U petak uveče počela je, a naredne subote se završava najveća regionalna filmska smotra, Sarajevo Film Festival. Biće prikazano više od 200 filmova, a dosad je svoj boravak prijavilo više od 1.500 gostiju, filmskih radnika i oko 700 novinara iz 30 zemalja. Devet filmova iz regiona jugoistočne Evrope, u okviru takmičarskog programa, bori se za najveće festivalsko priznanje Srce Sarajeva.
Najnovijim filmom oskarovca Danisa Tanovića, Cirkus Kolumbija, u petak uveče je svečano otvoren 16. po redu SFF.
Sam autor ovako je objasnio vlastitu odluku da ne učestvuje u takmičarskom programu, a da, ipak, svjetsku premijeru njegov najnoviji uradak doživi u Sarajevu:
„Želim da se moji filmovi gledaju, da se prikazuju, a to da li će biti nagrade ili neće... Ako se dese - dese, nije to nešto što je primarno. I kad tako razmišljate, onda je nekako Sarajevo Film Festival bio najbolji izbor.“
Ono jest da je Danis ovdašnji čovjek, ali SFF bi svaki regionalni reditelj odabrao za planetarnu promociju. Ovaj grad postao je prestižno okupljalište velike porodice sineasta, a posebno je zanimljiv za jugoistočnu Evropu.
Ovdje je, naime, filmsko sjedište i središte čitavog regiona. Od Beča do Istanbula, odakle dolaze reditelji koji učestvuju u konkurenciji za prestižnu nagradu Srce Sarajeva. Isto tako, oko Sarajeva, zapravo njegovog projekta Cinelink, vrti se i regionalna filmska industrija.
Zato Festival ne traje samo ovih nekoliko dana, nego u kontinuitetu čitavu godinu, objašnjava Mirsad Purivatra, prvi čovjek Festivala.
„Tada su došle dobre vijesti iz Berlina, kada su dva filma sa našeg koprodukcijskog marketa Cinelink pobijedile na Berlinskom filmskom festivalu. Nakon toga smo imali još dva filma sa Cinelinka na kanskom programu, u zvaničnom programu Kana, što govori da smo na pravom putu, da otkrivamo mlade autore iz regiona, da im pomažemo da dođu do filmova, da ovdje završe svoje finansijske konstrukcije, da dođu do svjetskih agenata koji ih dalje promoviraju na svjetskim festivalima - i opet najljepše je to da se oni vraćaju Sarajevu. To je jedan začarani krug u kome je Sarajevo postalo jedna relevantna tačka,“ kazao je on.
Sarajevo uoči otvaranja SFF-a, 23. jul 2010.Može biti kako je upravo Bosna i Hercegovina, bezmalo pa prekonoćno, doživjela procvat filmske industrije zahvaljujući, prije svega, ovome festivalu. To će potvrditi i federalni ministar za kulturu Gavrilo Grahovac, jedan od najodanijih poklonika ovog projekta.
„Raduje me da su dva naša igrana filma u selekciji, raduje me činjenica da ćemo festival otvoriti rediteljem Danisom Tanovićem, film Cirkus Kolumbija. Činjenica je da također na Festivalu u netakmičarskoj selekciji imamo film Jasmile Žbanić Na putu,“ navodi Grahovac.
Naravno, ogromnu pažnju publike koja ce imati priliku ove godine, na čak osam lokacija vidjeti nešto više od 200 filmova, privlače ostvarenja koja dolaze sa najvećih svjetskih festivala, sa najvećim planetarnim priznanjima. Bilo bi nemoguće sve ih nabrojati.
„U tom programu su čak tri filma iz regije - jedan je bh. film Danisa Tanovića, a druga dva filma su Ako mi se fućka fućkam iz Rumunije Florina Serbana koji je osvojio Srebrenog medvjeda i film koji je osvojio Zlatnog medvjeda ove godine na Berlinu Semiha Kaplanoglua Med iz Turske,“ kaže selektorka Elma Tataragić.
Svi rade za festival
A kad smo kod velikih imena, već godinama posebnu pažnju privlače svjetske zvijezde koje će prošetati crvenim tepihom i podjeliti radost druženja sa festivalskom publikom.
„Biće dosta gostiju već od prvaog dana kada imamo otvaranje sa Danisovim filmom, gdje će biti i Miki Manojlović i Mira Furlan i nova zvijezda našeg glumišta Boris Ler, pa do oskarovaca kao što je argentinski režiser Camapanella, koji je radio film koji je dobio ove godine Oskar - Tajna u njihovim očima, koji je, inače, poznat po tome da je veliki holivudski režiser koji trenutno režira serije kao što je Dr. House, Zakon i red i druge, a sve završava zadnja dva dana Festivala kada ćemo imati priliku da budemo domaćini sigurno jednom od najvećih glumaca današnjice Morganu Freemanu,“ kaže Purivatra.
„Mi imamo bukvalno cijelu planetu u koncentratu i imamo mogućnost komuniciranja, pravljenja nekih novih poslova - i to je nešto najbolje što može da nam se desi,“ rekao je Sarajlija Nedžad Begović, čiji je film Jasmina u takmičarskom programu.
Šta, pak, reći o publici koja je satima čeka srećni ishod stajanja u redovima za karte koje nisu razgrabljene u internetskoj prodaji:
„To je nešto fantastično.“
„Zapitam se jesam li u Sarajevu uopće.“
„Sve je super, super, super...“
SFF je, unatoč nekim oponentima među kulturnim radnicima i prigovorima kako suviše troši, postao institucija koja pripada čitavom gradu, polako postaje zaštitnim znakom Sarajeva.
„Kafei, restorani, hoteli, muzičke dvorane, izložbe, galerije razne - svi ljudi u Sarajevu rade kao da je to njihov festival. Mislim da je to najveća vrijednost,“ smatra Purivatra.
Za kraj, valja reći kako će narednih desetak dana Sarajevo biti i središte velikih poslovnih susreta i da će ovdje boraviti veoma uticajne ličnosti filmske industrije. Jednom od uglednika, direktoru Berlinskog festivala Dieteru Kosslicku, prilikom svečanosti otvorenja, biće uručeno najveće festivalsko priznanje Srce Sarajeva.
Najnovijim filmom oskarovca Danisa Tanovića, Cirkus Kolumbija, u petak uveče je svečano otvoren 16. po redu SFF.
Sam autor ovako je objasnio vlastitu odluku da ne učestvuje u takmičarskom programu, a da, ipak, svjetsku premijeru njegov najnoviji uradak doživi u Sarajevu:
„Želim da se moji filmovi gledaju, da se prikazuju, a to da li će biti nagrade ili neće... Ako se dese - dese, nije to nešto što je primarno. I kad tako razmišljate, onda je nekako Sarajevo Film Festival bio najbolji izbor.“
Ono jest da je Danis ovdašnji čovjek, ali SFF bi svaki regionalni reditelj odabrao za planetarnu promociju. Ovaj grad postao je prestižno okupljalište velike porodice sineasta, a posebno je zanimljiv za jugoistočnu Evropu.
Ovdje je, naime, filmsko sjedište i središte čitavog regiona. Od Beča do Istanbula, odakle dolaze reditelji koji učestvuju u konkurenciji za prestižnu nagradu Srce Sarajeva. Isto tako, oko Sarajeva, zapravo njegovog projekta Cinelink, vrti se i regionalna filmska industrija.
Zato Festival ne traje samo ovih nekoliko dana, nego u kontinuitetu čitavu godinu, objašnjava Mirsad Purivatra, prvi čovjek Festivala.
„Tada su došle dobre vijesti iz Berlina, kada su dva filma sa našeg koprodukcijskog marketa Cinelink pobijedile na Berlinskom filmskom festivalu. Nakon toga smo imali još dva filma sa Cinelinka na kanskom programu, u zvaničnom programu Kana, što govori da smo na pravom putu, da otkrivamo mlade autore iz regiona, da im pomažemo da dođu do filmova, da ovdje završe svoje finansijske konstrukcije, da dođu do svjetskih agenata koji ih dalje promoviraju na svjetskim festivalima - i opet najljepše je to da se oni vraćaju Sarajevu. To je jedan začarani krug u kome je Sarajevo postalo jedna relevantna tačka,“ kazao je on.
„Raduje me da su dva naša igrana filma u selekciji, raduje me činjenica da ćemo festival otvoriti rediteljem Danisom Tanovićem, film Cirkus Kolumbija. Činjenica je da također na Festivalu u netakmičarskoj selekciji imamo film Jasmile Žbanić Na putu,“ navodi Grahovac.
Naravno, ogromnu pažnju publike koja ce imati priliku ove godine, na čak osam lokacija vidjeti nešto više od 200 filmova, privlače ostvarenja koja dolaze sa najvećih svjetskih festivala, sa najvećim planetarnim priznanjima. Bilo bi nemoguće sve ih nabrojati.
„U tom programu su čak tri filma iz regije - jedan je bh. film Danisa Tanovića, a druga dva filma su Ako mi se fućka fućkam iz Rumunije Florina Serbana koji je osvojio Srebrenog medvjeda i film koji je osvojio Zlatnog medvjeda ove godine na Berlinu Semiha Kaplanoglua Med iz Turske,“ kaže selektorka Elma Tataragić.
Svi rade za festival
A kad smo kod velikih imena, već godinama posebnu pažnju privlače svjetske zvijezde koje će prošetati crvenim tepihom i podjeliti radost druženja sa festivalskom publikom.
„Biće dosta gostiju već od prvaog dana kada imamo otvaranje sa Danisovim filmom, gdje će biti i Miki Manojlović i Mira Furlan i nova zvijezda našeg glumišta Boris Ler, pa do oskarovaca kao što je argentinski režiser Camapanella, koji je radio film koji je dobio ove godine Oskar - Tajna u njihovim očima, koji je, inače, poznat po tome da je veliki holivudski režiser koji trenutno režira serije kao što je Dr. House, Zakon i red i druge, a sve završava zadnja dva dana Festivala kada ćemo imati priliku da budemo domaćini sigurno jednom od najvećih glumaca današnjice Morganu Freemanu,“ kaže Purivatra.
„Mi imamo bukvalno cijelu planetu u koncentratu i imamo mogućnost komuniciranja, pravljenja nekih novih poslova - i to je nešto najbolje što može da nam se desi,“ rekao je Sarajlija Nedžad Begović, čiji je film Jasmina u takmičarskom programu.
Šta, pak, reći o publici koja je satima čeka srećni ishod stajanja u redovima za karte koje nisu razgrabljene u internetskoj prodaji:
„To je nešto fantastično.“
„Zapitam se jesam li u Sarajevu uopće.“
„Sve je super, super, super...“
SFF je, unatoč nekim oponentima među kulturnim radnicima i prigovorima kako suviše troši, postao institucija koja pripada čitavom gradu, polako postaje zaštitnim znakom Sarajeva.
„Kafei, restorani, hoteli, muzičke dvorane, izložbe, galerije razne - svi ljudi u Sarajevu rade kao da je to njihov festival. Mislim da je to najveća vrijednost,“ smatra Purivatra.
Za kraj, valja reći kako će narednih desetak dana Sarajevo biti i središte velikih poslovnih susreta i da će ovdje boraviti veoma uticajne ličnosti filmske industrije. Jednom od uglednika, direktoru Berlinskog festivala Dieteru Kosslicku, prilikom svečanosti otvorenja, biće uručeno najveće festivalsko priznanje Srce Sarajeva.
