Delegacija Evropske unije u Podgorici sve češće je adresa za nezadovoljne građane Crne Gore koji, umjesto u crnogorskim institucijama, rješenje za svoje probleme traže od Brisela. Građani to rade manje zbog toga što ne znaju za mandat EU, češće iz očaja i potrebe skretanja pažnje na svoje probleme, te straha da će vrata crnogorskih institucija za njih biti zaključana.
Kako u Delegaciji EU gledaju na ovu pojavu, te da li ova pojava brine nadležne?
Invalidi rada iz Bijelog Polja poslednji su u redu sve brojnijih koji izlaze za svoje probleme traže od Delegacije EU u Podgorici. Poslije višednevnog štrajka i ćutanja nadležnih očaj ih je natjerao da zakucaju na vrata predstavnika EU, kaže nam Lazar Knežević, predstavnik bjelopoljskih invalida.
"Deset dana pa i više mi smo štrajkovali glađu i niko nam se nije obratio. Mi smo pokušali da uđemo u naše institucije, ali nijesmo uspjeli. Mi smo od Evropske komisije onda tražili pomoć, da njihovim autoritetom utiče na naše institucije da pokrenu rješavanje našeg pitanja", kazao je Knežević.
Građanima je načelno poznat mandat Delegacije i nemaju očekivanje da će njihove probleme rješavati Brisel, što se vidi i na primjeru bjelopoljskih invalida rada.
"Da ne mogu da rješavaju naše probleme, ne mogu da se miješaju u unutrašnje stvari neke države. Mi smo to znali, ali smo od muke došli tu. Razmišljali smo da tražimo pomoć i od ambasade SAD pa i da na kraju idemo i na sud u Strazbur", kaže nam Lazar Knežević, predstavnik bjelopoljskih invalida
U Delegaciji EU u Podgorici primjećuju da raste broj zahtjeva građana, ali i kompanija koji žele da skrenu pažnju na svoje probleme, potvrđuje u izjavi za RSE portparol Delegacije Dragan Mugoša i navodi prirodu problema:
"U većini slučajeva oni se žale na navodno kršenje prava, na funkcionisanje pravosuđa i javne uprave. Ponekada se žale teško materijalno stanje, ponekada žele samo da sa nama podijele svoje brige. Sve češće od naše kancelarije savjete u vezi postojećih međunarodnih i evropskih standarda, podršku za rješavanje njihovih slučajeva ili čak i materijalnu pomoć. Primijetili smo da je porastao broj njihovih zahtjeva".
Jasan signal za institucije
U Delegaciji smatraju da veći broj zahtjeva nužno ne znači nazadovanje u radu institucija, već pojavu pripisuju otvaranju pregovara o članstvu i većoj prisutnosti EU i njene Delegacije u Crnoj Gori.
Za Dritana Abazovića, člana skupštinskog odbora za evropske integracije, međutim, poražavajuće je i zabrinjavajuće to što građani sve češće svoje probleme pokušavaju da nametnu ili riješe kroz međunarodne institucije, posebno Delegaciju EU.
"To je vrlo jasan signal da naše domaće institucije ne funkcionišu onako kako bi trebalo, da nijesu na nivou ispunjavanja zadataka i servisa građana koji bi trebalo da budu i da ljudi nemaju povjerenja u njihov rad. Zato oni kroz neki drugi autoritet pokušavaju da prezentuju ono što njih realno boli i pokušaju da ostvare neki pritisak ili neku moralnu satisfakciju. Ovo samo govori da je Crna Gora u velikom problemu da njene institucije ne funkcionišu na način kako to žele građani", kaže Abazović.
I u Delegaciji EU diplomatskim rječnikom prozivaju domaće institucije.
"Ako mnogi ljudi kucaju na vrata Evropske unije u Podgorici da predstave svoje slučajeve to je možda zato što vjeruju i strahuju da su druga vrata za njih zatvorena. Naša uloga je da te ljude podstaknemo da svoja pitanja podnesu nadležnim crnogorskim institucijama i da propratimo i podržimo crnogorske institucije da se efikasno bave ovim pitanjima", rekao je portparol Dragan Mugoša.
U Delegaciji nam je rečeno da sa pažnjom osluškuju i uzimaju u obzir sve probleme građana koji im se obrate, jer im oni mogu pomoći da utvrde da li je na sceni širi, sistemski problem nepoštovanja slova zakona.
Iz godine u godinu sa relevantnih adresa stižu kritike o glomaznim, neprofesionalnim i politizovanim institucijama. Posao izgradnje države dobrog servisa građanima je dug, a sa dozom optimizma na tu nužnost i neminovnost gleda i član skupštinskog odbora za evropske integracije Dritan Abazović:
"Mislim da se svi zajednički moramo boriti da takvu praksu promijenimo i da naše institucije relaksiraju i međunarodne faktore koji su ovdje prisutni, ali i građane na način da će u buduće zaista biti na nivou i moći da odgovore zadatku zbog kojeg su na kraju i formirane".
Kako u Delegaciji EU gledaju na ovu pojavu, te da li ova pojava brine nadležne?
Invalidi rada iz Bijelog Polja poslednji su u redu sve brojnijih koji izlaze za svoje probleme traže od Delegacije EU u Podgorici. Poslije višednevnog štrajka i ćutanja nadležnih očaj ih je natjerao da zakucaju na vrata predstavnika EU, kaže nam Lazar Knežević, predstavnik bjelopoljskih invalida.
"Deset dana pa i više mi smo štrajkovali glađu i niko nam se nije obratio. Mi smo pokušali da uđemo u naše institucije, ali nijesmo uspjeli. Mi smo od Evropske komisije onda tražili pomoć, da njihovim autoritetom utiče na naše institucije da pokrenu rješavanje našeg pitanja", kazao je Knežević.
Građanima je načelno poznat mandat Delegacije i nemaju očekivanje da će njihove probleme rješavati Brisel, što se vidi i na primjeru bjelopoljskih invalida rada.
"Da ne mogu da rješavaju naše probleme, ne mogu da se miješaju u unutrašnje stvari neke države. Mi smo to znali, ali smo od muke došli tu. Razmišljali smo da tražimo pomoć i od ambasade SAD pa i da na kraju idemo i na sud u Strazbur", kaže nam Lazar Knežević, predstavnik bjelopoljskih invalida
U Delegaciji EU u Podgorici primjećuju da raste broj zahtjeva građana, ali i kompanija koji žele da skrenu pažnju na svoje probleme, potvrđuje u izjavi za RSE portparol Delegacije Dragan Mugoša i navodi prirodu problema:
"U većini slučajeva oni se žale na navodno kršenje prava, na funkcionisanje pravosuđa i javne uprave. Ponekada se žale teško materijalno stanje, ponekada žele samo da sa nama podijele svoje brige. Sve češće od naše kancelarije savjete u vezi postojećih međunarodnih i evropskih standarda, podršku za rješavanje njihovih slučajeva ili čak i materijalnu pomoć. Primijetili smo da je porastao broj njihovih zahtjeva".
Jasan signal za institucije
U Delegaciji smatraju da veći broj zahtjeva nužno ne znači nazadovanje u radu institucija, već pojavu pripisuju otvaranju pregovara o članstvu i većoj prisutnosti EU i njene Delegacije u Crnoj Gori.
Za Dritana Abazovića, člana skupštinskog odbora za evropske integracije, međutim, poražavajuće je i zabrinjavajuće to što građani sve češće svoje probleme pokušavaju da nametnu ili riješe kroz međunarodne institucije, posebno Delegaciju EU.
"To je vrlo jasan signal da naše domaće institucije ne funkcionišu onako kako bi trebalo, da nijesu na nivou ispunjavanja zadataka i servisa građana koji bi trebalo da budu i da ljudi nemaju povjerenja u njihov rad. Zato oni kroz neki drugi autoritet pokušavaju da prezentuju ono što njih realno boli i pokušaju da ostvare neki pritisak ili neku moralnu satisfakciju. Ovo samo govori da je Crna Gora u velikom problemu da njene institucije ne funkcionišu na način kako to žele građani", kaže Abazović.
I u Delegaciji EU diplomatskim rječnikom prozivaju domaće institucije.
"Ako mnogi ljudi kucaju na vrata Evropske unije u Podgorici da predstave svoje slučajeve to je možda zato što vjeruju i strahuju da su druga vrata za njih zatvorena. Naša uloga je da te ljude podstaknemo da svoja pitanja podnesu nadležnim crnogorskim institucijama i da propratimo i podržimo crnogorske institucije da se efikasno bave ovim pitanjima", rekao je portparol Dragan Mugoša.
U Delegaciji nam je rečeno da sa pažnjom osluškuju i uzimaju u obzir sve probleme građana koji im se obrate, jer im oni mogu pomoći da utvrde da li je na sceni širi, sistemski problem nepoštovanja slova zakona.
Iz godine u godinu sa relevantnih adresa stižu kritike o glomaznim, neprofesionalnim i politizovanim institucijama. Posao izgradnje države dobrog servisa građanima je dug, a sa dozom optimizma na tu nužnost i neminovnost gleda i član skupštinskog odbora za evropske integracije Dritan Abazović:
"Mislim da se svi zajednički moramo boriti da takvu praksu promijenimo i da naše institucije relaksiraju i međunarodne faktore koji su ovdje prisutni, ali i građane na način da će u buduće zaista biti na nivou i moći da odgovore zadatku zbog kojeg su na kraju i formirane".