(Video: produkcija.ba)
Članovi porodica, predstavnici nevladinih organizacija i srpski funkcioneri u institucijama BiH upalili su svijeće i položili bijele ruže u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, gdje su prije 18 godina incidentu prilikom povlačenja iz Sarajeva poginuli vojnici bivše Jugoslovenske narodne armije.
Pomen je protekao mirno uz jako policijsko obezbjeđenje, koje nije dozvolilo ni novinarima da priđu blizu učesnika skupa.
Sat ranije, takođe u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici, okupilo se oko stotinu pripadnika udruženja Zelene beretke, koji su odali počast ubijenim civilima i braniocima Sarajeva.
Skup su obezbjeđivale jake snage MUP-a Kantona Sarajevo koje novinarima iz Sarajeva nisu dopustile snimanje polaganja cvijeća za vojnike bivše JNA.
Iako je bilo najavljeno da će učesnici skupa krenuti mirnom šetnjom od Skenderije do mosta Drvenija i tu položiti cvijeće, to se nije dogodilo i mjesto polaganja bijelih ruža promijenjeno je u posljednjem trenutku, na zahtjev organizatora, kako tvrde u sarajevskoj policiji.
Među onima koji su položili cvijeće bio je i poslanik u državnom parlamentu Slavko Jovičić:
“Ovaj zločin se desio, ne može niko to da negira. A sud će dokazati koje su to bile razmjere i ko je za to odgovoran. Ja nisam”.
Parastos
Sat ranije, takođe u Dobrovoljačkoj ulici, kraj mosta Drvenija okupili su se predstavnici udruženja Zelene beretke.
Oni su položili cvijeće za poginule civile i branioce Sarajeva. Zelene beretke ranije su najavile da će takođe krenuti u mirnu šetnju ka mostu Suade Dilberović i Olge Sučić koje su prve žrtave rata u Sarajevu, gdje su takođe trebali položiti cvijeće, ali ih je predsjednik ove organizacije Muhamed Švrakić pozvao da se mirno raziđu.
Policija obezbjeđuje mjesto održavanja skupa
Većina njih ipak je ostala, ali ih je policija potisnula na most i napravila kordon oko njih.
“Naša današnja inicijativa krenuće odavde prema Skupštini Kantona Sarajevo i istrajaćemo na tome. Da Sarajevo proglase okupiranim gradom to jest logorom I svi građani koji su bili od 1992 do 1995 godine da se proglase logorašima. Da nam se ne bi sutra desilo ono što nam se danas dešava, a to je da je žrtva I aggressor skoro izjednačen”, kazao je Švrakić.
Kordon je sa druge strane ulice napravljen i oko novinarskih ekipa, koje nisu mogle snimati polaganje cvijeća za poginule vojnike JNA. Policija nikom nije dozvolila da priđe mjestu na kom je u pomen vojnicima JNA položeno cvijeće.
“Znači na insistiranje organizatora ovog okupljanja, samo mjesto polaganja cvijeća je premješteno 150 metara niže. Štab policije MUP-a KS koji je osiguravao ovaj skup je to prihvatio i ta ceremonija je bez bilo kakvih problema prošla," Dragan Mioković, portparol Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.
Godišnjica stradanja vojnika JNA nastavljena je parastosom za stradale u Spomen crkvi u naselju Miljevići u Istočnom Sarajevu.
“Pripadnici MUP-a KS bili su vrlo profesionalni i korektni uradili su sve ono što smo dogovarali mi smo otišli i vratili se bezbjedno”, kazala je pedsjednica Pododbora za obilježavanje pogibije vojnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici Branka Šljivar novinarima u Istočnom Sarajevu.
Ejup Ganić, bivši član Predsjedništva BiH, uhapšen je 1. marta na londonskom aerodromu Heathrow prilikom povratka u BiH na osnovu privremenog naloga Srbije za ekstradiciju zbog navodne odgovornosti za incidemt prilikom povlačenja kolone JNA iz Sarajeva u maju 1992. godine, kada je poginulo nekoliko vojnika.
Ganić je 11. marta pušten iz pritvora uz kauciju da se brani sa slobode, a na ročištu od 5. do 14. jula pred vijećem Suda za ekstradicije u Londonu održana je glavna rasprava povodom zahtjeva Srbije za izručenje.
Sud u Londonu odbio je 27. jula zahtjev kao politički motiviran. (Pročitajte prevod presude)
Ganić je na prvim demokratskim izborima u BiH 1990. godine izabran u sedmočlano Predsjedništvo BiH kao član Stranke demokratske akcije.
Drugog i trećeg maja 1992., uoči i na dan napada u Dobrovoljačkoj ulici, Ganić je mijenjao Aliju Izetbegovića na čelu Predsjedništva za vrijeme njegovog zarobljavanja od strane JNA. Optužnica Tužilaštva Srbije, podignuta 2008. godine, tereti Ganića za izdavanje naredbi za napad na jedinicu JNA.
Haški tribunal je 2003. rekao da nema dovoljno dokaza za optuživanje Ganića za ratni zločin dok Sud BiH provodi istragu o ovom slučaju.
Ganić je nakon rata u BiH bio predsjednik Federacije BiH.
Sve o slučaju Ganić:
Vijesti, analize, komentari, svjedočenja učesnika i snimci dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici
Članovi porodica, predstavnici nevladinih organizacija i srpski funkcioneri u institucijama BiH upalili su svijeće i položili bijele ruže u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, gdje su prije 18 godina incidentu prilikom povlačenja iz Sarajeva poginuli vojnici bivše Jugoslovenske narodne armije.
Pomen je protekao mirno uz jako policijsko obezbjeđenje, koje nije dozvolilo ni novinarima da priđu blizu učesnika skupa.
Sat ranije, takođe u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici, okupilo se oko stotinu pripadnika udruženja Zelene beretke, koji su odali počast ubijenim civilima i braniocima Sarajeva.
Skup su obezbjeđivale jake snage MUP-a Kantona Sarajevo koje novinarima iz Sarajeva nisu dopustile snimanje polaganja cvijeća za vojnike bivše JNA.
Iako je bilo najavljeno da će učesnici skupa krenuti mirnom šetnjom od Skenderije do mosta Drvenija i tu položiti cvijeće, to se nije dogodilo i mjesto polaganja bijelih ruža promijenjeno je u posljednjem trenutku, na zahtjev organizatora, kako tvrde u sarajevskoj policiji.
Među onima koji su položili cvijeće bio je i poslanik u državnom parlamentu Slavko Jovičić:
“Ovaj zločin se desio, ne može niko to da negira. A sud će dokazati koje su to bile razmjere i ko je za to odgovoran. Ja nisam”.
Parastos
Sat ranije, takođe u Dobrovoljačkoj ulici, kraj mosta Drvenija okupili su se predstavnici udruženja Zelene beretke.
Oni su položili cvijeće za poginule civile i branioce Sarajeva. Zelene beretke ranije su najavile da će takođe krenuti u mirnu šetnju ka mostu Suade Dilberović i Olge Sučić koje su prve žrtave rata u Sarajevu, gdje su takođe trebali položiti cvijeće, ali ih je predsjednik ove organizacije Muhamed Švrakić pozvao da se mirno raziđu.
Većina njih ipak je ostala, ali ih je policija potisnula na most i napravila kordon oko njih.
“Naša današnja inicijativa krenuće odavde prema Skupštini Kantona Sarajevo i istrajaćemo na tome. Da Sarajevo proglase okupiranim gradom to jest logorom I svi građani koji su bili od 1992 do 1995 godine da se proglase logorašima. Da nam se ne bi sutra desilo ono što nam se danas dešava, a to je da je žrtva I aggressor skoro izjednačen”, kazao je Švrakić.
Kordon je sa druge strane ulice napravljen i oko novinarskih ekipa, koje nisu mogle snimati polaganje cvijeća za poginule vojnike JNA. Policija nikom nije dozvolila da priđe mjestu na kom je u pomen vojnicima JNA položeno cvijeće.
“Znači na insistiranje organizatora ovog okupljanja, samo mjesto polaganja cvijeća je premješteno 150 metara niže. Štab policije MUP-a KS koji je osiguravao ovaj skup je to prihvatio i ta ceremonija je bez bilo kakvih problema prošla," Dragan Mioković, portparol Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.
Godišnjica stradanja vojnika JNA nastavljena je parastosom za stradale u Spomen crkvi u naselju Miljevići u Istočnom Sarajevu.
“Pripadnici MUP-a KS bili su vrlo profesionalni i korektni uradili su sve ono što smo dogovarali mi smo otišli i vratili se bezbjedno”, kazala je pedsjednica Pododbora za obilježavanje pogibije vojnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici Branka Šljivar novinarima u Istočnom Sarajevu.
Slučaj Ganić
Slučaj GanićEjup Ganić, bivši član Predsjedništva BiH, uhapšen je 1. marta na londonskom aerodromu Heathrow prilikom povratka u BiH na osnovu privremenog naloga Srbije za ekstradiciju zbog navodne odgovornosti za incidemt prilikom povlačenja kolone JNA iz Sarajeva u maju 1992. godine, kada je poginulo nekoliko vojnika.
Ganić je 11. marta pušten iz pritvora uz kauciju da se brani sa slobode, a na ročištu od 5. do 14. jula pred vijećem Suda za ekstradicije u Londonu održana je glavna rasprava povodom zahtjeva Srbije za izručenje.
Sud u Londonu odbio je 27. jula zahtjev kao politički motiviran. (Pročitajte prevod presude)
Ganić je na prvim demokratskim izborima u BiH 1990. godine izabran u sedmočlano Predsjedništvo BiH kao član Stranke demokratske akcije.
Drugog i trećeg maja 1992., uoči i na dan napada u Dobrovoljačkoj ulici, Ganić je mijenjao Aliju Izetbegovića na čelu Predsjedništva za vrijeme njegovog zarobljavanja od strane JNA. Optužnica Tužilaštva Srbije, podignuta 2008. godine, tereti Ganića za izdavanje naredbi za napad na jedinicu JNA.
Haški tribunal je 2003. rekao da nema dovoljno dokaza za optuživanje Ganića za ratni zločin dok Sud BiH provodi istragu o ovom slučaju.
Ganić je nakon rata u BiH bio predsjednik Federacije BiH.
Sve o slučaju Ganić:
Vijesti, analize, komentari, svjedočenja učesnika i snimci dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici
