I pored pozitivnih pomaka u reformi i formiranja ključnih institucija u sistemu pravosuđa, crnogorsko tužilaštvo i dalje je netransparentno, pojedini sudovi imaju ogromna ovlašćenja, izostaju kazne za visoku korupciju, nema odgovornosti za nesavjesne tužioce i sudije a javnost i dalje nema povjerenja u njihov rad.
To su uzmeđu ostalog ocjene u najnovijem izvještaju koji je objavio Savjet Evrope u saradnji sa Grupom zemalja za borbu protiv korupcije GRECO.
Eksperti kao pozitivne pomake konstatuju da je osnovano Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal i korupciju, da je transparentnost pravosuđa dijelom unaprijeđena putem posebnih internet stranica o organizaciji i odlukama sudova, kao i imenovanjem službenika za medije.
No, eksperti SE su, uz pozitivne ocjene koje se tiču i promjena zakona, naveli da tužilaštvo karakteriše veća netransparentnost u radu i često je kritikovano zbog manjka proaktivnosti kao i da je korupcija i dalje razlog za zabrinutost što, kako navode potvrđuju brojke o povjerenju građana u neke od ključnih institucija.
Primjećuju da povjerenje javnosti izostaje zbog toga što nema efikasnih istraga i presuda za pojedine vrste krivičnih djela, posebno za ratne zločine i korupciju, kao i da je i dalje prisutna nekažnjivosti visokih funkcionera.
Šef parlamentarne delegacije Crne Gore u Savjetu Evrope Predrag Sekulić za RSE ovako komentariše izvještaj GRECO-a:
„U izvještaju imamo sve taksativno nabrojano gdje imamo pomak i zbog čega se to konstatuje. Sa druge strane, imamo ono što je percepcija ili pitanje utiska javnosti, odnosno građana kada je u pitanju i vladavina prava i borba protiv korupcije kao nečega što je dio zajedničke borbe unutar kompletnog evropskog kontinenta i EU. Rekao bih da je to na nivou percepcije sa jedne strane, a sa druge strane moram podsjetiti da smo mi upravo promijenili čitav set pravosudnih zakona kako bi pravosudnim organima omogućili da svoj posao rade bez politilčkih uticaja tako da rezultate u tom dijelu treba očekivati u narednom periodu.“
Povodom rezultata izvještaja GRECO, u opozicionoj SNP kažu da je žalosna činjenica da gotovo redovno izostaje odgovarajuća politička volja sa najviših državnih adresa da se borba protiv korupcije i organizovanog kriminala vodi neselektivno i na svakom nivou. SNP ukazuje da u toj borbi ne smije da bude nedodirljivih, odnosno ne smije da bude političkog zataškavanja, niti smije biti onih koji su iznad zakona ove države.
GRECO eksperti u izvještaju dalje navode da izostaje i odgovornost tužilaca i sudijaza kršenje etičkih ili obaveza u pogledu sukoba interesa kao i povezanosti sa pojedinim političkim partijama.
Koncentracija moći
Izvještaj je na liniji onoga na šta je Pozitivna Crna Gora u kontinuitetu ukazivala i na šta je upozoravala crnogorsku javnost, kaže za RSE članica Odbora za politički sistem i pravosuđe Azra Jasavić:
„Mi smo prilikom izbora članova Sudskog savjeta u Skupštini Crne Gore argumentovano ukazivali na nedostatke predloženih kandidata zbog pristrasnosti tih lica koja su blisko povezana sa političkim partijama kao i zbog nedostatka ličnog i profesionalnog integriteta pojedinih članova, zbog čega i nijesmo glasali za njihov izbor. Takođe, jedna od ključnih zamjerki Pozitivne na račun crnogorskog pravosuđa je što naše pravosuđe skoro svakom kriminalcu, osobito onima koji se bave korupcijom na visokom nivou šalje poruku da je korupcija na visokom nivou isplativa. To se mora mijenati“, komentariše Azra Jasavić.
Ocjene iz najnovijeg izvještaja GRECOa komentariše i Boris Marić, član Radne grupe za poglavlje 23. u pregovorima sa EU:
„To je praktično jedna dijagnoza crnogoskog društva kojoj ne treba mnogo tumačenja. Znate da nema adekvatnih presuda za ratne zločine koje bi te ratne zločine razobličile do kraja i stvarno došli do pravde za žrtve. Takođe, ni jedan od slučajeva visoke korupcije nije do danas završen pravosnažnom presudom i naravno da taj osjećaj nekažnjivosti visokih funkcionera mora kod nas prosječnih građana izazivati nelagodu i nepovjerenje prema institucijama“, konstatuje Marić.
U izvještaju je posebno naglašeno da Vrhovni sud i njegova predsjednica Vesna Medenoca imaju ogroman broj ovlašćenja i to počev od nadgledanja rada sudova, učešća u konsultacijama, evaluacijama i disciplinskim stvarima.
Boris Marić kaže da je SE samo ukazao na ono što je poznato crnogorskoj javnosti a to je da je prevelika koncentracija moći na čelnim pozicijama crnogorskog sudstva:
„To nije odnos subordinacije kao u tužilaštvu i sudovi moraju da budu drugačije organizovani, moraju da imaju posebne budžete, svoj integritet profesionalni, stručni i ljudski da bi mogli da pričamo o onome što je suština, a to je njihova nezavisnost a onda i njihova nepristrasnost i politička neopredijeljenost kao vrhovne osnove da bi uopšte mogli da govorimo o sudovima u koje građani imaju puno povjerenje“, ocjenjuje Marić.
Crna Gora bi do kraja 2016. godine trebalo da Savjetu Evrope podnese izvještaj o tome šta je urađeno na primjeni njihovih preporuka.
GRECO će te mjere procijeniti u prvoj polovini 2017. godine.
