Izrael je nastavio sa smrtonosnim bombardovanjem ratom razorene Gaze dok je Washington stavio veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda(UN) koja je pozivala na prekid vatre na palestinskoj teritoriji.
Globalne sile koje pokušavaju pronaći izlaz iz spiralne krize do sada nisu uspjele, a posrednički napori nisu uspjeli osigurati primirje za zaustavljanje borbi.
Dodatno na nevolje Gaze, UN-ova agencija za hranu je 20. februara rekla da mora zaustaviti očajnički potrebne isporuke na sjeveru teritorije nakon što se tamo suočila s "potpunim haosom i nasiljem", piše AFP.
"Šokirani smo zbog ove odluke Svjetskog programa za hranu da obustavi isporuku pomoći u hrani u sjevernoj Gazi, što znači smrtnu kaznu i smrt za tri četvrtine miliona ljudi", rekao je ured za medije Hamasove vlade u utorak navečer.
Pozivajući agenciju da "odmah poništi svoju katastrofalnu odluku", dodali su da "smatramo odgovornost Ujedinjenih naroda i međunarodne zajednice".
UN su u više navrata upozoravale na strašnu humanitarnu situaciju u Gazi, upozoravajući da bi nestašica hrane mogla dovesti do "eksplozije" smrti djece koja se može spriječiti.
Više od četiri mjeseca nemilosrdnih borbi sravnili su veliki dio obalne teritorije, gurnuvši 2,2 miliona ljudi na rub gladi i raselivši tri četvrtine stanovništva, prema procjenama UN-a.
"Ne možemo više. Nemamo brašna, ne znamo ni gdje da idemo po ovom hladnom vremenu", rekao je Ahmad, stanovnik grada Gaze, gdje su ulice posute ruševinama uništenih zgrada i smeća.
"Tražimo prekid vatre. Želimo da živimo", rekao je on.
Ali u New Yorku, Washington je stavio veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a koju je izradio Alžir, a kojom se zahtijeva hitan humanitarni prekid vatre i "bezuslovno" oslobađanje svih talaca kidnapovanih u napadima 7. oktobra.
Linda Thomas-Greenfield, ambasadorica Washingtona pri UN-u, nazvala je glasanje "željnim i neodgovornim" jer bi pregovore o oslobađanju talaca u Gazi moglo "ugroziti".
Veto je izazvao kritike zemalja uključujući Kinu, Rusiju, Saudijsku Arabiju, pa čak i bliske američke saveznike, Francusku i Sloveniju.
Hamas je rekao da američki veto predstavlja "zeleno svjetlo za okupaciju da počini još masakra".
Dok su svjetske sile glasale, izraelski udari pogodili su Gazu u srijedu ujutru dok su trajale borbe na terenu, ostavivši 103 osobe mrtve, prema Hamasovom ministarstvu zdravlja na toj teritoriji.
Svjedoci su izvijestili o jakim požarima u područjima oko Gaze, uključujući jug glavnog grada na teritoriji Khan Yunis i Rafah u blizini egipatske granice, gdje je oko 1,4 miliona raseljenih Palestinaca potražilo sklonište.
Rafah, posljednji grad u Gazi koji se suočio sa kopnenom invazijom izraelskih kopnenih trupa, također je glavna ulazna tačka za očajnički potrebne zalihe pomoći preko Egipta.
Katar, koji je igrao ključnu ulogu u posredničkim naporima između Hamasa i Izraela, rekao je u utorak da su lijekovi poslani u Gazu prema sporazumu o kojem je pregovarala Francuska stigli do talaca koje drže militanti, u zamjenu za pošiljku humanitarne pomoći.
Ali sveukupno, pregovarački napori nisu uspjeli osigurati dugotrajno primirje i uprkos međunarodnom pritisku, Izrael je insistirao da je kopnena operacija neophodna za uništenje Hamasa.
Rat je počeo kada je Hamas 7. oktobra započeo svoj napad bez presedana koji je rezultirao smrću oko 1.160 ljudi u Izraelu, većinom civila. Militanti Hamasa su također uzeli oko 250 talaca, uključujući 30 za koje se pretpostavlja da su mrtvi, prema Izraelu.
U kampanji odmazde Izraela ubijeno je najmanje 29.195 ljudi, uglavnom žena i djece, prema posljednjem izračunu teritorijalnog ministarstva zdravlja.
Lideri globalnih humanitarnih grupa rekli su da bi kopnena ofanziva mogla pretvoriti Rafah u "groblje", upozoravajući na "zaista nezamislive" posljedice napada punog razmjera.
Izrael je rekao da će, osim ako svi taoci ne budu oslobođeni do početka ramazana 10. ili 11. marta, nastaviti sa ofanzivom tokom muslimanskog svetog mjeseca, uključujući i Rafah.
