Gruzija je dobila poziv da prisustvuje partnerskim događajima na predstojećem samitu NATO-a u Vašingtonu, rekao je pomoćnik američkog sekretara za evropska i evroazijska pitanja James O'Brien 24. juna.
Poziv dolazi uprkos tome što je usvojen zakon o "stranim agentima" u Gruziji 3. juna. Zakon zahtijeva od nevladinih organizacija i medijskih grupa koje primaju najmanje 20 odsto svojih sredstava izvan zemlje da se registruju kao organizacije "koje se bave interesima stranih zemalja"
O'Brien je na konferenciji za novinare osudio prijedlog zakona stranke Gruzijski san, koji su neki protivnici nazvali ruskim zakonom, i udaljavanje Tbilisija iz NATO-a.
"Nasilje nad opozicionim ličnostima, nasilje nad civilnim društvom, zakon o stranim agentima sa sjedištem u Moskvi, [i] očigledna odluka da se kineskoj kompaniji dodijeli nova luka nespojive su sa željom da se pridruže američkim i međunarodnim organizacijama sa sjedištem u EU", rekao je O'Brien.
Istovremeno, kako je kazao, gruzijski narod želi integraciju u EU i NATO.
"Želimo da shvate da je put kojim su i retorika koju koriste o Zapadu nekompatibilni sa onim što 80 posto građana Gruzije kaže da žele", rekao je O’Brien. "Pokušavamo da budemo što jasniji da postoji način da se odmaknemo od puta koji su oni odabrali."
Zakon o stranim agentima izazvao je zabrinutost širom Evrope i Sjedinjenih Država. Neki Gruzijci su izrazili zabrinutost da će se zemlja suočiti s nacionalnim reperkusijama zakona.
Sjedinjene Države su 6. juna uvele vizna ograničenja za desetine gruzijskih zvaničnika, uključujući članove stranke Gruzijski san, članove parlamenta, policiju i privatne građane.
Washington, koji je bio jedan od glavnih pobornika integracije Gruzije u zapadne institucije, dao je Tbilisiju preko 390 miliona dolara pomoći u posljednjih nekoliko godina.
O’Brien je rekao da je, ubrzo nakon usvajanja zakona, američki državni sekretar Antony Blinken najavio politiku prema kojoj će se svaki pojedinac ili entitet koji potkopava put ka demokratiji u Gruziji suočiti s nekom vrstom reperkusije, ali nije naveo nikakvu konkretnu akciju.
Sve partnerske zemlje NATO-a pozvane su da prisustvuju samitu NATO-a od 9. do 11. jula u Washingtonu, rekao je O'Brien, dodajući da ključni prioriteti samita uključuju "zdravlje Alijanse, partnerstva u Indo-Pacifiku i uspjeh Ukrajine".
O'Brien je rekao da je "parada rezultata za Ukrajinu" najavljena uoči samita i pomenuo "most" za članstvo Ukrajine u NATO-u kao očekivani ishod samita.
O’Brien je naglasio učešće indo-pacifičkih partnera kao što su Australija, Japan, Novi Zeland i Južna Koreja.
Ostali NATO partneri su Alžir, Armenija, Austrija, Azerbejdžan, Bahrein, Bosna i Hercegovina, Kolumbija, Egipat, Irak, Irska, Izrael, Jordan, Kazahstan, Kuvajt, Kirgistan, Malta, Mauritanija, Moldavija, Mongolija, Maroko, Pakistan, Katar, Srbija, Švajcarska, Tadžikistan, Turkmenistan, Ukrajina, Ujedinjeni Arapski Emirati i Uzbekistan.
