U Crnoj Gori se, u susret parlamentarnim izborima zakazanim za 30. avgust, očekuje porast lažnih vijesti na društvenim mrežama ali i povećanje profila, stranica i portala iza kojih ne stoji ničije ime i prezime, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) medijski producent Vuk Vuković.
Imajući u vidu pandemiju Covid-19 i onemogućavanje vođenja tradicionalne predizborne kampanje na terenu, političke stranke koje će se boriti za mandate, izabrale su on-line prostor, odnosno društvene mreže za vođenje političke kampanje i predstavljanje programa. U Crnoj Gori, to je uglavnom Facebook (Fejsbuk) kao najviše korišćena društvena mreža.
"Ogroman broj informacija se očekuje od političkih partija koje ćemo dobijati putem društvenih mreža i to će biti osnovni kriterijum na osnovu kojeg ćemo odlučivati kome da povjerimo glas na izborima. U tom pravcu idu aktivnosti političara u Crnoj Gori, koji su prepoznali mreže kao jedan od ključnih terena na kojima treba da se desi ovogodišnja izborna trka", smatra Vuković, koji je i autor knjige Društveni mediji i upravljanje komunikacijama.
I ova bitka na izborima će biti vođena, ne na nekim važnim interesnim temama za Crnu Goru, već na produkciji zamišljenih neprijatelja, kaže Vuk Vuković.
Prema njegovim riječima, može se očekivati porast broja onih stranica na društvenim mrežama iza kojih ne stoji niko imenom i prezimenom.
"Ne sumnjam da će akteri izbornog procesa iskoristiti priliku da se zakače na slabosti koje kao društvo imamo, stvarajući neku famu, tako da će i ova bitka na izborima biti vođena, ne na nekim važnim interesnim temama za Crnu Goru, već će te bitke biti vođene na produkciji zamišljenih neprijatelja", kaže Vuković.
Provjera činjenica
Iz Fejsbuka je najavljeno da će sa jednom domaćom nevladinom organizacijom pokrenuti nezavisni program za provjeru činjenica u Crnoj Gori. Prema obrazloženju, označavaće se određene informacije kao lažne i na taj način će se smanjivati njihova vidljivost.
"Borba protiv lažnih vijesti je odgovornost koju shvatamo ozbiljno i zato konstantno radimo na tome kako da pomognemo da se zaustavi širenje dezinformacija na našoj platformi," rekla je Sophie Eyears, strateški menadžer za razvoj partnera kompanije Fejsbuk, prenio je portal Raskrinkavanje.
Novinar i osnivač više on-line platformi Duško Mihailović saglasan je da se može očekivati skok u širenju lažnih informacija u susret predstojećim izborima.
"Već su se pojavili neki novi portali, bez informacija o vlasništvu i o novinarima koji pišu tekstove, a nema ni fizičke adrese i slično", ukazuje Mihailović u izjavi za RSE.
Komentarišući strategiju suzbijanja dezinformacija u koju će biti uključen Fejsbuk, Mihailović kaže da to može biti mač sa dvije oštrice.
"Imate armije trolova i botova koji mogu zapanjujućom brzinom da šire lažne vijesti a provjeravanje činjenica je prilično mukotrpan i dugotrajan posao. Mali procenat lažnih vijesti se provjerava pa se može stvoriti drugi efekat da vi kad naiđete na vijest koja nije označena kao fejk njuz, mislite da je ispravna jer ovi koji bi trebali da je provjere ne mogu da postignu da isprovjeravaju sve izvore lažnih vijesti", zaključuje Mihailović.
Pojačane dezinformacione kampanje
Širenje lažnih vijesti na društvenoj mreži Fejsbuk bio je predmet pažnje i Digitalnog forenzičkog centra (DFC), projekta Atlantskog saveza Crne Gore. DFC je detektovao da su prethodnih mjeseci bile pojačane, nezapmćene dezinformacione kampanje usmjerene prema Crnoj Gori sa istih adresa koje su to radile i u prošlosti.
Borislav Višnjić iz DFC-a kaže za RSE da na dnevnoj osnovi detektuju takve informacije a sličan sadržaj, smatra, može se očekivati i u nastavku predizborne kampanje.
"Kao glavnu prijetnju u tom smislu vidimo Rusiju. Zvanični Kremlj miješanjem u izborne procese širom svijeta želi da oslabi veze unutar Evropske unije ali i NATO saveza. Rusija za njene hibridne aktivnosti koristi proruske medije iz Crne Gore i regiona, ali i iz Beograda. Narativi koji se u tu svrhu plasiraju su da Crna Gora želi da revidira istoriju, da članstvo u NATO-u nije korisno, da su zemlje Zapadnog Balkana slabe i korumpirane, kao da su EU i Alijansa slabi i razjedinjeni", navodi Višnjić.
Imajući u vidu specifičnost ovih izbora i to da će kampanja biti drugačija nego inače, odnosno da će se preseliti u virtualni svijet, DFC je uočio pojačano djelovanje skoro svih partija koje će učestvovati na izborima na društvenim mrežama.
"Osim partija u toj kampanji učestvuju i mim stranice, fenomen koji je od ranije poznat na Zapadu. Riječ je o stranicama koje uz karakterističnu dozu satire komentarišu društvene ili političke događaje u zemlji. U Crnoj Gori uglavnom te stranice komentarišu politička zbivanja, želeći da često usmjere javno mnjenje u željenom smjeru. Mim stranice u Crnoj Gori podijeljene su između podrške opoziciji i vlasti i stvarnost tumače na različite načine", pojašnava Višnjić.
Kako kaže, neke od njih kreirale su same partije, dok druge vidno podržavaju narative određenih političkih partija, pa čak i Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve (SPC) u kontekstu izbora.
"Primjećeno je da opoziciono orjentisane mim stranice imaju znatno više objava na dnevnom nivou, kao i da povremenim dijeljenjem povećavaju vidljivost sadržaja drugih mim stranica sličnih stavova. S druge strane, stranice koje su poziciono orijentisane, imaju manji broj objava, odnosno nekoliko objava na sedmičnom ili mjesečnom nivou, ali zato na pojedinim objavama bilježe i više od 1.000 lajkova", dodaje Višnjić.
Kritike i kontrakritike, Đukanović i SPC
U zavisnosti od toga kojoj su političkoj opciji mim stranice naklonjene, jedne kritikuju opoziciju i prozivaju njene lidere, dok druge, pak, pozivaju na jedinstvo opozicije, insistiraju na glasanju a ne na bojkotu izbora i kritikuju vladajuću partiju DPS i predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. Česta tema pojedinih mim stranica je i SPC i Mitropolija crnogorsko-primorska, gdje u svojim objavama pružaju podršku mitropolitu Amfilohiju.
- Hapšenja zbog objava na društvenim mrežama: U Crnoj Gori kao u Aziji
- Zakon o vjeroispovijesti na talasu lažnih vijesti
Višnjić kaže da se pred izbore pojavljuju i portali i razne stranice na društvenim mrežama sa kratkoročnim ciljem ostvarivanja interesa dok ne prođe glasanje.
"Već smo detektovali pojavu novih onlajn medija koji objavljuju senzacionalističke i neprovjerene informacije i koji nemaju impresum, iako ih zakon na to obavezuje", zaključuje Višnjić.
Prema riječima medijskog producenta Vukovića, ono što je generalni problem, kompletnog društva je što su vremenom uspjeli da izjednače mišljenje i znanje, "pa sada često nešto što mislimo izjednačavamo sa činjenicom".
"U tom smislu, program koji Fejsbuk pokreće je značajan jer ćemo imati situaciju da ćemo konkretno moći da znamo šta su neke konkretne informacije koje su sa stručnog i profesionalnog aspekta problematične i tako će biti označene na Fejsbuku, a samim tim će biti smanjena njihova vidljivost", ocjenjuje Vuković.
Na šta treba obratiti pažnju?
Manja vidljivost, smatra Vuković, doprinosi manjoj cirkulaciji lažnih vijesti. Poručuje da treba imati u vidu da odgovornost nije samo na onima koji će informacije označiti kao lažne već i na građanima, kao publici odnosno korisnicima društvenih mreža, koji treba da razlikuju istinite od drugih informacija.
"Veliki je broj informacija koje su na neki način problematične i obično ih susrećemo samo na jednom ili dva portala. To bi trebalo da bude prvi signal da određena informacija nije tačna ali važno je da sami provjerimo neku informaciju iz više izvora. Vrlo je važno da se sve informacije provjeravaju a posebno one koje dobijamo putem društvenih mreža", zaključuje Vuković.
Crna Gora prema podacima iz 2019. godine ima 51 političku partiju, najviše po glavi stanovnika u regionu. Ipak, u trci za parlamentarne izbore zakazane za 30. avgust izdvaja se njih desetak.