Glas žena u crnogorskom parlamentu

Prvi put u svojoj istoriji Skupština Crne Gore je ovog 8. marta postala Ženski parlament.

U cilju promocije ženskih prava, članice političkih, društvenih asocijacija i nevladnih organizacija su u Skupštini Crne Gore iznosile ocjene o stanju ženskih prava u crnoj Gori, a na njihova pitanja odgovarali predstavnici Vlade.

Između ostalog se moglo čuti da i pored donijetih zakonskih rješenja koja izjednačavaju prava svih građana, u praksi postoji diskriminacija i nejednak status žena u odnosu na muškarce.

Pozdravljajući članice Ženskog parlamenta sastavljenog od pripadnica političkih, nevladinih i društvenih asocijacija, koje su zauzele mjesta 81 poslanika, predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić je ocjenio da se radi o najljepšem danu u parlamentu i predstavlja dan snage istrajnosti, nepobjedivosti i hrabrosti

"U predvečerje 100. godišnjice od kada su žene dobile pravo glasa u Evropi, mi krećemo u jednu novu stogodišnjicu crnogorskog parlamenta, zasjedanja crnogorskog – ženskog parlamenta u tom dugom evropskom putu koji je pred nama", kazao je Krivokapić.

8. mart je praznik koji nas podsjeća da se današnja generacija žena mora angažovati da prava žena budu dostupnija budućim nasljednicama. Svakog dana muškarci i žene moraju biti ravnopravni zbog čega se mora promjeniti kulturni kontekst kako bi se bez opterećenja stereotipima ostvarila prava žena, saopštila je predsjedavajuća Nada Drobnjak.

"Ima li šta prirodnije od jednakosti ljudskih bića u dostupnosti pravima u jednakosti u šansama u pravu da se bez obzira na svoj pol smatra i tretira sasvim jednako. I kako i zašto nama kao ljudima pol kao biološka razlika uspijeva da napravi razlike u društvenim modelima namijenjenim ženama i muškarcima, društvenim modelima nejednakosti i neravnopravnosti kojima se čini šteta i muškarcima i ženama. Zašto se žene moraju boriti za neka prava koja im društveno nijesu data samo, zato što su žene", rekao je Drobnjak.

Vrat društva

Draginja Vuksanović iz Foruma Žena Socijaldemokratske partije je saopštila da je sprovedeno istraživanje pokazalo zabrinjavajući podatak da žene u Crnoj Gori nisu upoznate sa procesom evropskih integracija, idejama evropskih vrijednosti i institucija Evropske unije

"Smatramo da je neophodno provesti u svim crnogorskim opštinama osnovnu i naprednu edukaciju žena o evropskim integracijama sa naglaskom na koristi pristupanja globalnom sistemu kao i sa aspekta rodne ravnopravnosti, kao jedne od temeljnih vrijednosti koje EU promoviše", kazala je Vuksanović.

Kada je riječ o učešću žena u naučnim projektima i najvišem obrazovanju, konstatovano je da su u ovoj oblasti žene nedovoljno zastupljene. Konkretne podatke istraživanja je saopštuila ministarka nauke Sanja Vlahović.

"Nije baš za nas pohvalan podatak da su samo 37 posto žene, što pokazuje da smo kao žene smanjile naš uticaj u naučnom smislu ali radićemo na toj afirmaciji. U korist muškaraca je podatak da ih je više koji doktoriraju, pa su oni i više finansirani od ministarstva za svoje doktorske studije, ali zato su dame prednjačile u magistarskim tezama", istakla je Vlahović.

Žene koje žive na selu nisu zastupljene u poljoprivrednim asocijacijama. Ministar poljoprivrede Tarzan Milošević je najavio pomoć ženama koje žive u ruralnim područjima.

"Žene sa sela najčešće nijesu članice zadruga i na žalost nedovoljno iskazane u preduzetničkim inicijativama što se najčešće objašnjava negativnim iskustvima iz prethodnog vremena kao i patrijarhalnim načinom života. Spremni smo da kroz agrarnu politiku definišemo da sve žene, registrovane kao poljoprivredni proizvođači, a spadaju u kategoriju radno aktivnog stanovništva, koje su samohrane majke i udovice sa ruralnog područja a nemaju riješeno penzijsko i zdravstveno osiguranje da Ministarstvo poljoprivrede u saradnji sa lokalnim samoupravama uplate iznos novca neophodan za definisanje njihovog statusa", naveo je Milošević.

Zasjedanje Ženskog parlamenta pratilo je i nekoliko poslanika, među kojima i Branko Radulović iz Pokreta za promjene koji je emotivno govorio o značaju žene u crnogorskom društvu.

"Žena je kičma i svetinja, žena je kako Makedonci kažu vrat svake normalne porodice, normalne institucije i društva. Onamo gdje postoje diksriminacija i nasilje nad ženama to je onda problem patologije", ocijenio je Radulović.