i kad su objavljeni, ne omogućava podnošenje apelacije Ustavnom sudu BiH koji bi mogao to ocijeniti. Postoji jedna mogućnost koja se otprilike zove zahtjev za rješavanje ustavno-pravnog spora. O tome bi, ako bude podnijet, mogao odlučivati Ustavni sud BiH", pojasnio je Lagumdžija na konferenciji za medije u srijedu, 9. februara.
Dodaje i da nema informaciju da li su neki od ovlaštenih predlagača podnijeli takav zahtjev. "Da je podnijet, mislim da bih to znao'', kaže Lagumdžija.
Šta je prethodilo?
Prema nacrtu zakona o kome se raspravlja u Skuštini RS, predviđa se osnivanje entitetskog visokog sudskog i tužilačkog vijeća, koje preuzima nadležnosti u biranju sudija i tužitelja u sudovima u tom entitetu.
Riječ je o zakonima kojima vladajući u tom bh. entitetu pokušavaju "vratiti" nadležnosti s državnom nivoa BiH na entitet.
Ta mogućnost je po Ustavu BiH i Daytonskom mirovnom sporazumu ostavljena samo Parlamentarnoj skupštini BiH te OHR-u u BiH koji to eventualno može uraditi nametanjem zakona i odluka.
''Smatram da je to nedopušteno. U jednoj analognoj situaciji iz 2004. godine kad je donijet zakon o indirektnom oporezivanju, tad je Parlament Federacije BiH pokušao u jednom segmentu zakonom urediti tu oblast. Podnijeta je apelacija. Ustavni sud BiH je vrlo jasno iznio stav da se nadležnosti koje su prenijete s entiteta na državu ne mogu jednostranom inicijativom entiteta vraćati s države na entitet. Sličan stav Ustavni sud je zauzeo i po apelaciji na Zakon o visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH'', naglasio je Lagumdžija.
Međunarodne reakcije
Lagumdžija je kazao i kako su predstavnici te institucije imali više sastanaka s visokim predstavnikom međunarodne zajednice u BiH, predstavnicima britanske, američke i još nekih ambasada.
Razgovarao je i s voditeljima Delegacije Evropske unije u BiH i Misije Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju u BiH Johannom Sattlerom i Kathleen Kavalec i kaže da je VSTV od njih dobio nedvosmislenu podršku za rad.
''Visokog predstavnika Christiana Schmidta smo upoznali s ulogom i dostignućima VSTV-a BiH i iznijeli stav da smo daleko ispred regiona po ovom pitanju. Naglasili smo da bi urušavanje VSTV-a, donošenjem takvih odluka u Narodnoj skupštini Republike Srpske, predstavljalo bi potpuno zaustavljanje evropskog puta BiH'', kazao je Lagumdžija.
Sugestija visokom predstavniku
Lagumdžija je pojasnio kao je i visokog predstavnika upoznao da ne postoji mogućnost podnošenja apelacije Ustavnom sudu BiH o nekom zakonu sve do momenta dok on ne stupi na snagu i počne se primjenjivati.
''Znamo da je predloženo da zakon o VSTV-u Republike Srpske stupi na snagu godinu nakon objave u Službenom glasniku RS-a. Rekao sam gospodinu Schmidtu da bi bilo pogubno toliko čekati i da, ako dođe do usvajanja na NSRS, da bi visoki predstavnik trebao iskoristiti svoja ovlaštenja i staviti ga van pravne snage 'kao da nije ni donijet'. Visoki predstavnik se složio sa mnom. Rekao mi je da smatra da je nedopustivo donošenje zakona kojim bi se osnovao VSTV RS-a'', naglasio je Lagumdžija.
Na kraju je dodao da je sve što je rekao njegov stav i stav Predsjedništva VSTV-a BiH.
Koje su ovlasti visokog predstavnika?
Na osnovu Zaključaka Konferencije za implementaciju mira koja je održana u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, OHR je dobio ovlasti na osnovu kojih je nametao i mijenjao zakone, izmijenio ustave u BiH, te smjenjivao izabrane i imenovane političke i druge dužnosnike.
Primjerice, visoki predstavnik je, nakon što se o njima nisu mogli dogovoriti lokalni političari, nametnuo zastavu i himnu BiH, zakone o državljanstvima, zakon o Vijeću ministara BiH, kao državnoj vladi, Izborni zakon BiH, Statut Grada Mostara.
Narodna skupština Republike Srpske je 10. decembra je usvojila informacije o ''vraćanju nadležnosti sa BiH na nivo Republike Srpske'' u oblasti indirektnog oporezivanja, pravosuđa, odbrane i bezbjednosti.
Usvojena je i Deklaracija o ustavnim principima RS, koja precizira da su ''svi zakoni koje je nametao visoki predstavnik neustavni''.
Prethodno, isto tijelo donijelo je 20. oktobra zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima koji predviđa osnivanje entitetske agencije za lijekove, koja od 2009. godine djeluje na državnom nivou.
Najave otcjepljenja i prijenosa nadležnosti sa BiH na RS su počele kada je bivši visoki predstavnik, Valentin Inzko u julu zabranio negiranje genocida, nakon čega su političari iz RS počeli sa blokadom rada državnih institucija.
