Najnovije istraživanje javnog mnjenja na temu korupcije, a koje je naručila Uprava za antikorupcijsku inicijativu, pokazalo je da je i dalje visok procenat građana, preko polovine, koji državnim organima ne bi prijavili korupciju, a razlog koji građanin navode je nepovjerenje da će takvi slučajevi biti procesuirani. O povjerenje u institucije, dovoljno govori podatak, da građani radije korupciju prijavljuju nevladinoj organizaciji MANS, dok su upola manje prijava dobili nadležni državni organi.
Uporno iz godine u godinu, iz istraživanja u istraživanje, kada je riječ o saradnji građana u borbi protuv korupcije, podaci su zabrinjavajući i pored činjenice da zemlja ima solidan zakonodavni okvir za borbu protiv ovog problema, te da je u tu svrhu uložen značajan novac.
Poslednje istraživanje rađeno za potrebe Uprave za antikorupcijsku inicijativu pokazalo je da više od polovine građana, preko 54 procenta, ne bi prijavilo korupciju toj ustanovi, te da skoro isto toliko nije ni upoznato sa načinom na koji to mogu učiniti.
Istraživanje je ukazalo i da se uporno ponavljaju i godinama ne gube na značaju razlozi zbog kojih građani ne žele da sarađuju u razotkrivanju korupcije. Dominatno riječ je nepovjerenju u institucije, a ne zaostaje mnogo ni strah.
Tragom istraživanja pitali smo stanovnike Podgorice za razloge zbog kojih građani nerado prijavljuju korupciju:
Iako su uzroci korupcije kompleksni i naširoko se mogu objašnjavati socio-ekonomskim razlozima, ali i društvenim obrascima i mentalitetom, ipak se na kraju odgovornost svodi na kreirani ambijent i njegove tvorce.
A kakav je on u Crnoj Gori, dovoljno sam za sebe govori podatak da je samo u prošloj godini jednoj on najaktivnijih nevladinih organizacija na polju borbe protiv korupcije, MANS-u, prijavljeno duplo više slučajeva korupcije nego što su to građani činili pred tužilaštvom, policijom, Upravom za antikorupcijsku inicijativu.
„MANS je dobio gotovo 500 prijava građana dok je u istom tom periodu kod državnih institucija podneseno oko 210 prijava, uključujući tu tužilaštvo i policiju koja je konkretno imala 16 prijava, tužilaštvo 120, a i većina tih prijava su MANS-ove prijave. Dodajmo da je Agencija za antikorupcijsku inicijativu imala oko 65 prijava“, kaže Zorica Ćeranić iz MANS-a.
U državi bez konkretnih rezultata u borbi protiv korupcije, razumljiva je nezainteresovanost građana da sarađuju u borbi protiv tog problema, objašnjava Ćeranić rezlutate ankete rađene za potrebe Uprave:
„Upravo zato što su se državne institucije u prethodnom periodu bavile promocijom telefona i bavile se nekim tehničkim stvarima a ne konkretnim rezultatima u borbi protiv korupcije. Ne postoje riješeni konkretni slučajevi koje su grđani prijavili i građani ne vjeruju da institucije u tim slučajevima mogu adekvatno postupati . Tako da su građani i preplašeni i nezainteresovani da prijave korupciju jer negdje znaju da institucije neće uraditi mnogo da riješe te slučajeve. Takođe, smatraju i plaše se da država neće moći da ih zaštiti od onih čiju korupciju prijavljuju.“
Uporno iz godine u godinu, iz istraživanja u istraživanje, kada je riječ o saradnji građana u borbi protuv korupcije, podaci su zabrinjavajući i pored činjenice da zemlja ima solidan zakonodavni okvir za borbu protiv ovog problema, te da je u tu svrhu uložen značajan novac.
Poslednje istraživanje rađeno za potrebe Uprave za antikorupcijsku inicijativu pokazalo je da više od polovine građana, preko 54 procenta, ne bi prijavilo korupciju toj ustanovi, te da skoro isto toliko nije ni upoznato sa načinom na koji to mogu učiniti.
Istraživanje je ukazalo i da se uporno ponavljaju i godinama ne gube na značaju razlozi zbog kojih građani ne žele da sarađuju u razotkrivanju korupcije. Dominatno riječ je nepovjerenju u institucije, a ne zaostaje mnogo ni strah.
Tragom istraživanja pitali smo stanovnike Podgorice za razloge zbog kojih građani nerado prijavljuju korupciju:
Iako su uzroci korupcije kompleksni i naširoko se mogu objašnjavati socio-ekonomskim razlozima, ali i društvenim obrascima i mentalitetom, ipak se na kraju odgovornost svodi na kreirani ambijent i njegove tvorce.
A kakav je on u Crnoj Gori, dovoljno sam za sebe govori podatak da je samo u prošloj godini jednoj on najaktivnijih nevladinih organizacija na polju borbe protiv korupcije, MANS-u, prijavljeno duplo više slučajeva korupcije nego što su to građani činili pred tužilaštvom, policijom, Upravom za antikorupcijsku inicijativu.
„MANS je dobio gotovo 500 prijava građana dok je u istom tom periodu kod državnih institucija podneseno oko 210 prijava, uključujući tu tužilaštvo i policiju koja je konkretno imala 16 prijava, tužilaštvo 120, a i većina tih prijava su MANS-ove prijave. Dodajmo da je Agencija za antikorupcijsku inicijativu imala oko 65 prijava“, kaže Zorica Ćeranić iz MANS-a.
U državi bez konkretnih rezultata u borbi protiv korupcije, razumljiva je nezainteresovanost građana da sarađuju u borbi protiv tog problema, objašnjava Ćeranić rezlutate ankete rađene za potrebe Uprave:
„Upravo zato što su se državne institucije u prethodnom periodu bavile promocijom telefona i bavile se nekim tehničkim stvarima a ne konkretnim rezultatima u borbi protiv korupcije. Ne postoje riješeni konkretni slučajevi koje su grđani prijavili i građani ne vjeruju da institucije u tim slučajevima mogu adekvatno postupati . Tako da su građani i preplašeni i nezainteresovani da prijave korupciju jer negdje znaju da institucije neće uraditi mnogo da riješe te slučajeve. Takođe, smatraju i plaše se da država neće moći da ih zaštiti od onih čiju korupciju prijavljuju.“