U Crnoj Gori mizogini i govor mržnje su u porastu, a etničke podjele i vjerska netolerancija su produbljene, konstatovala je 29. marta u izvještaju međunarodna organizacija Amnesty International.
Uprkos činjenici da Zakon o medijima, usvojen prije godinu i po, predviđa novčane sankcije za objavljivanje na internetu sadržaja kojima se širi mržnja i podstiče na nasilje, uključujući i nacionalni šovinizam, govor mržnje, mizoginiju, te pojave su u porastu.
Nije poznato da je neki portal ili profil na društvenim mrežama kažnjen po tom osnovu.
Ovakva retorika i pozivi na nasilje najčešće se šire preko zvaničnih stranica medija na društvenim mrežama, pokazuju analize Instituta za medije Crne Gore.
Vesna Rajković Nenadić iz Instituta, koja je i članica Radne grupe za izmjenu medijskog zakona, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da se komentari na nalozima očigledno ne moderiraju:
"Čak i na Fejsbuk (Facebook) nalogu Javnog servisa zabilježen je užasno sporan govor – psovke, uvrede, pozivi na nasilje. Žene su posebno targetirane. Meta mizoginih i seksističkih napada su uglavnom poslanice, žene uključene u društvene procese, one koje se ne plaše da javno iznesu kritičko mišljenje".
Prošlogodišnje Istraživanje UNDP-ja pokazalo da je u Crnoj Gori devet od deset političarki bilo diskriminisano samo zato što su žene, dok je sedam od deset iskusilo neki vid nasilja.
Poslednji primjer mizoginije
Žrtva brutalnih uvreda, zbog objave na Tviteru 25. marta, bila je poslanica opozicione Demokratske partije socijalista Dragica Sekulić koja je kritikovala mjere ministra ekonomskog razvoja Jakova Milatovića, kojima je predložio da svako novorođenče, u opštini sa negativnim prirodnim priraštajem dobije hiljadu, a pozitivnim 500 eura. Milatović je tim povodom održao sastanak sa mitropolitom Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Joanikijem.
Sekulić je na Tviteru navela da "ukoliko izabereš da rodiš u određenoj opštini dobićeš 500 ili 1.000 eura, uz blagoslov popa. Malo li je na ovu skupoću", osvrnuvši se i na taj sastanak.
To je bio povod da na Fejsbuk stranici portala Volim Podgoricu, koja je objavila njen tvit, bude napadnuta najvulgarnijim uvredama po osnovu rodne pripadnosti. Skoro 400 komentara, u kojima dominira govor mržnje, i dalje su na stranici.
Napad na Sekulić su osudile gotovo sve opozicione partije, kao i nevladine organizacije i poslanice iz crnogorskog parlamenta, uz apele nadležnima da hitno reaguju.
"Političarkama se mora obezbijediti pravo da izraze mišljenje bez targetiranja, čija je jedina svrha uvreda i to samo zato što su žene ili zato što nemaju djecu", navodi se u reagovanju HRA.
Osnovno tužilaštvo u Podgorici je, kvalifikujući ovo kao prekršaj iz Zakona o javnom redu i miru, dalo nalog policiji da identifikuje osobe koje su vrijeđale Sekulić na Fejsbuku i preduzme njihovo prekršajno gonjenje, rekao je 30. marta za RSE portparol Tužilaštva, Vukas Radonjić.
Ombudsman je pokrenuo postupak ispitivanja povrede ljudskih prava povodom slučaja poslanice Dragice Sekulić, kazali su iz te institucije za RSE.
Manjine u Crnoj Gori meta uvreda
Mogućnost da će novu vladu Crne Gore činiti uglavnom pripadnici manjinskih naroda, te da je mandatar albanske nacionalnosti a potencijalni predsjednik Skupštine islamske vjeroispovjesti, čitaoci portala Borba komentarisali su brojnim uvredama.
Naime, ispod članka "Borba saznaje: SNP ne ulazi u manjinsku Vladu, predsjednik Skupštine Damir Šehović!” 29. marta objavljeni su pogrdni komentari, na koje je reagovala Demokratska partija socijalista zatraživši odgovornost uredništva portala, kao i da ukloni komentare uz izvinjenje javnosti.
Do objavljivanja ovog teksta komentari na portalu Borba, koji je blizak proruskom i prosrpskom Demokratsom frontu, nisu uklonjeni.
Zakonske mogućnosti za sankcionisanje
I Rajković iz Instituta za medije i Neđeljko Rudović iz Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija kaže da se mehanizmi za kažnjavanje govora mržnje nalaze u krivičnom zakoniku, Zakonu o javnom redu i miru i Zakonu o medijima.
Zakon o medijima predviđa mogućnost da sud privremeno blokira sporni medijski sadržaj i to u hitnom postupku ako se utvrdi da podsticanje na nasilje ili mržnju na osnovu porijekla, religije, nacionalne pripadnosti... ili nekog drugog ličnog svojstva.
Rudović smatra da postojeći Zakon o medijima treba nadograditi u dijelu koji propisuje da tužilaštvo treba da pokrene hitan sudski postupak u slučaju govora mržnje s obzirom da je tužilaštvo rijetko pokretalo sudski proces:
"Izmjenama Zakona bi, osim nadležnog tužioca, hitan sudski postupak mogla da pokrene i zainteresovana strana ili lice koje je predmet govora mržnje".
On kaže da žmurenje i tolerancija na govor mržnje pojačavaju tu pojavu.
Koji propisi regulišu ovu oblast
Zakon o medijima Crne Gore obavezuje portale da uklone komentare kojima se krše prava bez odlaganja, najkasnije u roku od 60 minuta od saznanja ili prijave. U protivnom, kazna za medije je od 1.000 do 8000 eura.
Autori komentara podliježu i krivičnom gonjenju.
Kodeks novinara obavezuje medije da definišu interna pravila vezano za komentare trećih osoba, kao i da administrator moderira komentare po tim pravilima.
Zakon o javnom redu i miru i Zakon o zabrani diskriminacije zabranjuje vrijeđanje po osnovu bilo kog ličnog svojstva na javnom mjestu, a to uključuje elektronske komunikacijske mreže.
I u Istanbulskoj konvenciji koju je Crna Gora ratifikovala 2013. godine predviđa se obaveza države da preduzima potrebne mjere kako bi osigurali da bilo koji oblik verbalnog, neverbalnog ili fizičkog ponašanja bude krivično ili zakonski sankcionisan.
Kako je u praksi i dalje prisutno drastično kršenje prava, posebno žena, Akcija za ljudska prava je predložila uvođenje posebnog krivičnog djela seksualno uznemiravanje kao i usvajanje Strategije za borbu protiv govora mržnje tj. suzbijanje izazivanja ili podsticanje mržnje.
Mizogine uvrede, napadi i prijetnje na nacionalnoj i vjerskoj osnovi kao i ekstremističke poruke učestali su nakon parlamentarnih izbora avgusta 2020. godine, kada je u Crnoj Gori promijenjena tridesetogodišnja vlast Demokratske partije socijalista.
Mizoginim napadima bile su izložene političarke i vlasti i opozicije, uključujućki ministarke Vesnu Bratić i Jelenu Borovinić Bojović, poslanice Draginja Vuksanović Stanković i Aleksandra Vuković.
Poslanici crnogorske Skupštine odbili su krajem prošle godine da se Predlog zakona o zabrani fašističkih, neofašističkih i vojnih nacionalističkih organizacija uvrsti u dnevni red zasjedanja, iako je u Crnoj Gori samo u protekloj godini bilo desetine događaja sa primjesama ekstremizma i nacionalizma.