Nakon što je zanijeta unutrašnjim problemima Evropska unija otvorila prostor širenju uticaja Rusije u regionu, može li se očekivati da će nakon ulaska Crne Gore u NATO zvanična Moskva sprovoditi još agresivniju politiku u tom dijelu Evrope? To je jedno od pitanja na koja su razgovarali panelisti 2BS (To Be Secure) Foruma u Budvi.
Nadežda Arbatova iz ruskog Centra za evropske studije IMEMO ocjenjuje da će Rusija nastaviti da jača svoje prisustvo ekonomskim uticajem.
"Ekonomizacija i bilateralizacija će biti ruska politika prema Balkanu", očekuje Arbatova.
"Sve dok EU i NATO budu usmjereni na region, uticaj Rusije biće ograničen", kaže Arbatova i dodaje da prije sukoba u Ukrajini, Rusija nije imala strategiju za Balkan. Nakon Krima je Rusija bila isključena iz svih međunarodnih formata, dodaje, i da bi to prevazišla, počela je da snaži odnose sa zemljama u kojima jača euroskepticizam.
"Ovo rivalstvo Rusije i Zapada se može porediti s onim što smo imali tokom hladnog rata", ocjenjuje Arbatova koja smatra da se pod Putinom nije promijenio cilj ruske politike, već samo sredstva i način dostizanja cilja.
"Ali, ne bi trebalo demonizovati Rusiju. Na primjer, ruski sajber napadi, ako ih je bilo, ne bi promijenili rezultate izbora u SAD, da nije bilo razočaranja establišmentom. Da je bilo ruskih hakerskih napada na štetu Hilari Klinton, to ne bi uticalo na rezultat izbora, jer je ona dobila veći broj glasova od Trampa. U pitanju je specifičnost američkog političkog sistema koja je pomogla Trampu da postane predsjednik", kaže Arbatova, koja tvrdi da ni u regionu Rusija ne može zakočiti procese integracija ukoliko to ne učine same balkanske zemlje.
"Za razliku od crvenih linija koje je Rusija povukla na Kavkazu, na području Jugoistočne Evrope ona ne može blokirati put Crne Gore i regiona ka NATO-u. Klipove pod točkove zemljama regiona mogu postaviti jedino one same, odnosno duboka podjela unutar njihovih društava", smatra ruska analitičarka.
Svojim potezima prema Crnoj Gori, Rusija se pokazala kao prijetnja, ocijenio je ministar odbrane Crne Gore Predrag Bošković.
"To je tokom izbora (16. oktobra 2016) postalo brutalno miješanje u poslove Crne Gore, a onda je dobilo i svoj oficijelni oblik kroz saopštenja najviših predstavnika vlasti u Rusiji i njihove direktne prijetnje Crnoj Gori, srećom retoričke", kazao je Bošković koji je ponovio da je ulazak Crne Gore u NATO nije usmjeren protiv Rusije ili bilo koga u regionu, već je riječ o jednom od ključnih nacionalnih interesa.
"U Crnoj Gori još uvijek ima ljudi koji se ne mire sa njenom nezavisnošću, a kamo li crnogorskim pristupanjem u NATO. Ono ruši jedan od njihovih osnovnih političkih ciljeva, a to je da Crna Gora kad-tad ponovo izgubi svoju nezavisnost. Naše učlanjenje u NATO je direktna prijetnja njihovom cilju da Crna Gora ponovo bude zavisna od nekoga u regionu", dodaje Bošković.
Da je Rusija prijetnja regionu smatra i viši saradnik američkog Centra za analizu evropske politike - CEPA Januš Bugajski.
"Ako Kremlj ima upliv u američki politički proces, možete misliti koliko još veće ambicije ima da vrši uticaj na zemlje Balkana koji se doživljava kao 'meki trbuh Evrope' ", kaže Bugajski uz ocjenu da region još može biti zapaljiv jer nije riješio sva otvorena pitanja i još ima preostalih etničkih tenzija.
"Rusija pokušava da se ubaci u region kroz 'meku moć', dezinformacije, pripremu pokušaja državnih udara, korupciju, kriminalizaciju, poticanje etničkih sukoba. Rusija zna da ovaj region neće uključiti u euroazijski, ali mu odriče pristupanje NATO-u i EU. Prvo stvori sukob, pa onda dođe kao medijator. I to je dio velike strategije. Ne znam da li Rusija ima sposobnosti da ostvari ovo što želi, ali svakako pod Putinom ima tu ambiciju", zaključuje Bugajski.
Facebook Forum