Grčka je eliminisala dvije prepreke na putu da dobije novi evropski paket spasa: dobila je od vodećih evropskih kreditora uslovno odobrenje za plan reformi, a plan je odobrio i Parlament Grčke.
I grčki zakonodavci i evropski kreditori zaključili su da su dugoročne reforme u oblasti poreza i penzija koje nudi grčki premijer Alexis Tsipras dobro polazište za pregovore o drugom planu spašavanja koji bi zadržao Grčku u eurozoni.
Uz signale da će reforme odobriti 28 članica EU na samitu u nedjelju, vodeći evropski zvaničnici dali su zeleno svjetlo grčkom prijedlogu i ocijenili to kao dobru osnovu da se Atini ponudi novi paket pomoći od 74 milijarde eura.
Dok su u grčkom parlamentu mnogi članovi i same Tsiprasove stranke Syriza bili izričito protiv plana penzijskih i poreznih reformi, većina podrške došla je od opozicionih patija koje su to vidjele kao jedini način da se osigura ostanak Grčke u ekskluzivnom klubu evropskih nacija.
Prije nego je grčki parlament u subotu rano ujutro sa 231 glas 'za' i 32 'protiv' usvojio prijedlog reformi, Tsipras je priznao da je napravio greške od kako je izabran za premijera, te da vjeruje da je plan jedini način da se zemlja spasi od ekonomske sudbina koja bi bila čak gora od duboke šestogodišnje recesije u kojoj se već nalazi.
U ambicioznom programu štednje grčka vlada namjerava rezati troškove za 13 milijardi eura.
U tom programu reformi, za kojeg se nadaju da će ga prihvatiti Eurogrupa i odobriti im treći kreditni paket pomoći, Ciprasova vlada pristaje i na oštrije mjere štednje od onih kakve je narod Grčke odbacio na referendumu prije samo pet dana.
S druge strane, Grčka traži pomoć od 53,5 milijardi eura kako bi pokrila svoja dugovanja do 2018. godine, kao i za restrukturiranje dugoročnog duga zemlje.
Grčki plan prihvaća evropske zahtjeve za reformu penzionog sistema tako da odvraća ljude od odlaska u penziju u prosječnoj dobi od oko 60 i potiče ih da rade do 67, što je standardna dob penzionisanja i drugdje u svijetu.
Pristaje se na više poreznih stopa na dodanu vrijednost u restoranima, hotelima i ostalim uslugama. No, veliki dio viših poreza vjerovatno će platiti turisti.
Više će se oporezivati knjige, ulaznice za pozorište i druga kulturna događanja. Poduzeća će PDV plaćati odmah u cjelini, a ne dio nakon godišnje prijave poreza. Smanjiće se troškovi za odbranu.
Plan uključuje i privatizaciju državnog Telekoma, željeznica, te luka Pirej i Solun.
Banke su i dalje zatvorene, a na bankotama s kojih Grci mogu povući dnevno 60 eura, nedostaju novčanice od 20 eura, pa se i taj dnevni limit smanjuje.
Kolaps banaka je korak do izlaska iz eurozone. Ipak, većina Grka želi i dalje ostanak u eurozoni.
