Punu godinu traje suđenje optuženima za pokušaj terorizma, stvaranje kriminalne organizacije, odnosno za pokušaj "državnog udara" na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, održanih 16. oktobra 2016. godine.
Suđenje, ruskim, srpskim i crnogorskim državljanima, od kojih je dio nedostupan, direktno se prenosi preko ključnih televizijskih kanala i putem interneta, zbog čega zainteresovana javnost ima priliku da prati izvođenje dokaza i kompletan ambijent u sudnici podgoričkog Višeg suda.
Jednogodišnje suđenje optuženima za pokušaj nasilnog rušenja crnogorske vlasti, za namjeru zarobljavanja ili likvidaciju tadašnjeg premijera Mila Đukanovića, prema optužnici, uz korišćenje oružja, lažnih policijskih uniformi, vojno-policijskih sredstava, uz učešće obučenih paravojnih formacija i organizovanih kriminalnih grupa iz regiona – i dalje predstavlja ključni pravosudni događaj u Crnoj Gori.
Već godinu se u sudnici Višeg suda u Podgorici vodi pravna bitka za dokazivanje, sa jedne strane optužnice koja tereti optužene za pokušaj terorizma i stvaranje kriminalne organizacije, a sa druge strane odbrane koja pokušava da dokaže da takve namjere nije bilo, već da je optužnica produkt političkog obračuna crnogorske vlasti sa dijelom opozicionih partija predvođenih Demokratskim frontom (DF).
Govoreći o prvoj godini suđenja, crnogorski pravni autoritet profesor doktor Blagota Mitrić kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je od početka pratio svaku sesiju suđenja, te ocjenjuje da je na osnovu dosadašnjeg toka teško reći postoji li krivica optuženih.
"Da li su oni krivi ili nevini teško je reći na osnovu dosadašnjeg suđenja. Koristiću jedan narodni izraz, ima dosta mutnih stvari i u optuženju, u odbrani i u dokazima. I to mnogo. Tako da će Sud, odnosno tročlano vijeće biti na grdnim mukama da to raščisti, osim ako u predstojećem nastavku postupka ne bude izneseno nešto jače i drugačije", smatra profesor Mitrić.
U prethodnih godinu dana crnogorska javnost je imala priliku da vidi i čuje da Specijalno tužilaštvo pokušava da dokaže pokušaj izvršenja terorističkih akata u Crnoj Gori u sprezi ruskih bezbjednosnih agenata i navodnih finansijera Eduarda Šišmakova i Vladimira Popova i lidera opozicionog DF-a, a uz pomoć jednog broja državljana Srbije koji su takođe optuženi.
Javnost je takođe upoznata i da su svi optuženi negirali krivicu koja im se stavlja na teret i negirali da su imali bilo kakve međusobne kontakte, ali i da je svjedok saradnik Aleksandar Saša Sinđelić negirao da poznaje bilo koga iz DF-a, ali je tu političku grupaciju u svom iskazu optužio da su navodno razbili kompletnu akciju.
Sinđelić je tvrdio da je finansijer pokušaja nasilnog rušenja vlasti Eduard Šišmakov, što je Rus negirao u iskazu datom ruskim istražiteljima.
Čulo se da je svjedok Mirko Velimirović tvrdio da je nabavio oružje za akcije u Crnoj Gori, a zatim ga navodno uništio i bacio u jezero Gazivode na Kosovu.
Optuženi penzionisani general policije Srbije Bratislav Dikić je najprije negirao svoje učešće u planiranju sukoba sa policijom pred Skupštinom Crne Gore na dan izbora, ali je naknadno promijenio iskaz navodeći da je "čuo da je planiran upad u Skupštinu".
Optuženi lideri DF-a Andrija Mandić i Milan Knežević su tvrdili da nikakvog planiranja "državnog udara" nije bilo. Ostali su pri ocjeni da je optužnica produkt političkog obračuna crnogorske vlasti sa opozicijom.
Tokom suđenja je saslušan bivši agent američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Brajan Skot (Brian Scott), koji je svjedočio da je odbio ponuđeni posao u Crnoj Gori "jer je saznao da je grupacija za koju je trebalo da radi povezana sa ruskom obavještajnom službom".
Rusija koja je najprije negirala postojanje Šišmakova i Popova, naknadno ih je saslušala i poslala njihove izjave optuženih crnogorskom pravosuđu.
Komentarišući iskaze i predstavljene dokaze i odbranu u jednogodišnjem procesu, profesor Mitrić dovodi u pitanje jedan dio optužnice.
Mitrićev utisak je da je optužnica pogrešno pravno kvalifikovana kao pokušaj terorizma. On smatra da je to bio ozbiljan pokušaj nasilne smjene vlasti putem demonstracija, a što ima protivustavne elemente:
"Nije 'državni udar', nije pokušaj terorizma, nego je to pokušaj svrgavanja vlasti putem demonstracija. To ima elemente protivustavnog ponašanja jer se zna kako se vlast smjenjuje u parlamentarnim demokratijama, jedino putem izbora. Mislim da je tu greška", tvrdi Mitrić.
Ako će sud brižljivo da ocjeni optužnicu i izvedene dokaze i dâ im određenu pravnu snagu ili im ospori pravnu snagu, dodaje profesor Blagota Mitrić, lako će se doći do istog zaključka.
"Državni udar je ozbiljna operacija, a ovo je za mene pokušaj svrgavanja vlasti demonstracijama. Mi smo imali istovjetan politički pokret 1989. godine, kada je isto putem demonstracija došlo do smjene vlasti. Pošto danas opozicija ne može nikako da dobije na izborima, optužujući da se izbori kradu i slično, onda su pokušali demonstracijama. To je moj utisak slušajući to suđenje i iznošenje odbrana i tako dalje", riječi su Mitrića.
Treba reći da se suđenje nastavlja izvođenjem novih dokaza, zahtjeva tužilaštva prema Sjedinjenim Državama o izručenju bivšeg agenta CIA-e, analizom kontakata između optuženih.
U pritvoru je u ovom trenutku ostao samo optuženi Bratislav Dikić, dok se ostali optuženi brane sa slobode, a dio njih je utočište našao u objektima Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.
Facebook Forum