Nakon što je crnogorski Savjet za opšte obrazovanje u ponedjeljak usvojio Gramatiku crnogorskog jezika, prvu u obrazovnom sistemu nezavisne države, postavlja se pitanje kako će i kada nova gramatička pravila biti primijenjena u praksi i da li će i kada biti štampan udžbenik crnogorske gramatike.
Dok u Savjetu tvrde da neće biti problema u primjeni novih pravila, pojedini profesori u srednjoj školi tvrde da će izazvati pravu konfuziju u nastavi iz maternjeg jezika.
RSE: Da li koristite glasove "Ź" i "Ś" iz nove Gramatike?
"Ne. Osim ako nije sprdnja u pitanju. Ja mislim da nijesu frekventne riječi koje postoje…Ima śekira, śesti, śutra, iźesti, źenica…"
RSE: Da li te glasove koristite u školi?
"Ne. Mislim da bi nas porfesorica maternjeg , ono mislim... masakrirala, kada bi to napisali!"
Ovakvi odgovori podgoričkih srednjoškolaca najbolja su ilustracija za to na kakvu reakciju učenika mogu da računaju autori gramatike crnogorskog jezika, u primjeni tih pravila u nastavi u školama.
Članica Savjeta za opšte obrazovanje Marijana Papić najavljuje za RSE da će gramatika, koju su juče usvojile njene kolege biti pretočena u udžbenik iz kojeg će učiti budući naraštaji. Papić ne očekuje da će biti problema u primjeni novih glasova i gramatičkih pravila u crnogorskim školama.
"Mislim da će biti po školama, što bi rekli i "za" i "protiv". Mi možemo pričati djevojka ili đevojka, ali ako pričamo, što bi rekli ovo "đ", ondato ide do kraja. Ili ako pišemo ne možemo drobiti. Možemo pisati đed ili djed, ili jedno koristiti ili drugo koristiti, samo ne miješati jedno i drugo. Znači, odobreni su ovi dubleti."
RSE: Da li mislite da bi to moglo da izazove konfuziju i među učenicima i među profesorima?
"A ne. Zašto bi?"
Princip "može, ali ne mora da bude"
Profesorica književnosti iz Budve, Božena Jelušić, međutim smatra da će problema u nastavi iz maternjeg jezika itekako biti.
"U ovom trenutku jedna ovakva situacija zapravo izaziva jedan nevjerovatan volunterizam. Vi praktično sada dolazite u tu situaciju, pošto niko, zapravo vrlo malo ljudi čita objektivno gramatike, daje sebi za pravo da piše i govori bilo što. Zamislite sada situaciju gdje se petnestoro djece izjasni da ima crnogroski jezik, petoro – srpski, petoro – hrvatski, petoro – bošnjački. Šta da radi nastavnik? Kako da to radi? Koliko udžbenika da se naštampa. Nas je 650 hiljada."
I srednjoškolci koje smo pitali za komentar i primjenu novih gramatičkih pravila zbunjeni su.
"Zašto nešto komplikovati kada može da bude jednostavno?"
"To je najveća glupost."
"Baš sam odavno primijetila da u medijima koriste śutra, poneđeljnjik, utornik."
Pojedina elektronska glasila su sa upotrebom novih glasova počela znatno prije usvajanja i pravopisa i gramatike crnogorskog jezika. Situacija u štampanim glasilima je do danas bila drugačija. Ipak, kako kaže urednik Vijesti Mihailo Jovović u tom listu, već je počela upotreba gramatičkih novina.
"Koliko sam ja shvatio, može se koristiti i ova varijanta i ona varijanta, tako da mi već puštamo ljude, koji pišu u nekim rubrikama, koji pišu sa "ś" i "ź" da to tako izađe u novinama. Tako da tu ne vidim nekih posebnih problema. Nekome se može sviđati pravopis i gramatika, nekome ne mora. Koliko sam shvatio, čak i u ovoj gramatici piše da oni nijesu govorili šta je pravilno, šta je nepravilno. Tako da mislim da će i u medijima kao i u gramtici situacija biti ista – može, ali ne mora."
Srednjoškolci iz Podgorice, arhivska fotografija, foto: Savo Prelević
Savjet za opšte obrazovanje usvojio je u ponedjeljak Gramatiku crnogorskog jezika, prvu u obrazovnom sistemu nezavisne Crne Gore.
Gramatika je usvojena većinom glasova jer su protiv bile lingvistkinja Slavica Perović i profesorica književnosti Božena Jelušić, koje su ocijenile da se predloženi dokument previše oslanja na gramatike hrvatskog jezika. Jedan od autora gramatike Adnan Čirgić kazao je da je ova gramatika, u ovom trenutku, najbolja gramatika crnogorskoj jezika, jer druge nema.
Za kraj smo ostavili kratko predavanje jedne srednjoškolke koja nam je objasnila kako se pišu novi glasovi "ś" i "ź":
"S sa crticom kao "ć", a ovo drugo "z" sa crticom kao ž"
RSE: Da li ih u školi koristite?
"Ne"
RSE: U svakodnevnom životu?
"Povremeno "ś", a "ź" ne baš jer ne mogu da se sjetim nijedne riječi koja počinje tim slovom."
RSE: Nijesi čula da je ministru kulture nadimak "Źaga"
"Ne, nijesam čula."
Dok u Savjetu tvrde da neće biti problema u primjeni novih pravila, pojedini profesori u srednjoj školi tvrde da će izazvati pravu konfuziju u nastavi iz maternjeg jezika.
RSE: Da li koristite glasove "Ź" i "Ś" iz nove Gramatike?
"Ne. Osim ako nije sprdnja u pitanju. Ja mislim da nijesu frekventne riječi koje postoje…Ima śekira, śesti, śutra, iźesti, źenica…"
RSE: Da li te glasove koristite u školi?
"Ne. Mislim da bi nas porfesorica maternjeg , ono mislim... masakrirala, kada bi to napisali!"
Ovakvi odgovori podgoričkih srednjoškolaca najbolja su ilustracija za to na kakvu reakciju učenika mogu da računaju autori gramatike crnogorskog jezika, u primjeni tih pravila u nastavi u školama.
Članica Savjeta za opšte obrazovanje Marijana Papić najavljuje za RSE da će gramatika, koju su juče usvojile njene kolege biti pretočena u udžbenik iz kojeg će učiti budući naraštaji. Papić ne očekuje da će biti problema u primjeni novih glasova i gramatičkih pravila u crnogorskim školama.
"Mislim da će biti po školama, što bi rekli i "za" i "protiv". Mi možemo pričati djevojka ili đevojka, ali ako pričamo, što bi rekli ovo "đ", onda
Zamislite sada situaciju gdje se petnestoro djece izjasni da ima crnogroski jezik, petoro – srpski, petoro – hrvatski, petoro – bošnjački. Šta da radi nastavnik? Kako da to radi? Koliko udžbenika da se naštampa.
RSE: Da li mislite da bi to moglo da izazove konfuziju i među učenicima i među profesorima?
"A ne. Zašto bi?"
Princip "može, ali ne mora da bude"
Profesorica književnosti iz Budve, Božena Jelušić, međutim smatra da će problema u nastavi iz maternjeg jezika itekako biti.
"U ovom trenutku jedna ovakva situacija zapravo izaziva jedan nevjerovatan volunterizam. Vi praktično sada dolazite u tu situaciju, pošto niko, zapravo vrlo malo ljudi čita objektivno gramatike, daje sebi za pravo da piše i govori bilo što. Zamislite sada situaciju gdje se petnestoro djece izjasni da ima crnogroski jezik, petoro – srpski, petoro – hrvatski, petoro – bošnjački. Šta da radi nastavnik? Kako da to radi? Koliko udžbenika da se naštampa. Nas je 650 hiljada."
I srednjoškolci koje smo pitali za komentar i primjenu novih gramatičkih pravila zbunjeni su.
"Zašto nešto komplikovati kada može da bude jednostavno?"
"To je najveća glupost."
"Baš sam odavno primijetila da u medijima koriste śutra, poneđeljnjik, utornik."
Pojedina elektronska glasila su sa upotrebom novih glasova počela znatno prije usvajanja i pravopisa i gramatike crnogorskog jezika. Situacija u štampanim glasilima je do danas bila drugačija. Ipak, kako kaže urednik Vijesti Mihailo Jovović u tom listu, već je počela upotreba gramatičkih novina.
"Koliko sam ja shvatio, može se koristiti i ova varijanta i ona varijanta, tako da mi već puštamo ljude, koji pišu u nekim rubrikama, koji pišu sa "ś" i "ź" da to tako izađe u novinama. Tako da tu ne vidim nekih posebnih problema. Nekome se može sviđati pravopis i gramatika, nekome ne mora. Koliko sam shvatio, čak i u ovoj gramatici piše da oni nijesu govorili šta je pravilno, šta je nepravilno. Tako da mislim da će i u medijima kao i u gramtici situacija biti ista – može, ali ne mora."
Savjet za opšte obrazovanje usvojio je u ponedjeljak Gramatiku crnogorskog jezika, prvu u obrazovnom sistemu nezavisne Crne Gore.
Gramatika je usvojena većinom glasova jer su protiv bile lingvistkinja Slavica Perović i profesorica književnosti Božena Jelušić, koje su ocijenile da se predloženi dokument previše oslanja na gramatike hrvatskog jezika. Jedan od autora gramatike Adnan Čirgić kazao je da je ova gramatika, u ovom trenutku, najbolja gramatika crnogorskoj jezika, jer druge nema.
Za kraj smo ostavili kratko predavanje jedne srednjoškolke koja nam je objasnila kako se pišu novi glasovi "ś" i "ź":
"S sa crticom kao "ć", a ovo drugo "z" sa crticom kao ž"
RSE: Da li ih u školi koristite?
"Ne"
RSE: U svakodnevnom životu?
"Povremeno "ś", a "ź" ne baš jer ne mogu da se sjetim nijedne riječi koja počinje tim slovom."
RSE: Nijesi čula da je ministru kulture nadimak "Źaga"
"Ne, nijesam čula."
