Nedavno potpisan Sporazum između Vlada Crne Gore i Albanije o otvaranju još jednog graničnog prelaza između dvije zemlje, kao i činjenica da obje zemlje ulažu u poboljšanje putne infrastrukture, potvrđuju konstatacije da je se svake godine povećava broj prelazaka stanovništva i turista u drugu državu.
Postojeća infrastruktura na graničnim prelazima teško izdržavaju sve jaču frekvenciju prelazaka, zbog čega postoji potreba za rekonstrukcijama, širenjem i otvaranjem novih prelaza između Crne Gore i Albanije.
Jedan od značajnih dogovora između Crne Gore i Albanije tokom zajedničke sjednice, održane početkom jula u Skadru, bio je Sporazum o otvaranju zajedničkog graničnog prelaza između sela Ckla na crnogorskoj strani i sela Zogaj na strani Albanije.
Još jedan granični prelaz je ocjenjen neophodnim kao i nedavno završena rekonstrukcija graničnog prelaza Božaj-Hani i Hotit te najavljena rekonstrukcija graničnog prelaza Sukobin - Murićani.
Posljednjih godina je evidentan povećan broj prelazaka granice između Albanije i Crne Gore. Pogotovo u ljetnjim mjesecima jer su gužve svakodnevne zbog velikog priliva turista sa obje strane.
Novinar iz Ulcinja Mustafa Canka podsjeća da samo preko graničnog prelaza Sukobin godišnje prođe više od dva miliona ljudi, iako je taj prelaz planiran za maksimalno pola miliona.
"Prije 80 godina, znači u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, na potezu od Ade Bojane pa do Skadarskog jezera, bilo je pet graničnih prelaza. Ljudi su na pet graničnih mjesta mogli nesmetano da prolaze. Drugi podatak je, da je Sukobin otvoren 2002. godine i bio je projektovan za pola miliona ljudi. Danas je on najfrekventniji granični prelaz u Crnoj Gori preko koga godišnje pređe više od dva miliona ljudi", kaže Canka.
Novinar Canka smatra da zbog višestruko povećane frekvencije, granični prelaz Sukobin mora da bude što prije rekonstruisan, kao i putni pravci.
"Ako znamo da je Ulcinj turističko mjesto, a da veliki broj ljudi ide i dalje tim putem prema Kosovu, Makedoniji, Srbiji i na drugu stranu prema Hrvatskoj i Centralnoj i Zapadnoj Evropi, onda je nužno da što prije uslijedi rekonstrukcija i da se otvore novi granični prelazi. Na prosto on je postao usko grlo, a da ne govorimo o tome da se preko njega obavlja i robni promet. Jer to traže svi privrednici iz Ulcinja, Bara, Budve... da ne bi išli na granični prelaz Božaj-Hani i Hotit", ističe Canka.
Više decenija unazad su mještani Mjesne zajednice Ostros tražili od crnogorskih vlasti da izgrade granični prelaz na Skadarskom jezeru između sela Ckla i Zogaj.
Predsjednik Mjesne zajednice Ostros Vebija Dodić kaže da će taj prelaz pomoći stanovništvu da ostane na svojim imanjima, jer su do sada iseljavanja bila ogromna. Samo u Americi živi preko 5.000 ljudi iz Ostrosa, a u samom Ostrosu svega 1.500 stanovnika.
"Taj granični prelaz je stvarno neophodan za stanovnike tog kraja, a nije samo za nas nego i za mjesne zajednice Šestane i Virpazar. Mi sada idemo 40 kilometara okolo da se spojimo sa Skadrom, a bilo bi duplo kraće. Treba da se uradi i dva kilometra puta i da otvori prelaz po standardima. To bi bilo dobro za naš kraj koji ima Skadarsko jezero, mnoge prirodne ljepote koje nisu iskorišćene. Mi pokušavamo da opstanemo u ovom kraju, jer nas je više u Americi, a u Ostrosu 1.300 stanovnika", kaže Dodić.
Radio Slobodna Evropa (RSE) je Ministarstvu unutrašnjih poslova poslao upit o tome koliko je povećanje prelaska granice između Crne Gore i Albanije i da li to uslovljava proširenje postojećih i otvaranje novih dodatnih graničnih prelaza. Međutim, odgovor Ministarstva nije uslijedio.
Granica između Crne Gore i Albanije je prethodnih mjeseci aktuelizovana i zbog najava o potencijalnom povećanju migranata koji sa ratom zahvaćenih područja odlaze u zemlje zapadne Evrope.
Zbog te mogućnosti, odnosno povećane frekvencije migranata iz Albanije u Crnu Goru, Vlada Crne Gore je odlučila da kao ispomoć graničnoj policiji pošalje pripadnike Vojske Crne Gore.
Na posljednjem sastanku dvojice premijera Duška Markovića i Edija Rame je dogovoreno pojačavanje patrola na granici za uspješniju borbu protiv organizovanog kriminala i sprječavanje masovnih prelazaka migranata.
Kako su ovih dana javili albanski mediji, a prenio dio crnogorskih, Albanska nacionalna aviokompanija "Air Albania" imaće prvi let u prvoj sedmici septembra. To je najavio albanski premijer Edi Rama, a jedna od linija će biti otvorena i prema Podgorici.
Facebook Forum