Mada je Haški tribunal u svojim procesima utvrđivao odgovornost za neke od najstrašnijih zločina počinjenih na prostoru bivše Jugoslavije, izostala je odgovornost za njihovo prihvatanje i istinsko suočavanje.
Potvrdilo se ovo i tokom rasprave u Vijeću sigurnosti UN o radu Tribunala, kada je konstatovano da su ratni zločinci za neke heroji, te upozoreno da odsustvo rata ne znači mir. Naprotiv, posljednji su primjeri s presudama Ratku Mladiću, te Prliću i drugima pokazali da političko rukovodstvo u regiji nema istinsku volju za pomirenje.
Osuđeni ratni zločinci posmatraju se kao heroji, dok su žrtve i preživjeli ignorisani i odbačeni. Tribunal nije uspio donijeti pomirenje, činjenica je s kojom se složio i glavni tužilac Haškog Tribunala Serž Bramerc. Govoreći pred Vijećem sigurnosti UN o radu Tribunala pojasnio je i zašto:
"Realnost je takva da ne postoji istinska volja u regiji da se prihvate stvari koje su rađene u prošlosti i krene naprijed, prvenstveno političko rukovodstvo. Na nesreću većina sluša ratne zločince koji se kriju iza tvrdnji o kolektivnoj odgovornosti. Oni tvrde da se ne sudi njima, već njihovom narodu."
Presude Ratku Mladiću, te čelnicima tzv. "Herceg-Bosne" pokazale su iz ugla predsjednika Tribunala Carmela Agiusa i opasnu tendenciju.
"Porast revizionizma i nacionalizma u regiji ne može se ignorisati. Ne varajte se, odsustvo rata ne znači mir, naročito u BiH gdje se politički konflikt i nemiri nastavljaju. Pozivam međunarodnu zajednicu da osigura da sve nacije u regiji ne budu napuštene nakon što se Tribunal zatvori i da održe to obećanje", rekao je Agius.
Iako je Tribunal nesumnjivo utvrdio činjenice, kontekst, ali i odgovornost za ono što se desilo u BiH, ostali su problemi naslijeđeni tokom rata koji se ne smiju ignorisati, smatra predsjednik Helsinškog odbora RS Branko Todorović.
"Ne radi se samo o stotinama hiljada mrtvih, ne radi se samo o monstruoznim i zastrašujućim zločinima koji su upravo bili tako monstruozni da bi proces oporavka i reintegracije i pomirenja u Bosni i Hercegovini išao sporo, nego se radi o tome da su politike, ideologije koje su vodile rat u Bosni i Hercegovini, nažalost, u najvećoj mjeri ostale potpuno očuvane, ja bih rekao čak nagrađene nakon rata i normalno je da su one, samo različitim sredstvima, željele da očuvaju, i da ostvare ciljeve koje nisu ostvarile u ratu, a istovremeno da očuvaju onu ideologiju koja je i dovela do rata u Bosni i Hercegovini. Dakle, radi se o ekstremnom nacionalizmu, šovinizmu, radi se o nečemu iza čega stoje zaista zastrašujući zločini", kaže Todoroović.
Odnosi susjednih zemalja prema presudama pokazuju nepomirljive razlike koje se reflektiraju i na stanje u BiH, ali i dvostruke standarde.
Tako je stav Hrvatske da je Tribunal ispunio očekivanja, ali da je za rat u Hrvatskoj odgovoran Slobodan Milošević i njegov režim, što je podcrtala predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović. Istovremeno je rekla:
"Odbijamo tumačenja nedavne presude MKSJ-a u predmetu Prlića i drugih da su Hrvatska, tadašnje hrvatsko vodstvo ili hrvatski narod optuženi ili proglašeni krivima pred MKSJ. MKSJ se bavio pojedinačnim optuženicima koji su pred tim Sudom bili strane u postupku. Svako tumačenje ove presude izvan pravnog okvira i nepostojanje izričitih nalaza nužnih za utvrđivanje kaznene odgovornosti Hrvatske ili njena vodstva navodi na krivi trag i pogrešno je."
Stav Srbije je da je Tribunal često bio vođen vanpravnim motivima i propustio da suštinski doprinese bilo pomirenju u regionu, bilo ostvarenju načela pravičnosti i jednakosti, kako je to ocijenila ministrica pravde te zemlje Nela Kuburović.
"Nakon više od dvije decenije svog rada Tribunal nije uočio dve bitne činjenice: na proslavi prve godišnjice nezavisnosti Hrvatske, 1992. godine, na trgu u Zagrebu, pred više od 100.000 ljudi, tadašnji predsednik Hrvatske Franjo Tuđman je javno priznao da je rat mogao biti izbegnut, ali da on to nije želeo. Druga činjenica: 1992. godine - Alija Izetbegović, tadašnji predsjednik BiH, povukao je potpis sa Kutiljerevog plana, koji su prvobitno potpisale sve tri strane u BiH. Time je propuštena prilika da se uspostavi mir i izbjegnu žrtve građanskog rata", navela je.
Politike Beograda i Zagreba, upozorava Todorović, nikada se nisu ni pokajale ni prihvatile svoju odgovornost, te će, stoga, BiH još dugo biti taoc razračunavanja i tuđih interesa.
"Niko u Bosni i Hercegovini ne treba da ima iluziju da u ovom trenutku zvanični Beograd i Zagreb imaju jedan otvoreni, prijateljski, susjedski, komšijski stav, kakav bi trebalo očekivati. Ne. Oni imaju svoje interese, oni preko Banjaluke i preko Mostara vrlo često destabilizuju Bosnu i Hercegovinu i zaista je poražavajuće da mi imamo političke lidere koji su spremni reći otvoreno da više vode računa o interesima zvaničnog Beograda ili Zagreba, nego o Bosni i Hercegovini. To je zaista neprihvatljivo, zaista poražavajuće. To, prije svega, ja bih rekao, i Srbe i Hrvate u Bosni i Hercegovini treba da zabrine, jer smo bili svjedoci nekada, ne tako davno, kako se završilo 'dušebrižništvo' Beograda nad Srbima u Hrvatskoj - veoma tragično. Prema tome, niko u Bosni i Hercegovini ne treba da bude naivan", ističe Todorović.
Iz poruka upućenih iz Vijeća sigurnosti UN veličanje zločinaca je civilizacijska sramota s kojom će se region ipak jednom morati suočiti.
Facebook Forum