U posljednjem godišnjem izvještaju američke nevladine organizacije Freedom House, Bosna i Hercegovina je u pogledu slobode medija posljednja na ljestvici zemalja u regiji i označena je kao "djelomično slobodna zemlja" zauzimajući 97. mjesto.
U udruženjima novinara smatraju kako su upravo politički i ekonomski pritisci razlog zbog kojeg Bosna i Hercegovina po medijskim slobodama kaska za svojim susjedima. Jedan od primjera za takvu ocjenu je da je Vlada Republike Srpske svim predstavnicima vlasti iz tog bh. entiteta zabranila da daju izjave za pojedine medije u Federaciji BiH, a prije tri dana dana, novcem budžetskih korisnika, otvorena je i nova zgrada RTRS-a koja je udaljena nekoliko metara od zgrade Vlade.
Politički pritisci na medije u Bosni i Hercegovini bili su prisutni i na Međunarodni dan slobode medija. Tako su u Sarajevu samo izabrani mediji imali mogućnost da zabilježe polaganje cvijeća prilikom obilježavanja stradanja pripadnika JNA u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici. Čelni ljudi MUP-a Kantona Sarajevo favorizirali su televiziju Hayat i dnevni list Avaz, a pripadnici udruženja RTRS da događaj zabilježe.
Milkica MilojevićPod kakvim pritiscima rade novinari u Bosni i Hercegovini najbolje ilustruje i primjer da je u proteklih godinu dana linija za pomoć novinarima primila 43 prijave novinara kojima je prijećeno i na koje je vršen pritisak. Govori predsjednica Udruženja BH novinari Milkica Milojević:
„Za posljednjih godinu dana imali smo sedam prijetnji smrću.“
Upravo političke i ekonomske pritiske na medije, dugogodišnji novinar Mehmed Halilović navodi kao najprisutnije u BiH:
„Učestali su politički pritisci na medije, učestale su fizičke prijetnje novinarima, a istovremeno medijske kuće rade u sve težim tržišnim uslovima s obzirom i na opštu krizu i ekonomsku situaciju u zemlji.“
U posljednjem godišnjem izvještaju američke nevladine organizacije Freedom House, Bosna i Hercegovina je u pogledu slobode medija posljednja na ljestvici zemalja u regiji i označena je kao "djelomično slobodna zemlja" zauzimajući 97. mjesto.
Iako smatra kako medijske slobode nisu ugrožene na način kao što je naznačeno u izvještaju, direktor Media centra Boro Kontić, ipak, ocjenjuje da mediji nisu u zavidnom položaju:
„Vrlo rijetko ćete u našim novinama i u našim medijima pronaći tekstove koji govore protiv velikih firmi koje jedine imaju mogućnosti da se reklamiraju i da plate, kao što je jako teško se zamjeriti i velikim političkim akterima iz prostog razloga zato što postoji mogućnost da vas uguše ili da naprave jedan pristisak, kao što je radio u proteklih više od dvije godine Dodik prema Javnom servisu u više navrata. I svaka ta njegova izrečena riječ, iako izgleda kao kritika medija, zapravo je ne pokušaj nego otvoreni pristisak na slobodu medija.“
Politički pritisak
Politički pritisak Vlade Republike Srpske na čelu sa premijerom Miloradom Dodikom na medije, koji navodi direktor Media centra, ogleda se, podsjećamo, u tome da je svim predstavnicima vlasti iz tog bh. entiteta zabranio da daju izjave za pojedine medije u Federaciji BiH. Prije tri dana dana otvorena je i nova zgrada RTRS-a, koja je udaljena nekoliko metara od zgrade Vlade. Opozicija smatra da je Vlada javni servis pretvorila u svoj medij. Govori predsjednik SDS-a Mladen Bosić:
„Ova struktura vladajuća na RTRS-u već dugo ima podanički odnos prema vlastima i prema vladajućem SNSD-u, i kao nagradu za to direktori treba da se usele u novoizgrađenu, luksuznu zgradu.“
Istovremeno, pod plaštom ekonomske pomoći medijima u Republici Srpskoj, uoči izbora u oktobru Vlada RS-a je prošle godine iz budžeta izdvojila 2,5 miliona eura. Direktor Nezavisnih novina Željko Kopanja, koji je od Vlade dobio 150.000 eura, ne misli kako se u konkretnom slučaju radi o bilo kakvom pritisku:
„Nesporna je činjenica da mediji u RS, odnosno većina njih, teško da bi opstala bez tih dodatnih finansijskih injekcija, koje nisu, na kraju, Dodikove i Dodikove vlade nego svih građana RS.“
Glavni i odgovorni urednik lista Dnevni avaz Sead Numanović kaže kako su mediji u Bosni i Hercegovini slika i prilika cjelokupnog društva, te da je politički i ekonomski pritisak na medije prisutan svugdje u svijetu. Zbog toga se nameće i pitanje da li u tom dnevnom listu osjećaju pritisak vlasnika Fahrudina Radončića, koji je odnedavno predsjednik političke partije i vrlo često na naslovnim stranicama:
„To što je gospodin Radončić osnivač političke stranke i istovremeno vlasnik lista ne znači da ja trebam cenzurirati javnost i zabraniti mu pristup u medijima.“
Jedan od problema novinara u Bosni i Hercegovini su i male plate. Prosječna plata je ispod 400 eura, a svaki peti novinar radi na crno. Ipak, ono što najviše zabrinjava je činjenica što pritisci i napadi na novinare dolaze upravo od onih koji bi trebali da postavljaju standarde slobode i demokratije, a to su političari i vjerski velikodostojnici.
*****
Pročitajte i ovo:
Freedom House: Pad slobode medija u 2009.
U udruženjima novinara smatraju kako su upravo politički i ekonomski pritisci razlog zbog kojeg Bosna i Hercegovina po medijskim slobodama kaska za svojim susjedima. Jedan od primjera za takvu ocjenu je da je Vlada Republike Srpske svim predstavnicima vlasti iz tog bh. entiteta zabranila da daju izjave za pojedine medije u Federaciji BiH, a prije tri dana dana, novcem budžetskih korisnika, otvorena je i nova zgrada RTRS-a koja je udaljena nekoliko metara od zgrade Vlade.
Politički pritisci na medije u Bosni i Hercegovini bili su prisutni i na Međunarodni dan slobode medija. Tako su u Sarajevu samo izabrani mediji imali mogućnost da zabilježe polaganje cvijeća prilikom obilježavanja stradanja pripadnika JNA u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici. Čelni ljudi MUP-a Kantona Sarajevo favorizirali su televiziju Hayat i dnevni list Avaz, a pripadnici udruženja RTRS da događaj zabilježe.
„Za posljednjih godinu dana imali smo sedam prijetnji smrću.“
Upravo političke i ekonomske pritiske na medije, dugogodišnji novinar Mehmed Halilović navodi kao najprisutnije u BiH:
„Učestali su politički pritisci na medije, učestale su fizičke prijetnje novinarima, a istovremeno medijske kuće rade u sve težim tržišnim uslovima s obzirom i na opštu krizu i ekonomsku situaciju u zemlji.“
U posljednjem godišnjem izvještaju američke nevladine organizacije Freedom House, Bosna i Hercegovina je u pogledu slobode medija posljednja na ljestvici zemalja u regiji i označena je kao "djelomično slobodna zemlja" zauzimajući 97. mjesto.
Vrlo rijetko ćete u našim novinama i u našim medijima pronaći tekstove koji govore protiv velikih firmi koje jedine imaju mogućnosti da se reklamiraju i da plate.
„Vrlo rijetko ćete u našim novinama i u našim medijima pronaći tekstove koji govore protiv velikih firmi koje jedine imaju mogućnosti da se reklamiraju i da plate, kao što je jako teško se zamjeriti i velikim političkim akterima iz prostog razloga zato što postoji mogućnost da vas uguše ili da naprave jedan pristisak, kao što je radio u proteklih više od dvije godine Dodik prema Javnom servisu u više navrata. I svaka ta njegova izrečena riječ, iako izgleda kao kritika medija, zapravo je ne pokušaj nego otvoreni pristisak na slobodu medija.“
Politički pritisak
Politički pritisak Vlade Republike Srpske na čelu sa premijerom Miloradom Dodikom na medije, koji navodi direktor Media centra, ogleda se, podsjećamo, u tome da je svim predstavnicima vlasti iz tog bh. entiteta zabranio da daju izjave za pojedine medije u Federaciji BiH. Prije tri dana dana otvorena je i nova zgrada RTRS-a, koja je udaljena nekoliko metara od zgrade Vlade. Opozicija smatra da je Vlada javni servis pretvorila u svoj medij. Govori predsjednik SDS-a Mladen Bosić:
„Ova struktura vladajuća na RTRS-u već dugo ima podanički odnos prema vlastima i prema vladajućem SNSD-u, i kao nagradu za to direktori treba da se usele u novoizgrađenu, luksuznu zgradu.“
Istovremeno, pod plaštom ekonomske pomoći medijima u Republici Srpskoj, uoči izbora u oktobru Vlada RS-a je prošle godine iz budžeta izdvojila 2,5 miliona eura. Direktor Nezavisnih novina Željko Kopanja, koji je od Vlade dobio 150.000 eura, ne misli kako se u konkretnom slučaju radi o bilo kakvom pritisku:
„Nesporna je činjenica da mediji u RS, odnosno većina njih, teško da bi opstala bez tih dodatnih finansijskih injekcija, koje nisu, na kraju, Dodikove i Dodikove vlade nego svih građana RS.“
Nesporna je činjenica da mediji u RS, odnosno većina njih, teško da bi opstala bez tih dodatnih finansijskih injekcija, koje nisu, na kraju, Dodikove i Dodikove vlade nego svih građana RS
Glavni i odgovorni urednik lista Dnevni avaz Sead Numanović kaže kako su mediji u Bosni i Hercegovini slika i prilika cjelokupnog društva, te da je politički i ekonomski pritisak na medije prisutan svugdje u svijetu. Zbog toga se nameće i pitanje da li u tom dnevnom listu osjećaju pritisak vlasnika Fahrudina Radončića, koji je odnedavno predsjednik političke partije i vrlo često na naslovnim stranicama:
„To što je gospodin Radončić osnivač političke stranke i istovremeno vlasnik lista ne znači da ja trebam cenzurirati javnost i zabraniti mu pristup u medijima.“
Jedan od problema novinara u Bosni i Hercegovini su i male plate. Prosječna plata je ispod 400 eura, a svaki peti novinar radi na crno. Ipak, ono što najviše zabrinjava je činjenica što pritisci i napadi na novinare dolaze upravo od onih koji bi trebali da postavljaju standarde slobode i demokratije, a to su političari i vjerski velikodostojnici.
*****
Pročitajte i ovo:
Freedom House: Pad slobode medija u 2009.
