Osim što je crnogorska vlast finansijski i organizaciono pomagala Srpsku pravoslavnu crkvu u podizanju i osveštanju njenog najvećeg hrama u Crnoj Gori, ponovno približavanje svom nekadašnjem bliskom savezniku, manifestovala je direktnim kritikama na račun Crnogorske pravoslavne crkve, čiji je rivalitet sa Srpskom crkvom sama podsticala.
Da li je hladan tuš, koji je stigao od samog premijera Đukanovića znak da Crnogorska crkva gubi podršku države?
Da crnogorska vlast predvođena premijerom Đukanovićem mijenja kurs kada je riječ o odnosu prema pravoslavnim crkvama u Crnoj Gori, jasno su pokazali prethodni dani podgoričkog slavlja povodom osveštanja Sabornog hrama Srpske pravoslavne crkve.
Dok je taj skup propraćen direktnom podrškom države koja je u počasni odbor proslave imenovala samog šefa države Vujanovića, šefa diplomatije Lukšića i još nekoliko Vladinih ministara, na ceremoniju Crnogorske crkve, koja je dan ranije na Cetinju postavila kamen temeljac za svoj hram Ivana Crnojevića, uputila je ne tako zvučne državne i partijske izaslanike.
Već sjutradan Crnogorska crkva po prstima je najprije dobila od samog Vaseljenskog patrijarha Vartolomeja, koji je na podgoričkoj svečanosti poručio:
“Nije dozvoljeno i za osudu je i neprihvatljivo da neka lokalna crkva sama sebe proglašava za autokefalnu.”
No, hladan tuš stigao je od onoga od koga su u Crnogorskoj crkvi to možda najmanje očekivali i koga su do sada šteđeli u kritikama majčinskog odnosa prema Srpskoj i maćehinskog prema Crnogorskoj crkvi.
Premijer Milo Đukanović, nakon što je u Podgorici primio najviše pravoslavne velikodostojnike vaseljene, otputovao je u Bar odakle je predstavnicima Crnogorske crkve i njenim vjernicima poručio:
“Umjesto kritike državi, umjesto kritike svim predstavnicima drugih crkava u Crnoj Gori ja mislim da treba da pokažu istrajnost, mudrost, čvrstinu opredjeljenja da budu sigurni da će to biti jedna duga bitka za ostvarenje onoga što je njihov cilj. Ja i dalje mislim da država ne treba da arbitrira na tu temu, da treba da garantuje slobodu vjeroispovjesti.”
Politički analitičari naglo otopljavanje odnosa Đukanovićevog režima sa Srpskom crkvom i distanciranje u odnosu na Crnogorsku, protumačili su kao politički interes vlasti koja se u susret eventualnim vanrednim izborima dodvorava prosrpskom biračkom tijelu pretpostavljajući državne i nacionalne interese partijiskim.
Odgovor Crnogorske crkve stigao je u utorak ujutro od mitropolita Mihajla u izjavi za Antenu M: “Neka vide crnogorski velikodostojnici sa kime će on, sa SPC i Srbijom ili CPC i Crnom Gorom.”
Oštar odgovor Mihajlo je uputio i Vaseljenskom patrijarhu Vartolomeju koji je osporio pravo Crnogorske crkve na autokefalnost.
“Crnogorska pravoslavna crkva ima više vjernika u Crnoj Gori nego on u Turskoj i van Turske. On djeluje za gospodina Radovića i to neka mu služi na čast.”
Gorčinu zbog prije svega stavova vlasti u Podgorici ne krije i potpredsjednik Savjeta Mitropolije CPC Stevo Vučinić. Na pitanje da li mu je cinično zvučala Djukanovićeva izjava i doživljava li je kao najavu da Crnogorska crkva gubi podršku države, odgovara:
“Ukoliko se vlada proglašava nenadležnom po ovom pitanju to je nama jasna poruka da nije suverena, da se moramo organizovati da branimo naše interese svim sredstvima. Očigledno je da su Crnogorci i svi njihovi nacionalni i državni interesi crkva, jezik i kulturna baština predmet najobičnije političke trgovine zato što nemaju političku zaštitu. Pred njima je najvažniji cilj- politički pokret koji će štititi nacionalne i državne interese države Crne Gore.”
Vučinić ukazuje na krupne posljedice po Crnu Goru toga što Djukanovićeva Vlada posustaje na svim projektima jačanja crnogorskog identiteta i vraća se flertu sa Srpskom pravoslavnom crkvom.
“Te posljedice su zastrašujuće zato što je takva politika Vlade Crne Gore u ovih posljednjih sedam godina, od 2006. godine u stvari poništila domoljublje kod svih Crnogoraca. Nije za očekivati da SPC, čija je ideja i čiji su svi ciljevi i moći upereni protiv interesa crnogorske države i nacije, radi u korist ove vlasti. Ova vlast će da plati krvavu cijenu jednog dana, a mi ćemo se ponovo naći kao što je bilo 90-tih sa osnaženom velikosrpskom opozicijom”, zaključio je Vučinić.
Da li je hladan tuš, koji je stigao od samog premijera Đukanovića znak da Crnogorska crkva gubi podršku države?
Da crnogorska vlast predvođena premijerom Đukanovićem mijenja kurs kada je riječ o odnosu prema pravoslavnim crkvama u Crnoj Gori, jasno su pokazali prethodni dani podgoričkog slavlja povodom osveštanja Sabornog hrama Srpske pravoslavne crkve.
Dok je taj skup propraćen direktnom podrškom države koja je u počasni odbor proslave imenovala samog šefa države Vujanovića, šefa diplomatije Lukšića i još nekoliko Vladinih ministara, na ceremoniju Crnogorske crkve, koja je dan ranije na Cetinju postavila kamen temeljac za svoj hram Ivana Crnojevića, uputila je ne tako zvučne državne i partijske izaslanike.
Već sjutradan Crnogorska crkva po prstima je najprije dobila od samog Vaseljenskog patrijarha Vartolomeja, koji je na podgoričkoj svečanosti poručio:
“Nije dozvoljeno i za osudu je i neprihvatljivo da neka lokalna crkva sama sebe proglašava za autokefalnu.”
No, hladan tuš stigao je od onoga od koga su u Crnogorskoj crkvi to možda najmanje očekivali i koga su do sada šteđeli u kritikama majčinskog odnosa prema Srpskoj i maćehinskog prema Crnogorskoj crkvi.
Premijer Milo Đukanović, nakon što je u Podgorici primio najviše pravoslavne velikodostojnike vaseljene, otputovao je u Bar odakle je predstavnicima Crnogorske crkve i njenim vjernicima poručio:
“Umjesto kritike državi, umjesto kritike svim predstavnicima drugih crkava u Crnoj Gori ja mislim da treba da pokažu istrajnost, mudrost, čvrstinu opredjeljenja da budu sigurni da će to biti jedna duga bitka za ostvarenje onoga što je njihov cilj. Ja i dalje mislim da država ne treba da arbitrira na tu temu, da treba da garantuje slobodu vjeroispovjesti.”
Politički analitičari naglo otopljavanje odnosa Đukanovićevog režima sa Srpskom crkvom i distanciranje u odnosu na Crnogorsku, protumačili su kao politički interes vlasti koja se u susret eventualnim vanrednim izborima dodvorava prosrpskom biračkom tijelu pretpostavljajući državne i nacionalne interese partijiskim.
Odgovor Crnogorske crkve stigao je u utorak ujutro od mitropolita Mihajla u izjavi za Antenu M: “Neka vide crnogorski velikodostojnici sa kime će on, sa SPC i Srbijom ili CPC i Crnom Gorom.”
Oštar odgovor Mihajlo je uputio i Vaseljenskom patrijarhu Vartolomeju koji je osporio pravo Crnogorske crkve na autokefalnost.
“Crnogorska pravoslavna crkva ima više vjernika u Crnoj Gori nego on u Turskoj i van Turske. On djeluje za gospodina Radovića i to neka mu služi na čast.”
Gorčinu zbog prije svega stavova vlasti u Podgorici ne krije i potpredsjednik Savjeta Mitropolije CPC Stevo Vučinić. Na pitanje da li mu je cinično zvučala Djukanovićeva izjava i doživljava li je kao najavu da Crnogorska crkva gubi podršku države, odgovara:
“Ukoliko se vlada proglašava nenadležnom po ovom pitanju to je nama jasna poruka da nije suverena, da se moramo organizovati da branimo naše interese svim sredstvima. Očigledno je da su Crnogorci i svi njihovi nacionalni i državni interesi crkva, jezik i kulturna baština predmet najobičnije političke trgovine zato što nemaju političku zaštitu. Pred njima je najvažniji cilj- politički pokret koji će štititi nacionalne i državne interese države Crne Gore.”
Vučinić ukazuje na krupne posljedice po Crnu Goru toga što Djukanovićeva Vlada posustaje na svim projektima jačanja crnogorskog identiteta i vraća se flertu sa Srpskom pravoslavnom crkvom.
“Te posljedice su zastrašujuće zato što je takva politika Vlade Crne Gore u ovih posljednjih sedam godina, od 2006. godine u stvari poništila domoljublje kod svih Crnogoraca. Nije za očekivati da SPC, čija je ideja i čiji su svi ciljevi i moći upereni protiv interesa crnogorske države i nacije, radi u korist ove vlasti. Ova vlast će da plati krvavu cijenu jednog dana, a mi ćemo se ponovo naći kao što je bilo 90-tih sa osnaženom velikosrpskom opozicijom”, zaključio je Vučinić.