Dostupni linkovi

Hrvatski zakon za suzbijanje govora mržnje u internet komentarima


Saborski zastupnici primili su prijedlog Hrvatske vlade Zakona o elektroničkim medijima, koji bi po zamisli trebalo da pomogne spriječavanju širenja govora mržnje kroz komentare na domaćim portalima. Fotografija sa jedne od sjednica iz jula 2020.
Saborski zastupnici primili su prijedlog Hrvatske vlade Zakona o elektroničkim medijima, koji bi po zamisli trebalo da pomogne spriječavanju širenja govora mržnje kroz komentare na domaćim portalima. Fotografija sa jedne od sjednica iz jula 2020.

Hrvatska Vlada je u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog Zakona o elektroničkim medijima koji među ostalim uvodi mehanizam sprječavanja govora mržnje u komentarima čitatelja ispod tekstova na portalima, tako da se prije komentiranja oni moraju registrirati.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek predstavljajući zakon navela je kako je “postignut vrlo dobar dogovor” između Udruge novinskih izdavača pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) i Hrvatskog novinarskog društva.

"Postignut vrlo dobar dogovor": Nada Obuljen Koržinek, hrvatska ministrica kulture, na slici u Gospiću 4. svibnja 2021.
"Postignut vrlo dobar dogovor": Nada Obuljen Koržinek, hrvatska ministrica kulture, na slici u Gospiću 4. svibnja 2021.

“Preformulirana je obveza vlasnika medija na način da je obveza pružatelja elektroničke informacije, dakle portala da odgovora za cjelokupni objavljeni sadržaj, uključujući sadržaj koji je generirao korisnik, ako propusti registrirati korisnika i ako nije na jasan i lako uočljiv način upozorio korisnika na pravila komentiranja i na kršenje odredbi zakona”, izvijestila je ministrica na sjednici Vlade 29. srpnja.

Mora li se sadržaj moderirati?

Koordinatorica Kuće ljudskih prava Zagreb Tina Đaković u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) kaže kako su u ovom prijedlogu zakona obaveze i odgovornost vlasnika portala oko govora mržnje u komentarima čitatelja - preusko postavljene:

“Po meni ovo rješenje nije dobro, zato što ne definira da su pružatelji elektroničkih informacija suodgovorni za sadržaj kojeg generiraju korisnici, ako taj sadržaj propuste bez odgađanja ukloniti i ograničiti širenje govora mržnje čim postanu svjesni nezakonitog sadržaja na njihovom portal. To mi se čini da nedostaje u ovom prijedlogu zakona – suodgovornost nakladnika da moderira sadržaj”, upozorava Tina Đaković.

Ona dodaje da se nigdje u zakonu ne spominje sankcije ako vlasnik portala propusti izvršiti svoju zakonsku obavezu, i podsjeća da sankcija čeka i autora komentara s govorom mržnje.

“Znači, ne samo da nakladnik treba biti odgovoran, nego i osoba koja je to napisala – osim što bi sadržaj morao biti uklonjen - treba odgovarati jer je to govor mržnje u javnom prostoru. Zato naglašavamo tu suodgovornost – nakladnik je odgovoran zato što daje platformu na kojoj se to događa, i trebao bi odgovarati po ovom zakonu, dok je autor komentara s govorom mržnje odgovoran po Kaznenom zakonu ili Zakonu o suzbijanju diskriminacije. Takav način sankcioniranja bio bi prava stvar”, tvrdi koordinatorica Kuće ljudskih prava.

Komentar iz LGBT zajednice

Pripadnici LGBTQ zajednice stalne su mete govora mržnje na društvenim mrežama i u komentarima čitatelja u medijima, što se dodatno intenzivira uoči i nakon njihovih javnih manifestacija poput povorki ponosa.

Aktivist Franko Dota iz “Zagreb Pridea” za RSE pozdravlja ovakvo rješenje, upozoravajući na njegova ograničenja.

“Moguće je da će se jedan manji segment govora mržnje u komentarima novinskih portala u zemlji smanjiti. Međutim, glavni problem nije to, koliko govor mržnje na društvenim mrežama, koji je izvan domašaja ove regulative i koji se zapravo ne može riješiti na nacionalnoj razini”, kaže Dota.

Amina Kolašinac: Govor mržnje je potpuno neregulisan
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:10:40 0:00

Po njegovoj ocjeni, obaveza registriranja korisnika prije nego ostavi komentar najvažniji je korak kojeg donosi ovaj prijedlog zakona.

“Jer, kada smo u rijetkim situacijama uspjeli identificirati da se iza određenog profila krije ili stoji stvarna osoba sa svojim stvarnim fizičkim identitetom, sudovi su donijeli osuđujuće presude. Tako da je u tom smislu glavni problem identifikacija počinitelja, a na organizacijama, građanima i medijima je da prijavljuju slučajeve govora mržnje”, podsjeća Dota.

Umalo da bude kasno

Prijedlog Zakona o elektroničkim medijima gotovo da je zakasnio, jer da nije upućen u saborsku proceduru sa ove sjednice Vlade, posljednje pred ljetnu pauzu, prekoračilo bi se maksimalni zakonski rok između prvog i drugog čitanja prijedloga zakona od najviše šest mjeseci, i sve bi se moralo početi iznova.

Opasnost od govora mržnje jedna je od tema oko kojih postoji suglasnost između hrvatskih vlasti, nevladinog sektora, vlasnika medija i novinarske struke.

Na govor mržnje u komentarima ispod tekstova upozorili su ranije i Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske, tako da su 23. listopada 2020. godine pozvali medije u Hrvatskoj da na dva sata ne objavljuju komentare ispod svojih tekstova. Njihovom pozivu odazvali su se svi najvažniji mediji u Hrvatskoj.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG