Dostupni linkovi

Korak do državnog ugovora o usaglašenim granicama između BiH i Crne Gore


Ilustrativna fotografija
Ilustrativna fotografija

Nacrt osnova za pregovaranje i zaključivanje Ugovora o državnoj granici izmedju Bosne i Hercegovine i Crne Gore, bi trebalo da se nadje na dnevnom redu sjednice Vijeća ministara BiH u četvrtak. Usvajanje ovog dokumenta bi otvorilo vrata okončanju procedure razgraničenja Crne Gore i BiH, odnosno, sklapanju prvog ugovora te vrste izmedju ex YU država.

"Ugovor o državnoj granici izmedju Crne Gore i Bosne i Hercegovine je usaglašen i parafiran još prije mjesec i po dana", rekao je za Radio Slobodna Evopa načelnik Odjeljenja za integrisano upravljanje granicom i graničnim prelazima i predsjednik Vladine Komisije za odredjivanje graničnih prelaza i utvrdjivanje režima pograničnog saobraćaja sa susjednim državama, Milan Paunović koji kaže da su u prilogu tog dokumenta tekstualni opis granične linije i topografska karta sa ucrtanom graničnom linijom.

"Nakon što i Vlada Bosne i Hercegovine usvoji taj dokument, preostaje da ugovor parafiraju ministri unutrašnjih poslova dvije države, a zatim i ratifikacija od strane parlamenata", rekao je Paunović.

"Ovo je prvi ugovor između država nastalih na prostoru bivše Jugoslavije i zato je značajno da ovo pitanje riješimo i on će doprinijeti unapredjenju dobrosusjedskih odnosa dvije države i razvoju regiona u cjelini. Imajući u vidu da su završene unutrašnje pravne procedure u Crnoj Gori, a očekujemo da će danas biti završene i u Sarajevu može se očekivati da narednih dana ministri Konjević i Nović potpišu taj ugovor."

Crna Gora ima najdužu graničnu liniju upravo sa Bosnom i Hercegovinom u dužini od 268 kilometara. Ovo pitanje je u početku razmatrano u okviru razgovora o granici izmedju bivše SRJ, odnosno, Državne Zajednice Srbije i Crne Gore i Bosne i Hercegovine, a potom su, od osamostaljenja Crne Gore, započeti razgovori državnih Komisija za granice dvije države.

Ranije je bilo inicijativa iz Bosne i Hercegovine da se u razgovorima sa Crnom Gorom otvori pitanje Sutorine, odnosno da sedam kilometara dugačko primorje sa rijekom i mjestima: Sutorina, Igalo i Njivice i okolnim selima treba da se nadju unutar granica BiH. Međutim, vlasti Bosne i Hercegovine takve inicijative o promjenama granica na tom području nikada zvanično nisu inicirale, a ministar unutrašnjih poslova BiH, Sredoje Nović je ranije izjavio da je "Savjet ministara BiH, prihvatanjem načina razgraničenja na potoku u pograničnom pojasu izmedju Foče i Pljevalja, riješio je i posljednju dilemu kada su u pitanju granice izmedju BiH i Crne Gore", odnosno, da je "sva priča koja se otvara oko Sutorine čisto politikanstvo i privatni interesi odredjenog broja osoba koji nijesu zasnovani na argumentima".

Šef crnogorske Komisije, Milan Paunović za naš program odgovara na pitanje - koje su bile ključne tačke sporenja tokom pregovora o razgraničenju sa Bosnom i Hercegovinom.

"Nije bilo sporenja jer smo se na početku dogovorili da osnove za identifikaciju, odnosno, utvrdjivanje državne granice budu nekadašnje adminstrativne, odnosno, katastarske granice. Imali smo jednu spornu liniju od oko 700 metara koja je usaglašena na onovu valjane katastarske dokumentacije."

Meštani hercegnovske regije kojoj pripadaju upravo mjesta na crnogorskoj teritoriji sa kojima se u dijelu javnosti BiH špekulisalo da treba da pripadnu toj državi: Igalo, Sutorina i Njivice pozdravljaju postignut sporazum.

"Mi o tome nijesmo imali nikakvih saznanja, niti nas je ko pitao za mišljenje. Mogu samo reći da je neko od mještana pograničnog područja imao nekih problema u vezi prelaska, korišćenja imanja, imovine...", predsjednik Mjesne zajednice Igalo, Đuro Čeprinjić.

Odbornik Narodne stranke u hercegnovskom parlamentu, Mladen Rostović smatra da bi bilo bolje da granice nema.

"Granice izmedju ljudi uopšte i ne treba da postoje. Kad to kažem, pogotovo mislim na granice izmedju Crne Gore i Republike Srpske jer smo isti narod, a takodje i sa Srbijom."

RSE: Ovdje se radi o granici izmedju Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Rostović: Da. Bosna i Hercegovina je država od dvije državne jedinice: Republike Srpske i Federacije. Mislim da ne bi trebalo da bude nikakvih granica, ali eto... Kad se oni već dogovaraju, neka im bude.

XS
SM
MD
LG