File: BiH nije ispunila glavne obaveze

Evropski komesar za proširenje i politiku susjedstva Štefan File u utorak je u Sarajevu, nakon sastanka sa zvaničnicima bh. vlasti, izjavio da su vrata Evropske unije širom otvorena za BiH i pozvao domaće političare da rade na provođenju reformi.

Nakon drugog kruga „dijaloga na visokom nivou“, File je ocijenio da nije ostvareno ono što je dogovoreno u Briselu prije pet mjeseci, a što je sadržano u Mapi puta, u dokumentu koji bi BiH trebao dovesti do kandidatskog statusa.

I prije ovih ocjena, bilo je jasno da su dva zadatka: provođenje presude Evropskog suda u predmetu „Sejdić-Finci“ i utvrđivanje mehanizma koordinacije različitih nivoa vlasti u ostvarivanju integracijskih obaveza glavne prepreke za BiH.

Gotovo svi u BiH i izvan nje znaju sve o puževom koraku ove zemlje na putu evropskih intgracija. Učinjeno je nedovoljno, najmanje u poređenju sa susjedima, izigrani su brojni dogovori, pa i posljednja Mapa puta. Sve je to, nakon dijaloga na visokom nivou, potvrdio evropski komesar za proširenje Štefan File.

„Nažalost, moram reći da predstavnici BiH nisu ispunili glavne obaveze koje su preuzeli na sebe u toku našeg prvog sastanka. I dalje ne postoji politički dogovor o implementaciji presude Sejdić-Finci. Model za mehanizam koordinacije za sve nivoe vlasti u BiH na pitanjima koja se tiču EU i dalje nije predložen. Jasno je da će ovo dovesti do dodatnog odlaganja evropskih integracija vaše zemlje“, poručio je File.

Bh. političari su provođenje presude Evropskog suda za ljudska prava preveli na teren rasprave o položaju i ravnopravnosti svih u BiH. Ipak, Božo Ljubić, predsjednik HDZ-a 1990., evropskom komesaru je saopštio da je djelimičan kompromis postignut.

„Treba jasno reći da smo mi i na sastanku u Mostaru nekidan potvrdili principe realizacije ove presude. Čak i korak dalje od toga - dogovoren je i model kad je u pitanju Dom naroda BiH, pa i model izbora izaslanika u Dom naroda Federacije pravedniji i prema konstitutivnim narodima i prema nacionalnim manjinama i prema tzv. ostalima u FBiH“, rekao je Ljubić.

Narednog mjeseca navršiće se tri godine od kako je Evropski sud donio presudu, te je na mjestu pitanje kako je moguće da se u zemlji očigledne neravnopravnosti i diskriminacije političari ponašaju tako neodgovorno. Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, koji se razišao sa SDP- om upravo na pitanju provođenja presude, i sam postavlja pitanje zašto nema iskrene namjere da se sudska odluka provede.

„Da smo drugačiji, pošteniji i prema sebi i ovoj zemlji, ne bismo se našli u problemu kako da provedemo presudu međunarodne pravne institucije, ne bismo u njoj gledali priliku kako da prevarimo jedni druge, ne bismo tvrdili da je sasvim normalno, demokratski, ustavno, pragmatično da svi ljudi rođeni u ovoj zemlji nisu isti“, rekao je Komšić.

Bevanda optimističan

Prema Mapi puta, do 31. oktobra je trebalo definisati efikasan sistem koordinacije o integracijskim procesima, a do 30. novembra izmijeniti Ustav. Obaveze su potpisane, ali nisu ispunjene, podsjeća Halid Genjac, predsjednik skupštinske komisije za evropske integracije.

„Može se razumjeti kašnjenje kad se tiče pitanja promjene Ustava i provođenja presude Sjedić-Finci, međutim, kad se tiče pitanja rada na uspostavljanju ili dogovoru oko efikasnih mehanizama koordinacije, tu se pokazuje da nije bilo posvećenosti procesu evropskih integracija. Ja mislim da mi bez dogovora efikasnog mehanizma koordinacije i njegovog stupanja na snagu u evropskim integracijama ne možemo dalje“, smatra Genjac.

Mehanizam koordinacije se prebacuje na teren nadležnosti različitih nivoa vlasti. To nikako nije tehničko pitanje, kako ga neki žele predstaviti, naglašava lider SNSD-a Milorad Dodik, koji je učestvovao u visokom dijalogu o procesu evropskih integracija u BiH.

„To podrazumijeva decentralizovanu BiH i sa stanovišta odlučivanja i implementacije evropskih politika. To podrazumijeva ne subordinaciju nego naprosto upotrebu nadležnosti koje imate. BiH ima 10 ustavnih nadležnosti, nekoliko koje smo dogovorili i jedan značajan broj nametnutih koje će se morati ponovo redefinisati“, naveo je on.

Nakon što su početkom godine usvojeni Zakon o državnoj pomoći i Zakon o popisu stanovništva i domaćinstava, mjesecima se u BiH nije događalo ništa. U utorak je uspostavljeno Vijeće za državnu pomoć, o čijem značaju ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović kaže da je značajna vijest.

„Do sada smo imali slučajeve da se kroz budžete dodjeljuju velika javna sredstva odlukama vlada ili određenih ministarstava, bez ključne kontrole da li se javna sredstva mogu dodjeljivati kao pomoć, podrška, bespovratno i sl. preduzećima, javnim, državnim, privatnim i drugim institucijama.“

Predsjedavajući Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda izražava nadu da će sve ići lakše sada kad se konačno zna ko je parlamentarna većina u BiH.

„Atmosfera u kojoj je danas dijalog vođen daje povjerenje i uvjerenje da će Vijeće ministara imati snažnu potporu nove parlamentarne većine za sve ono što je kreativno i na evropskom putu“, ocijenio je Bevanda.

Evropska unija liderima bh. partija nije postavila nove vremenske rokove za ispunjavanje obaveza. Oni su sami obećali da će najznačajnije reforme provesti do narednog dijaloga sa predstavnicima EU, koji je najavljen za februar 2013. godine.