Kada je uhapšen Ilija Jurišić na beogradskom aerodromu zvanične institucije BiH su s oprezom povlačile poteze, jer Jurišić pripada SDP-u, opozicionoj partiji, a i Tuzlak je, te kao takav nije pravi Hrvat za Hrvate u HDZ-u. Tada je SDP vodio pravnu bitku, organizovao proteste i potpisivanje peticije za njegovo oslobađanje.
U slučaju Ganića SDA preuzima ulogu organizatora protesta i potpisivanja peticija, a koalicioni partner Stranka za BiH kroz Predsjedništvo i Ministarstvo vanjskih poslova povlači diplomatske poteze da Ganića oslobodi. Šemsudin Mehmedović iz SDA to komentariše ovako:
„Ima sigurno mnoštvo slučajeva gdje su ljudi ni krivi ni dužni uhapšeni, procesuirani, osuđeni, oslobođeni itd., a da BiH, odnosno njene institucije nemaju pojma o tome. Ali očigledno je da samo određene političke opcije stoje iza određenih ljudi - i to nije dobro. Ja mislim da sve institucije BiH treba potpuno identično da posmatraju svakog građanina BiH.“
Dabogdo da završimo na Ganiću
Zlatko Lagumdžija, predsjednik SDP-a, kaže kako su navedeni primjeri očit dokaz nepostojanja pravne države:
Zlatko Lagumdžija„Ovo što se desilo Iliji Jurišiću, ovo što se desilo Ejupu Ganiću, ono što će se sutra desiti nekom čovjeku koji nas sad sluša, a da nema pojma da ima razloga za strah, je rezultat ustvari nepostojanja države BiH, nebrige ljudi koji su za nju odgovorni da odgovaraju za nju. I jedini lijek protiv ovakvih stvari je pravljenje države BiH, da je vode ljudi koji je doživljavaju kao svoju i koji u krajnjem slučaju su u stanju da kontrolišu one koji je ne doživljavaju kao svoju. Bojim se u narednih pola godine, do kraja ove godine dabogdo da završimo na Ganiću.“
S druge strane političari iz RS žestoko se ovih dana protive uplitanju zvaničnih državnih institucija u ''izbavljenje Ganića'' smatrajući da hapšenja svih osumnjičenika za ratne zločine treba prepustiti pravosuđu.
Premijer RS Milorad Dodik optužio je predsjedavajućeg Predsjedništva BiH zbog odlaska u London da posjeti Ganića ocijenivši da time vrši pritisak na pravosuđe Velike Britanije:
„Pošto se zna da koristi funkciju predsjedavajućeg Predsjedništva kako bi se uplitao u punovažni sudski postupak. To onda govori o političkoj poruci koja sigurno nije dobro došla ovdje. I da na taj način se vrši pritisak na pravosuđe prije svega Velike Britanije kako bi odustala od onoga što je sasvim legitimno i legalno, a to je sudski progon svih onih koji su osumnjičeni za učešće u ratnim zločinima.“
Tri istine
No, treba podsjetiti da je Dodik, prilikom puštanja na slobodu Biljane Plavšić osuđene za ratne zločine organizovao doček i zvaničnu posjetu Plavšićke Banjoj Luci.
Slavko Matić, Foto: Midhat PoturovićSlavko Matić iz HDZ-a smatra da je to posljedica nerazriješenih računa iz bliske ratne prošlosti, zbog kojih u BiH postoje tri istine:
„Mi imamo veliku razliku u pogledima na našu bližu prošlost, na nesretna ratna zbivanja od 1991. do 1995. godine u prošlom stoljeću. Bar tri istine postoje zvanično u BiH koju zastupaju politički predstavnici raznih naroda i izvorište tih različitih pristupa i u ovoj problematici je u tome što mi nismo raščistili sa tom svojom prošlošću i što o njoj imamo vrlo kontradiktorne istine i pogleda što se to događalo.“
Lazar Prodanović iz SNSD-a smatra odgovornim pravosuđe u BiH jer da je procesuiralo sve zločine, kaže Prodanović, hapšenja se na ovakav način ne bi ni dešavala:
„Treba izgraditi institucije. Te institucije ne mogu biti pojedinačno političke, niti pojedinačno predstavnika jednog, drugog ili trećeg konstitutivnog naroda. I treba potpuno ostvariti sve preduslove za nezavisno pravosuđe, dakle i tužilaštvo i sud. To je ključno pitanje. I vi ćete se naprosto iznenaditi ako imate stav nekoga ko kaže da mi ovdje branimo dignitet institucije - ovdje se brane pojedinačni digniteti.“
Činjenica je da političari sve tri nacionalne opcije brane pripadnike iste opcije, dok druge kritikuju ili se povlače. Građani BiH koji ne pripadaju nijednoj nacionalnoj skupini prepušteni su sami sebi.
Sve bi to bilo lako riješiti da je BiH pravna država, te da oni koji kroje zakone i ustav ove zemlje malo više vjeruju u nju. Na pitanje kome bi se obratili da ih zadesi sudbina Ilije Jurišića ili Ejupa Ganića na nekom od svjetskih aerodroma, poslanici u državnom Parlamentu odgovaraju:
„Naravno da mi se desi kao što se gospodinu Ganiću desilo, ne bih imao povjerenja ni u kog.“
„Nisam uopće siguran da postoji institucija u BiH koja bi mi pomogla. Ja sam jedan od sudionika, i to aktivnih sudionika u proteklom ratu i ne bi me iznenadilo da i sam to doživim.“
„Tu samo možete se pozvati na božju pomoć zato što u ovom momentu nema respektabilne institucije na nivou BiH u koju građani imaju povjerenja.“
„Imao bih ja ideja kome da se obratim, ali ne vjerujem da bih imao pomoći ni od koga. Država je na koljenima - i to moramo shvatiti. Državu ovi ljudi ne mogu napraviti.“
Kad oni koji su glavna poluga u kreiranju funkcionalne države sami ne vjeruju u svoj zakonodavni rad, u šta tek da se uzdaju obični građani BiH?!
Pročitajte i ovo
Slučaj na kojem se prelamaju ukupni odnosi na Balkanu
Beograd ćuti o detaljima slučaja Ganić
Utrka BiH i Srbije oko izručenja Ganića
Šta se desilo u "Dobrovoljačkoj" 1992.?
Nastavak politike devedesetih?
Hapšenje produbilo jaz na bh. političkoj sceni
Ganićeva ekstradicija mogla bi da potraje
Ganiću određen pritvor
Robin Haris: Nadamo se da zahtjev Srbije neće biti odobren
Ganić demantuje da je priveden, Silajdžić oštro reagovao
Obustavljene "crvene potjernice" za slučaj "Dobrovoljačka"
Slučajevi Jurišić i Ganić: Različiti aršini bh. vlasti
U slučaju Ganića SDA preuzima ulogu organizatora protesta i potpisivanja peticija, a koalicioni partner Stranka za BiH kroz Predsjedništvo i Ministarstvo vanjskih poslova povlači diplomatske poteze da Ganića oslobodi. Šemsudin Mehmedović iz SDA to komentariše ovako:
„Ima sigurno mnoštvo slučajeva gdje su ljudi ni krivi ni dužni uhapšeni, procesuirani, osuđeni, oslobođeni itd., a da BiH, odnosno njene institucije nemaju pojma o tome. Ali očigledno je da samo određene političke opcije stoje iza određenih ljudi - i to nije dobro. Ja mislim da sve institucije BiH treba potpuno identično da posmatraju svakog građanina BiH.“
Dabogdo da završimo na Ganiću
Zlatko Lagumdžija, predsjednik SDP-a, kaže kako su navedeni primjeri očit dokaz nepostojanja pravne države:
S druge strane političari iz RS žestoko se ovih dana protive uplitanju zvaničnih državnih institucija u ''izbavljenje Ganića'' smatrajući da hapšenja svih osumnjičenika za ratne zločine treba prepustiti pravosuđu.
Premijer RS Milorad Dodik optužio je predsjedavajućeg Predsjedništva BiH zbog odlaska u London da posjeti Ganića ocijenivši da time vrši pritisak na pravosuđe Velike Britanije:
„Pošto se zna da koristi funkciju predsjedavajućeg Predsjedništva kako bi se uplitao u punovažni sudski postupak. To onda govori o političkoj poruci koja sigurno nije dobro došla ovdje. I da na taj način se vrši pritisak na pravosuđe prije svega Velike Britanije kako bi odustala od onoga što je sasvim legitimno i legalno, a to je sudski progon svih onih koji su osumnjičeni za učešće u ratnim zločinima.“
Tri istine
No, treba podsjetiti da je Dodik, prilikom puštanja na slobodu Biljane Plavšić osuđene za ratne zločine organizovao doček i zvaničnu posjetu Plavšićke Banjoj Luci.
„Mi imamo veliku razliku u pogledima na našu bližu prošlost, na nesretna ratna zbivanja od 1991. do 1995. godine u prošlom stoljeću. Bar tri istine postoje zvanično u BiH koju zastupaju politički predstavnici raznih naroda i izvorište tih različitih pristupa i u ovoj problematici je u tome što mi nismo raščistili sa tom svojom prošlošću i što o njoj imamo vrlo kontradiktorne istine i pogleda što se to događalo.“
Lazar Prodanović iz SNSD-a smatra odgovornim pravosuđe u BiH jer da je procesuiralo sve zločine, kaže Prodanović, hapšenja se na ovakav način ne bi ni dešavala:
„Treba izgraditi institucije. Te institucije ne mogu biti pojedinačno političke, niti pojedinačno predstavnika jednog, drugog ili trećeg konstitutivnog naroda. I treba potpuno ostvariti sve preduslove za nezavisno pravosuđe, dakle i tužilaštvo i sud. To je ključno pitanje. I vi ćete se naprosto iznenaditi ako imate stav nekoga ko kaže da mi ovdje branimo dignitet institucije - ovdje se brane pojedinačni digniteti.“
Činjenica je da političari sve tri nacionalne opcije brane pripadnike iste opcije, dok druge kritikuju ili se povlače. Građani BiH koji ne pripadaju nijednoj nacionalnoj skupini prepušteni su sami sebi.
Sve bi to bilo lako riješiti da je BiH pravna država, te da oni koji kroje zakone i ustav ove zemlje malo više vjeruju u nju. Na pitanje kome bi se obratili da ih zadesi sudbina Ilije Jurišića ili Ejupa Ganića na nekom od svjetskih aerodroma, poslanici u državnom Parlamentu odgovaraju:
„Naravno da mi se desi kao što se gospodinu Ganiću desilo, ne bih imao povjerenja ni u kog.“
„Nisam uopće siguran da postoji institucija u BiH koja bi mi pomogla. Ja sam jedan od sudionika, i to aktivnih sudionika u proteklom ratu i ne bi me iznenadilo da i sam to doživim.“
„Tu samo možete se pozvati na božju pomoć zato što u ovom momentu nema respektabilne institucije na nivou BiH u koju građani imaju povjerenja.“
„Imao bih ja ideja kome da se obratim, ali ne vjerujem da bih imao pomoći ni od koga. Država je na koljenima - i to moramo shvatiti. Državu ovi ljudi ne mogu napraviti.“
Kad oni koji su glavna poluga u kreiranju funkcionalne države sami ne vjeruju u svoj zakonodavni rad, u šta tek da se uzdaju obični građani BiH?!
Pročitajte i ovo
Slučaj na kojem se prelamaju ukupni odnosi na Balkanu
Beograd ćuti o detaljima slučaja Ganić
Utrka BiH i Srbije oko izručenja Ganića
Šta se desilo u "Dobrovoljačkoj" 1992.?
Nastavak politike devedesetih?
Hapšenje produbilo jaz na bh. političkoj sceni
Ganićeva ekstradicija mogla bi da potraje
Ganiću određen pritvor
Robin Haris: Nadamo se da zahtjev Srbije neće biti odobren
Ganić demantuje da je priveden, Silajdžić oštro reagovao
Obustavljene "crvene potjernice" za slučaj "Dobrovoljačka"
Slučajevi Jurišić i Ganić: Različiti aršini bh. vlasti
