Potreba primjene presude Sejdić-Finci u BiH, podrška EULEX-u za istragu o navodnim zločinima počinjenim u periodu tokom i nakon sukoba na Kosovu, kao i o onim iz izvještaja Dika Martija, dijalog Prištine i Beograda i napredak koji se očekuje u 2013., neka su od pitanja o kojima je Evropski komesar za proširenje, Štefan File, u četvrtak govorio u Vijeću Evrope u Strazburu tokom zimskog zasjedanja.
Bosna i Hercegovina mora što prije postići dogovor o promjeni Ustava i primjeni presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci jer daljnje odlaganje dovodi u pitanje legitimit narednih izbora i koči napredak na evropskom putu, poručio je File.
U obraćanju Generalnoj skupštini Vijeća Evrope File je takođe upozorio bh. lidere da ne čekaju sa primjenom presude kako bi EU popustila i "spustila letvicu" kada je u pitanju ispunjavanje uslova za kandidaturu za članstvo u EU jer se to neće desiti.
"Godina uoči izbora nije idealno vrijeme za kompromise ali Bosna i Hercegovina nema izbora. Generalni sekretar (Vijeća Evrope prim.prev) Thorbjor Jagland je jasno rekao da naredni izbori ne bi bili prihvaćeni kao da su održani pod evropskim standardima ako ovo pitanje ne bude riješeno," izjavio je File.
"Štaviše, neprimjenjivanje presude u slučaju Sejdić-Finci koči Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju kao i vjerodostojan zahtjev za članstvo u EU. Evropska unije će tek onda kada kada Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupi na snagu, moći Bosni i Hercegovini ponuditi podršku u prevazilaženju nedostataka Dejtonskog sporazuma," izjavio je on.
Evropski sud za ljudska prava je u decembru 2009. presudio po tužbi Derve Sejdića i Jakoba Fincija da BiH mora ukloniti diskriminatorske odredbe iz Ustava po kojima se za članove Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamenta BiH mogu kandidovati samo pripadnici konstitutivnih naroda - Bošnjaci, Hrvati i Srbi.
File je kazao da je Šef evropske delegacije i Specijalni izaslanik EU Peter Sorensen dobio pojačani politički mandat tokom njegove posjete Briselu prošle sedmice.
"(Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost prim.prev.) Catherine Ashton i ja smo mu jasno stavili do znanja da uživa našu punu podršku za pojačan angažman sa političkim liderima i predstavnicima vlade kako bi postigli rješenje," kazao je File.
File je poručio bh. liderima da moraju razbiti "dva mita" kada je u pitanju primjena presude Sejdić-Finci.
"Prvo, nije tačno da će članice EU spustiti letvicu kada je u pitanju vjerodostojan zahtjev za članstvo ako bh. vlasti nastave sa neuspješnim naporima na pronalaženju rješenja," kazao je File.
"Drugo, isto tako je netačno da će odlaganje primjene presude Sejdić-Finci voditi ka situaciji koja će nakon izbora biti mnogo povoljnija za postizanje dogovora -- zato što za takve izbore ne bismo smatrali da su održani po neophodnim standardima. Rješenje je potrebno odmah," upozorio je File.
Govoreći o ostalim zemljama na Balkanu, File je istakao da će Evropska komisija na proljeće objaviti posljednji izveštaj za Hrvatsku.
Naveo je i da se očekuju niz izveštaja na osnovu kojih će Vijeće razmotriti da li je učinjen dovoljan napredak za otvaranje pregovora o pristupanju sa Srbijom i Makedonijom, i da li da se odobri početak pregovora sa Kosovom o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.
On je dodao da se ove godine također treba vidjeti napredak u dijalogu za viznu liberalizaciju sa Kosovom.
File je poslanicima iz 47 država rekao da Evropska komisija u potpunosti podržava istragu EULEX-a o navodnim zločinima počinjenim u periodu tokom i nakon sukoba na kosovu, kao i o onim iz izveštaja Dika Martija.
Na konferenciji za novinare, evropski komesar za proširenje je naveo i da
Evropska unija nema zahtjev za Srbiju da pitanje članstva Kosova u Ujedinjenim nacijama bude jedno od pitanja u dijalogu Kosova i Srbije.
"Mi smo jasnim jezikom u prošlom izveštaju Vijeća Evrope u decembru definisali politički kalendar i šta je potrebno učiniti da bi članice EU dale poztivno mišljenje za otvaranje pregovora sa Srbijom i to je prilično jasno.Tiče se kriterija za članstvo i nastavka reformi i tiče se vidljivog i održivog napretka u odnosima između Srbije i Kosova.Takođe se u nastavku navode i konretni instrumeniti i sredstva kako da se ispune te obaveze u dijalogu na visokom novou između Beograda i Prištine uz posedničku ulogu visoke predstavnice EU, Ketrin Ešton", kazao je on.
Prethodno je ambasador Njemačke Hajnc Vilhelm izjavio je da je i članstvo Kosova u Ujedinjenim nacijama jedno od pitanja koje treba da se nađe "na stolu" u Briselu.
"Ja ne komentarišem što je ambasador rekao, ja ga poštujem, ali kako je proces u toku na najvišem novou mi samo želimo biti vrlo jasni o tome što su zahtjevi ", kazao je File.
On je dodao da vjeruje u proces dijaloga na nivou premijera i da je zadovoljan napretkom koji je do sada postignut, ne samo sporazumom o IBM-u, već i o primjeni dogovorenog na terenu.
Evropski komesar za proširenje je, odgovarajući na pitanje da li bi se dijalog Kosova i Srbije trebao okončati mirovnim sporazumom, naglasio da dijalog prije svega podrazumijeva da se steknu uslovi da dvije strane ne blokiraju jedna drugu na putu eurointegracija.
“Mi smo u prošlogodišnjem izvještaju o napretku po prvi put definisali šta podrazumijevamo kada kažemo normalizacija odnosa Prištine i Beograda. Naša definicija normalizacije nije osnovana na kvalifikaciji ovog ili onog dokumenta, već na politikama koje osiguravaju da ni jedna od njih neće blokirati jedna drugu na putu Evropske unije”, kazao je File.
Bosna i Hercegovina mora što prije postići dogovor o promjeni Ustava i primjeni presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci jer daljnje odlaganje dovodi u pitanje legitimit narednih izbora i koči napredak na evropskom putu, poručio je File.
U obraćanju Generalnoj skupštini Vijeća Evrope File je takođe upozorio bh. lidere da ne čekaju sa primjenom presude kako bi EU popustila i "spustila letvicu" kada je u pitanju ispunjavanje uslova za kandidaturu za članstvo u EU jer se to neće desiti.
"Godina uoči izbora nije idealno vrijeme za kompromise ali Bosna i Hercegovina nema izbora. Generalni sekretar (Vijeća Evrope prim.prev) Thorbjor Jagland je jasno rekao da naredni izbori ne bi bili prihvaćeni kao da su održani pod evropskim standardima ako ovo pitanje ne bude riješeno," izjavio je File.
"Štaviše, neprimjenjivanje presude u slučaju Sejdić-Finci koči Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju kao i vjerodostojan zahtjev za članstvo u EU. Evropska unije će tek onda kada kada Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupi na snagu, moći Bosni i Hercegovini ponuditi podršku u prevazilaženju nedostataka Dejtonskog sporazuma," izjavio je on.
Evropski sud za ljudska prava je u decembru 2009. presudio po tužbi Derve Sejdića i Jakoba Fincija da BiH mora ukloniti diskriminatorske odredbe iz Ustava po kojima se za članove Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamenta BiH mogu kandidovati samo pripadnici konstitutivnih naroda - Bošnjaci, Hrvati i Srbi.
File je kazao da je Šef evropske delegacije i Specijalni izaslanik EU Peter Sorensen dobio pojačani politički mandat tokom njegove posjete Briselu prošle sedmice.
"(Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost prim.prev.) Catherine Ashton i ja smo mu jasno stavili do znanja da uživa našu punu podršku za pojačan angažman sa političkim liderima i predstavnicima vlade kako bi postigli rješenje," kazao je File.
File je poručio bh. liderima da moraju razbiti "dva mita" kada je u pitanju primjena presude Sejdić-Finci.
"Prvo, nije tačno da će članice EU spustiti letvicu kada je u pitanju vjerodostojan zahtjev za članstvo ako bh. vlasti nastave sa neuspješnim naporima na pronalaženju rješenja," kazao je File.
"Drugo, isto tako je netačno da će odlaganje primjene presude Sejdić-Finci voditi ka situaciji koja će nakon izbora biti mnogo povoljnija za postizanje dogovora -- zato što za takve izbore ne bismo smatrali da su održani po neophodnim standardima. Rješenje je potrebno odmah," upozorio je File.
Govoreći o ostalim zemljama na Balkanu, File je istakao da će Evropska komisija na proljeće objaviti posljednji izveštaj za Hrvatsku.
Naveo je i da se očekuju niz izveštaja na osnovu kojih će Vijeće razmotriti da li je učinjen dovoljan napredak za otvaranje pregovora o pristupanju sa Srbijom i Makedonijom, i da li da se odobri početak pregovora sa Kosovom o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.
On je dodao da se ove godine također treba vidjeti napredak u dijalogu za viznu liberalizaciju sa Kosovom.
File je poslanicima iz 47 država rekao da Evropska komisija u potpunosti podržava istragu EULEX-a o navodnim zločinima počinjenim u periodu tokom i nakon sukoba na kosovu, kao i o onim iz izveštaja Dika Martija.
Na konferenciji za novinare, evropski komesar za proširenje je naveo i da
Evropska unija nema zahtjev za Srbiju da pitanje članstva Kosova u Ujedinjenim nacijama bude jedno od pitanja u dijalogu Kosova i Srbije.
"Mi smo jasnim jezikom u prošlom izveštaju Vijeća Evrope u decembru definisali politički kalendar i šta je potrebno učiniti da bi članice EU dale poztivno mišljenje za otvaranje pregovora sa Srbijom i to je prilično jasno.Tiče se kriterija za članstvo i nastavka reformi i tiče se vidljivog i održivog napretka u odnosima između Srbije i Kosova.Takođe se u nastavku navode i konretni instrumeniti i sredstva kako da se ispune te obaveze u dijalogu na visokom novou između Beograda i Prištine uz posedničku ulogu visoke predstavnice EU, Ketrin Ešton", kazao je on.
Prethodno je ambasador Njemačke Hajnc Vilhelm izjavio je da je i članstvo Kosova u Ujedinjenim nacijama jedno od pitanja koje treba da se nađe "na stolu" u Briselu.
"Ja ne komentarišem što je ambasador rekao, ja ga poštujem, ali kako je proces u toku na najvišem novou mi samo želimo biti vrlo jasni o tome što su zahtjevi ", kazao je File.
On je dodao da vjeruje u proces dijaloga na nivou premijera i da je zadovoljan napretkom koji je do sada postignut, ne samo sporazumom o IBM-u, već i o primjeni dogovorenog na terenu.
Evropski komesar za proširenje je, odgovarajući na pitanje da li bi se dijalog Kosova i Srbije trebao okončati mirovnim sporazumom, naglasio da dijalog prije svega podrazumijeva da se steknu uslovi da dvije strane ne blokiraju jedna drugu na putu eurointegracija.
“Mi smo u prošlogodišnjem izvještaju o napretku po prvi put definisali šta podrazumijevamo kada kažemo normalizacija odnosa Prištine i Beograda. Naša definicija normalizacije nije osnovana na kvalifikaciji ovog ili onog dokumenta, već na politikama koje osiguravaju da ni jedna od njih neće blokirati jedna drugu na putu Evropske unije”, kazao je File.
